Претрага
30 items
-
Paragenetske karakteristike i geneza rudnih pojava Pb-Zn i Cu u rejonuKonjuha| SR Crna Gora
Mileta Duvbak (1977)Mileta Duvbak. Paragenetske karakteristike i geneza rudnih pojava Pb-Zn i Cu u rejonuKonjuha| SR Crna Gora, Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 1977
-
Formaciono-mineragenetska analiza karbonatnih sedimenata Jadransko-jonske zone Crne Gore kao sirovinske baze ukrasnog građevinskog kamena
Dragan J. Ilić (2004)Dragan J. Ilić. Formaciono-mineragenetska analiza karbonatnih sedimenata Jadransko-jonske zone Crne Gore kao sirovinske baze ukrasnog građevinskog kamena, Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 2004
-
Prilog poznavanju režima i bilansa voda reke Resave
Sliv Resave zauzima područje između reke Velike Morave i obronaka Kučajsko-beljaničkih planina. Sliv i režim ove reke kontroliše se dvema hidrološkim stanicama: Manastir Manasija (slivno područje u iznosu od 388 km2) i Svilajnac (681 km2). Za potrebe analize režima voda reke Resave i uticaja padavina na formiranje oticaja sa njenog sliva preuzeti su podaci o padavinama sa meteorološke stanice Crni Vrh (1037 m nm) koji odslikava režim gornjeg dela sliva ove reke, i meteorološke stanice Smederevska ...Marina Mitrašinović, Vesna Ristić Vakanjac, Saša Milanović, Ljiljana Vasić, Dušan Polomčić. "Prilog poznavanju režima i bilansa voda reke Resave" in Zbornik radova XVI Srpski hidrogeološki simpozijum sa međunarodnim učešćem, Zlatibor, 2022., Univerzitet u Beogradu, Rudarsko-geološki fakultet (2022) М33
-
Filling of dolines with aeolian sediments in the high-mountain karst of the Dinarides (Mt. Durmitor, Montenegro)
Filling of dolines with aeolian sediments, one of the less frequently described ways in which they are filled, is analysed in the present study on an example of a doline in the high-mountain karst of the Dinarides. There is a series of deep dolines on a broad ridge (about 2450 m a.s.l.) on Mt. Durmitor (Montenegro) in the southeastern part of the Dinarides. The accumulation of very fine-grained sand that almost completely fills one of the dolines was analysed. ...Mirela Djurović, Violeta Gajić, Predrag Djurović. "Filling of dolines with aeolian sediments in the high-mountain karst of the Dinarides (Mt. Durmitor, Montenegro)" in Journal of mountain science, Science Press (2022). https://doi.org/10.1007/s11629-021-7274-5 М23
-
CC-PESTO: a novel GIS-based method for assessing the vulnerability of karst groundwater resources to the effects of climate change
The new GIS-based CC-PESTO method is shown to successfully assess and map the vulnerability/resilience of karst aquifers to effects of climate change. Karst aquifers were chosen due to their importance at the global level and widespread utilisation in potable water supply and irrigation, but also because of their hydrogeological complexity. The method was developed to assess the intrinsic vulnerability of aquifers, without considering the direct impact of variable climate factors, but considering the adaptive capacity of aquifers in response ...Zoran Stevanović, Veljko Marinović, Jelena Krstajić. "CC-PESTO: a novel GIS-based method for assessing the vulnerability of karst groundwater resources to the effects of climate change" in Hydrogeology Journal, Springer Science and Business Media LLC (2020). https://doi.org/10.1007/s10040-020-02251-6 М21
-
Mineralogical Characterization of the Grot Lead and Zinc Mine Tailings from Aspects of Their Further Use as Raw Material
Jelena Gulicovski, Marija Stojmenović, Milena Rosić, Andrijana Vasić, Ivica Ristović, Ivona Janković-Častvan, Milan Kragović (2024)Ispitana je mogućnost korišćenja otpadne jalovine proizvedene flotacijom u rudniku olova i cinka Grot, Srbija kao potencijalnog izvora sekundarnih mineralnih sirovina. Cilj istraživanja je prvenstveno bio da se izvrši detaljna karakterizacija kako bi se utvrdili dominantni minerali, i po prvi put da se prate promene koje se dešavaju u jediničnim ćelijama minerala prisutnih u tom ležištu. Pojavila se i potreba utvrđivanja tačnih razmera postojećih mineralnih faza za njihovu dalju primenu i korišćenje kao prirodnih resursa u zaštiti životne sredine. ...jalovina, ekstrakcija minerala, mineralogija, geohemijske osobine, granulometrija, valorizacija nusproizvodaJelena Gulicovski, Marija Stojmenović, Milena Rosić, Andrijana Vasić, Ivica Ristović, Ivona Janković-Častvan, Milan Kragović. "Mineralogical Characterization of the Grot Lead and Zinc Mine Tailings from Aspects of Their Further Use as Raw Material" in Applied Sciences, MDPI AG (2024). https://doi.org/10.3390/app14031167 М22
-
Transboundary groundwater resource management: needs for monitoring the Cijevna River Basin (Montenegro–Albania)
The transboundary Cijevna River Basin shared between Albania and Montenegro has a surface area of 650 km2. It is extremely important for water management, especially in the country of Montenegro which is downstream. Due to the high permeability of both the karst and intergranular aquifers that exist in the basin, the River Cijevna sinks along the length of its riverbed and in summer months it usually dries up completely at the confluence section. Hydrometry surveys undertaken during a drought ...Upravljanje međugraničnim vodama, ranjivost podzemnih voda, monitoring mreža, karstne izdani, Albanija, Crna GoraMomčilo Blagojević, Zoran Stevanović, Milan Radulović, Veljko Marinović, Branislav Petrović. "Transboundary groundwater resource management: needs for monitoring the Cijevna River Basin (Montenegro–Albania)" in Environmental Earth Sciences, Springer Science and Business Media LLC (2020). https://doi.org/10.1007/s12665-020-8809-8 М22
-
Hidrogeoekološki aspekti aksploatacije uglja u Pelagonijskom basenu (Makedonija)
Kostadin J. Jovanov (2016-06-24)Leţišta uglja „Suvodol“, „Brod-Gneotino“ su u eksploataciji, a leţište uglja „Ţivojno“je u fazi pripremi. Nalaze se u krajnjem jugoistočnom i juţnom delu Pelagonijskekotline. Sva tri leţišta stvorena su u neogenim sedimentima u jezerskim uslovimasedimentacije u zoni kontakta sa prekambrijumskim kristalastim stenama. Kod sva trileţišta ugalja se javljaju više slojeva različite debljine, u okviru kojih se nalaze klastičnisedimenti (gline, peskovi i dr.). U podini ugljenog basena nalaze se kristalaste steneprekambrijumske starosti.Teren u okolini leţišta uglja karakteriše se umereno kontinentalnom klimom, ...ugalj, podzemne vode, površinske vode, neogeni kompleks, izdani,transmisibilnost, nivo podzemne vode, sniţenje nivoaKostadin J. Jovanov. "Hidrogeoekološki aspekti aksploatacije uglja u Pelagonijskom basenu (Makedonija)" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2016-06-24)
-
Моделирање утицаја одступања линије најмањех отпора од пројектоване на интензитет потреса од минирања
Стефан Милановић (2024)Према дефиницији линија најмањег отпора представља најкраће растојање од центра минског пуњења до слободне површине. Oвим истраживањем представљен је утицај линије најмањег отпора, као и њеног одступања од пројектоване на интезитет потреса услед минирања. Проблем линије најмањег отпора је веома заступљен у пракси, где се занемарује изглед слободне површине, који може бити врло неправилан. Линију најмањег отпора је потребно мерити целом дужином минске бушотине према слободној површини, иако је у пракси случај да се мери најчешће као растојање од ...линија најмањег отпора, 3D модел, потреси услед минирања, минирање, слободна површина, метода раздвојених елеменатаСтефан Милановић. Моделирање утицаја одступања линије најмањех отпора од пројектоване на интензитет потреса од минирања, Београд : [С. Милановић], 2024 M70
-
Jeleč grad- još nepriznati objekat geonasleđa
Остаци средњовековног града Јелеча на једном од врхова планине Рогозне (1262 m), по неким веровањима представљаju купу угашеног вулкана. Рогозна je позната по појавама скарновске Cu–Au минерализације, а трагови рударске активности и важних путева још од античких времена и даље постоје у непосредној околини. О томе сведочи и османски назив за Рогозну: Gümüş Dağ (Сребрна планина). Време изградње Јелеча је непознато. Постоје индиције да је постојао још у 6. веку, али се помиње први пут средином 12. века. Поуздан податак ...Marija Radisavljević, Danica Srećković Batoćanin, Vladan Vidosavljević, Irena Kajtez. "Jeleč grad- još nepriznati objekat geonasleđa" in Zbornik apstrakata, 212. 18. Kongres geologa Srbije "Geologija rešava probleme", Divčibare, 01-04 jun 2022, Srpsko geološko društvo (2022) М64