Претрага
24 items
-
Morfogenetski tipovi epitermalne mineralizacije zlata u Borskoj metalogenetskoj zoni
Dejan Koželj (1999)Dejan Koželj. Morfogenetski tipovi epitermalne mineralizacije zlata u Borskoj metalogenetskoj zoni, Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 1999
-
Проспекција и истраживање минерализације злата на подручју Чока Ракита (Црни Врх)
Ивана Сузић (2024)Рад се бави истраживањем лежишта злата и бакра на локацији Чока Ракита, која се налази у источном делу Србије, око 15 km од Жагубице. Прва истраживања на овом подручју компанија DPM (Dundee Precious Metals), у чијем је власништву ћерка компанија ДПМ Авала ДОО, је започела 2007. године, када су идентификоване аномалије злата у узорцима тла. Резултати почетних истражних бушења указали су на присуство комплексне минерализације у епикластичним стенама, али због неповољних металуршких карактеристика, ова минерализација није сматрана економски исплативом.Ипак, ...Чока Ракита, минерализација злата, скарновски тип лежишта, геолошка истраживања, истражно бушење, проспекцијаИвана Сузић. Проспекција и истраживање минерализације злата на подручју Чока Ракита (Црни Врх), 2024
-
Raspodela zlata u ležištu Majdanpek
Boris Vakanjac (1993)Boris Vakanjac. Raspodela zlata u ležištu Majdanpek, Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 1993
-
Geneza ležišta zlata Blagojev kamen
Mile Bugarin (1994)Mile Bugarin. Geneza ležišta zlata Blagojev kamen, Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 1994
-
Geološko-ekonomska ocena ležišta zlata u rudnom polju Blagojev kamen sa posebnim osvrtom na Grabovu reku
Mile Bugarin (1991)Mile Bugarin. Geološko-ekonomska ocena ležišta zlata u rudnom polju Blagojev kamen sa posebnim osvrtom na Grabovu reku, Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 1991
-
Examination of the possibility of obtaining pyrite concentrate from the flotation tailings of the Lece mine
Рудник Леце је карактеристичан по томе што у флотацијским концентратима олова и цинка као корисну примену има злато и сребро. Практично од отварања рудника и флотације трају истраживања и борба за што боље технолошке показатеље на сва четири платива метала (олово, цинк, злато и сребро) посебно на злату. Овај рад представља допринос тој борби у циљу повећања искоришћења злата. Како је начин појављивања злата веома различит (самородно, са оловом и цинком, са пиритом и кварцом) то је и технолошка ...Predrag Lazić, Đurica Nikšić, Dejan Stojanović, Tamara Stojanović. "Examination of the possibility of obtaining pyrite concentrate from the flotation tailings of the Lece mine" in Underground Mining Engineering, University of Belgrade, Faculty of Mining and Geology (2022)
-
Geološke karakteristike rasejane mineralizacije zlata u sedimentima
Jelenković Rade (2011)Jelenković Rade. "Geološke karakteristike rasejane mineralizacije zlata u sedimentima" in Tehnika 66 no. 4, Beograd:Savez inženjera i tehničara Srbije (2011): 569-576
-
Tehno – ekonomska ocena ležišta bakra i zlata u istočnoj Srbiji
Strahinja Sarajlić (2024)U svrhu postizanja optimalnih rezultata pri eksploataciji ovog ležišta bakra i zlata, koje se nalazi u istočnom delu Srbije, biće primenjena metoda podetažnog zarušavanja rude i okolnih stena.Tehno-ekonomska ocena opravdanosti eksploatacije rude bakra iz ovog ležišta, urađena je na bazi projektovanih parametara datih u tehničkom projektu. Urađena je analiza i ocenjena je rentabilnost ovog projekta na bazi predviđenog veka eksploatacije od 19 godina.Procenjeno je da je investicioni projekat u celini rentabilan i ekonomski potpuno opravdan. opravdan.tehno – ekonomska ocena, investicioni projekat, otvaranje rudnika, metoda otkopavanja, ekonomska ocena, kapitalna investicijaStrahinja Sarajlić. Tehno – ekonomska ocena ležišta bakra i zlata u istočnoj Srbiji, 2024
-
Zlatonosni aluvion Konjske reke i mogućnost njegove valorizacije
Kasim Hrković (1978)Kasim Hrković. Zlatonosni aluvion Konjske reke i mogućnost njegove valorizacije, Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 1978
-
Arsenopirit iz rudnih ležišta Šumadijsko-kopaoničke oblasti: paregeneza, sastav i produkti oksidacije
Ivana N. Jelić (2023)Arsenopirit, FeAsS je čest pratilac polimetaličnih orudnjenja Šumadijsko-kopaoničke oblasti. Jedan je od sulfida koji u najvećoj meri koncentriše zlato. Nepoželjan je u rudama jer njegovom oksidacijom na jalovištima može doći do oslobađanja arsena koji spada u elemente toksične za životnu sredinu. U okviru ovog doktorata sistematski su ispitivani arsenopiriti iz različitih stadijuma i tipova orudnjenja rudnih ležišta i mineralizacija Šumadijsko-kopaoničke oblasti (Rudnik, Sastavci, Trepča, Gokčanica – Drenjak i Rujak, Golijska reka i Jurija). Uzorci arsenopirita ispitivani su polarizacionom mikroskopijom ...Ivana N. Jelić. Arsenopirit iz rudnih ležišta Šumadijsko-kopaoničke oblasti: paregeneza, sastav i produkti oksidacije, Beograd : [I. Jelić], 2023
-
Strukture, mineralizacija, mineralne parageneze i geneza olovo-cinkovih ležišta Kopaoničke oblasti
Strahinja Smejkal (1960)Strahinja Smejkal. Strukture, mineralizacija, mineralne parageneze i geneza olovo-cinkovih ležišta Kopaoničke oblasti, Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 1960
-
Proučavanje sone mineralizacije u pratećoj sedimentnoj formaciji ležišta soli " Tušanj "
Radoslav Kovačević (1988)Radoslav Kovačević. Proučavanje sone mineralizacije u pratećoj sedimentnoj formaciji ležišta soli " Tušanj ", Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 1988
-
Hidrogeologija ležišta bakra i zlata Čukaru Peki – od istraživanja do eksploatacije
Podzemne vode, Mineralne sirovine, Rudnička hidrogeologija, Odvodnjavanje rudnika, Timočki magmatski kompleksNebojša Atanacković, Vladimir Živanović, Veselin Dragišić, Jelena Davidović. "Hidrogeologija ležišta bakra i zlata Čukaru Peki – od istraživanja do eksploatacije" in 18. Kongres geologa Srbije "Geologija rešava probleme", Divčibare, 01-04 jun 2022., Srpsko geološko društvo (2022)
-
Priprema ležišta bakra i zlata za primenu metode podzemnog otkopavanja u pojasevima iznad XIX horizonta
Strahinja Petković (2024)Ovaj rad se fokusira na primenu metode otkopavanja sa zasipavanjem otkopnog prostora na primeru ležišta bakra.Analizirani su ključni elementi, uključujući geološke karakteristike ležišta, tehničko-eksploatacione faktore, dimenzionisanje prostorija, pripremne radove, bušačko-minerske aktivnosti, utovar i transport, ventilaciju i zasipavanje otkopanog prostora pastom zasipom. Takođe je, sprovedena analiza troškova, uključujući cenu izrade pripremnih prostorija po dužnom metru, u zavisnosti od kvaliteta radnog okruženja. Na kraju su definisani osnovni pokazatelji otkopavanja ležišta, uključujući količinu rude u otkopnom pojasu, kao i koeficijente iskorišćenja i ...Strahinja Petković. Priprema ležišta bakra i zlata za primenu metode podzemnog otkopavanja u pojasevima iznad XIX horizonta, 2024
-
Geologija hidrotermalnog Cu-Au sistema Čukaru Peki
Miloš Velojić (2022)Miloš Velojić. "Geologija hidrotermalnog Cu-Au sistema Čukaru Peki" in 8. Kongres geologa Srbije "Geologija rešava probleme", Divčibare, 01-04 jun 2022., Srpsko geološko društvo (2022)
-
Geohemija hidrotermalne alteracije stena oko sulfidnih mineralizacija i evolucija hidrotermalne aktivnosti na primeru Srebrenice i Kišnice
Adam Dangić (1977)Adam Dangić. Geohemija hidrotermalne alteracije stena oko sulfidnih mineralizacija i evolucija hidrotermalne aktivnosti na primeru Srebrenice i Kišnice, Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 1977
-
Hidrotermalne alteracije kao kontrolni faktor mineralizacije u ležištu bakra Borska reka
Jovana Mirčeta (2024)Rudno polje Bor kome pripada rudno telo Borska reka se nalazi u severnom delu Borsko- Srednjegorske zone Karpato-balkanske metalogenetske provincije. Ležište Borska Reka se nalazi u krajnjim severozapadnim delovima rudnog polja Bor. Smešteno je u intenzivno izmenjenim andezitima i njihovim piroklastitima. Relativno je jednostavne građe. Ležište Borska reka genetski pripada grupi hidrotermalnih ležišta, klasi porfirskih ležišta bakra i zlata. Sastavni je deo velikog hidrotermalnog rudonosnog sistema Bor, koji je po uslovima stvaranja i tipovima rudne mineralizacije sličan hidrotermalnom rudonosnom ...Jovana Mirčeta. Hidrotermalne alteracije kao kontrolni faktor mineralizacije u ležištu bakra Borska reka, 2024
-
Генеза хидротермалног Cu-Au система Чукару Пеки (Источна Србија)
Милош Велојић (2021)Главни циљ испитивања хидротермалног система Чукару Пеки је разумевање процеса који су довели до његовог настанка, а посебно еволуције рудоносних флуида из којих је настала рудна минерализација. Утврђено је да је овај систем настао у периоду пре 86,78 - 85,19 Ma из магматског интрузива који је био богат водом и имао висок оксидативни потенцијал. Током хлађења, из овог магматског интрузива су издвојени веома врели флуиди, који су имали температуре изнад 600°С и висок салинитет. У ...Борска металогенетска зона, Тимочки магматски комплекс, порфирска лежишта, високосулфидациона лежишта, флуидне инклузије, рудне парагенезе, геохронологија, хидротермалне алтерације, LA-ICP-MSМилош Велојић. Генеза хидротермалног Cu-Au система Чукару Пеки (Источна Србија), Београд : [М. Велојић], 2021
-
Pregled hidrogeoloških istraživanja novootkrivenih ležišta metaličnih mineralnih sirovina na prostoru Srbije
Nebojša Atanacković, Vladimir Živanović, Veselin Dragišić, Sava Magazinović, Jakov Andrijašević (2022)Rastuća potražnja za mineralnim sirovinama, zavisnost evropske industrije od njihovog uvoza, kao i otvaranje tržišta u zadnjih 20-ak godina bili su pokretač intenzivnih istraživanja ležišta mineralnih sirovina na području Srbije. Ova istraživanja za rezultat su imala otkriće važnih ležišta bora i litijuma „Jadar“ i „Valjevo“, sedimentnih ležišta zlata „Bigar i Korkan“ i bakra i zlata „Čukaru Peki“. Sastavni deo ovih aktivnosti, posebno u okviru značajnijih novootkrivenih metaličnih ležišta, bila je hidrogeološka karakterizacija ležišta i okolorudnih terena. U razmatranom periodu ...Nebojša Atanacković, Vladimir Živanović, Veselin Dragišić, Sava Magazinović, Jakov Andrijašević. "Pregled hidrogeoloških istraživanja novootkrivenih ležišta metaličnih mineralnih sirovina na prostoru Srbije" in Zbornik radova XVI srpskog Simpozijum o hidrogeologiji sa međunarodnim učešćem, Univerzitet u Beograd, Rudarsko-geološki fakultet (2022)
-
Razvoj rudarstva i metalurgije olova i cinka u rudniku ,,Trepča’’ – Stari Trg
Posle seobe Srba 1690. i 1735. godine, dolazi do prestanka eksploatacije rudnika na prostoru sadašnje Srbije i nakon zastoja od blizu 200 godina, aktivirana je rudarsko-metalurška delatnost u Srbiji u drugom kvartalu 20. veka. Prve koncesije otkupili su Englezi 1926. godine, zatim se aktiviraju rudnici u Starom Trgu (1927.), Kišnici (1927.), Ajvaliji (1930.), Novom Brdu (1933.), a u Zvečanu počinje da radi Flotacija (1930.) i Topionica sa Rafinerijom olova (1939.). U Kosovskoj Mitrovici počinje sa radom hemijska industruja 1961. ...Slobodan Trajković, Branislav Nikolić, Željko Kamberović, Sanja Bajić. "Razvoj rudarstva i metalurgije olova i cinka u rudniku ,,Trepča’’ – Stari Trg" in Bakar (2022). https://doi.org/10.5937/bakar2202011T