Претрага
189 items
-
Хидродинамичке карактеристике изворишта подземних вода ,,Кључ“ у Пожаревцу
vodosnabdevanje, step-test, hidraulički parametri bunara, filtracioni parametri, maksimalno dozvoljeni kapaciteti bunaraМилица Степановић, Драгољуб Бајић, Александар Аврамовић, Милан Туцаковић, Стефан Шикман. "Хидродинамичке карактеристике изворишта подземних вода ,,Кључ“ у Пожаревцу" in Техника, Савез инжењера и техничара (2021). https://doi.org/10.5937/tehnika2105584S
-
Старење бунара у алувијалним срединама различитог степена оксичности
Brankica Majkić (2013-09-27)Старење бунара настаје као последица процеса корозије и колмирања. Процесекорозије могуће је спречити уградњом филтерских конструкција од материјалаотпорних на корозију. Колмирање може да настане без обзира на врсту материјалаод кога се праве бунарске конструкције, а процесом може бити захваћенаприфилтарска зона па и зона саме водоносне средине. Из тог разлога тезa јеусмеренa на процесе који доводе до колмирања бунара и последицe опадањaкапацитета водозахватних објеката. Полазна хипотеза је да бунари стареразличитом брзином у срединама различитог степена оксичности. Хидрохемијскеи микробиолошке карактеристике подземних ...старење бунара, алувијалне издани, степен оксичности средине,колмирање, бунарски талог, локални хидраулички губитак, дозвољене улазнебрзине... из захватних бунара уз Велику Мораву, током екстремно сушног лета, наведени бунари су радили са максималним капацитетима пумпи, али обзиром на гранулометријске карактеристике водоносне средине (крупни шљункови) није уочено да долази до механичког колмирања. Одступање од дозвољених улазних брзина ...
... свету. Критеријуме дозвољених брзина и Рејнолдсовог броја код одређивања капацитета упојних бунара обрађује Milašinović (2004). Овај аутор упоређује дозвољене брзине и органичења дата преко критеријума филтрационе стабилности за дефинисање почетног капацитета упојних бунара у Сарајеву и Добоју ...
... докторска дисертација 245 7. ХИДРАУЛИЧКИ ПАРАМЕТРИ ЗА ДЕФИНИСАЊЕ ПРОЦЕСА СТАРЕЊА БУНАРА И ОДРЕЂИВАЊЕ ДОЗВОЉЕНИХ УЛАЗНИХ БРЗИНА У БУНАРЕ Истраживања опадања капацитета бунара започета су 2005. године на београдском изворишту подземних вода. Методологија која је развијена за ...Brankica Majkić. "Старење бунара у алувијалним срединама различитог степена оксичности" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2013-09-27)
-
Hidrodinamička analiza procesa starenja bunara sa horzontalnim drenovima na beogradskom izvorištu podzemnih voda
Đorđije M. Božović (2023)Predmet istraživanja doktorske disertacije su bunari sa horizontalnim drenovima beogradskog izvorišta podzemnih voda, drugog najvećeg izvorišta ovog tipa na svetu, čiji je režim rada opterećen procesima intenzivnog starenja prisutnog od samog početka formiranja izvorišta, početkom 1950‒ih godina. Istraživanja sprovedena u okviru izrade disertacije su imala za cilj definisanje nove metodologije izučavanja procesa mehaničkog i biohemijskog kolmiranja drenova izradom detaljnih 3D numeričkih hidrodinamičkih modela, upotrebom postojećih, dostupnih i široko rasprostranjenih računarskih programa. Istraživanja su realizovana simulacijom ostvarenog režima podzemnih voda ...modeliranje podzemnih voda, hidrauličke karakteristike drenova, koeficijent propusnosti drenova, prifilterska zona drena, hidraulički otpori na drenovima, kolmiranje drenova, ulazne brzine podzemnih voda, MODFLOW, CLN Package... definisanja kapaciteta jednog drena, odnosno kapaciteta bunara sa horizontalnim drenovima, treba primenjivati znatno restriktivniji kriterijum – kriterijum biohemijskog kolmiranja. Prema ovom kriterijumu, u anaerobnim do blago aerobnim uslovima vodonosne sredine, vrednosti maksimalno dozvoljenih ulaznih ...
... je prva faza u postupku simulacije rada grupe hidraulički realno predstavljenih bunara sa horizontalnim drenovima. Postupak definisanja optimalnog kapaciteta bunara je započeo definisanjem vrednosti maksimalno dozvoljenih ulaznih brzina u dren na osnovu kriterijuma biohemijskog kolmiranja. Imajući u ...
... prosečan kapacitet bunara ostvaren u eksploataciji nakon utiskivanja novih drenova i Δh=2,1 cm za maksimalni proračunom ostvareni kapacitet bunara) su upoređeni sa rezultatima iz prve faze, na osnovu čega je konstatovano da unutrašnji otpori suštinski nemaju uticaja na efikasnost predmetnog bunara, kao ...Đorđije M. Božović. Hidrodinamička analiza procesa starenja bunara sa horzontalnim drenovima na beogradskom izvorištu podzemnih voda, Beograd : [Đ. Božović], 2023
-
Upravljanje resursima podzemnih voda severne Bačke
Bojan B. Hajdin (2013-03-07)Vodosnabdevanje gradova i naselja severne Bačke vrši se u potpunosti iskorišćavanjempodzemnih voda. Najznačajnije količine podzemne vode namenjene za piće zahvatajuse iz izdani u vodonosnim pleistocenskim naslagama koje su poznate kao osnovnivodonosni kompleks, dok su danas u vodosnabdevanju manje zastupljene vode izizdani u pliocenskim sedimentima i prve, slobodne izdani rasprostranjene plitko ispodpovršine terena.Pored snabdevanja stanovništva, veliki potrošači podzemne vode su i industrijskapreduzeća, a zbog loših uslova i nerazvijenih sistema za navodnjavanje sve veći korisnicivoda prve izdani postaju i poljoprivredni proizvođači.Geološka ...resursi podzemnih voda, vodosnabdevanje, održivo upravljanje, osnovni vodonosni kompleks, termomineralne vode, monitoring podzemnih... vodovoda, maksimalni kapacitet pojedinačnog bunara iznosi i do 170 l/s. Današnja eksploatacija vrši se kapacitetima koji ne prelaze 50 l/s po bunaru čime se u potpunosti zadovoljavaju potrebe pivare, a bunari se na taj način optimalno koriste. Crpenjem kapacitetom između 160 i 200 l/s u zoni izvorišta ...
... Trešnjevac izbušena su tri bunara za vodosnabdevanje stanovništva. Bunarima dubine 107-127 m kaptirana je pleistocenska izdan na intervalima dubine 109-123 m. Kapaciteti bunara kreću se između 1 i 12 l/s uz maksimalni dinamički nivo podzemnih voda od 18 m. Ukupna izdašnost svih bunara iznosi 34 l/s i podaci ...
... Trešnjevcu koncentracije arsena su u dozvoljenim granicama. Voda se tretira samo hlorom. U naselju Velebit za vodosnabdevanje stanovništva koristi se jedan bunar izveden 1987. godine. Prilikom izrade bunara voda je isticala pod pritiskom (+0.63 m). Kapacitet bunara tokom crpenja iznosio je 16 l/s ...Bojan B. Hajdin. "Upravljanje resursima podzemnih voda severne Bačke" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2013-03-07)
-
Hidrogeoekološki aspekti aksploatacije uglja u Pelagonijskom basenu (Makedonija)
Kostadin J. Jovanov (2016-06-24)Leţišta uglja „Suvodol“, „Brod-Gneotino“ su u eksploataciji, a leţište uglja „Ţivojno“je u fazi pripremi. Nalaze se u krajnjem jugoistočnom i juţnom delu Pelagonijskekotline. Sva tri leţišta stvorena su u neogenim sedimentima u jezerskim uslovimasedimentacije u zoni kontakta sa prekambrijumskim kristalastim stenama. Kod sva trileţišta ugalja se javljaju više slojeva različite debljine, u okviru kojih se nalaze klastičnisedimenti (gline, peskovi i dr.). U podini ugljenog basena nalaze se kristalaste steneprekambrijumske starosti.Teren u okolini leţišta uglja karakteriše se umereno kontinentalnom klimom, ...ugalj, podzemne vode, površinske vode, neogeni kompleks, izdani,transmisibilnost, nivo podzemne vode, sniţenje nivoa... krovinske izdani sa ukupnim kapacitetom od 24,0 l/s i dva postojeća bunara IEB-1 i IEB-4 sa ukupnim kapacitetom od 10,0 l/s. Pored ovih bunara u zoni „prozor 1“ uraĎena su tri bunara sa ukupnim kapacitetom od 12,0 l/s i tri bunara u zoni „prozor 2“ sa ukupnim kapacitetom od 18,0 l/s. U prve dve ...
... jedan veliki bunar koji drenira podzemne vode krovinske izdani. Tabela 5.4. Nivo podzemnih voda, kapaciteti crpljenja, sniţenje nivoa vode u bunarima i specifična izdašnost bunara leţišta uglja „Brod-Gneotino) Bunar broj Dubina bunara Dubina do nivoa podzemnih voda Kapacitet crplenja ...
... Tabela 3.13. Vrednosti kapaciteta crpljenja, koeficijenta filtracije, transmisibilnosti, specifične izdašnosti bunara i radijusa dejstva bunara u zoni useka otvaranja leţišta uglja „Brod-Gneotino“ Oznaka bunara Dubina bunara Debljina vodonosne sredine Kapacitet crpenja Nivo podzemnih ...Kostadin J. Jovanov. "Hidrogeoekološki aspekti aksploatacije uglja u Pelagonijskom basenu (Makedonija)" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2016-06-24)
-
Stanje i perspektivnost vodosnabdevanja Obrenovca i naselja opštine posle poplava, 2014. godine
Obrenovac i okolna naselja su tokom 2014. godine zbog poplava u Srbiji pretpeli veliku materijalnu štetu, a pored brojnih privrednih preduzeća ozbiljno je bio ugrožen i sistem vodosnabdevanja. Izvorište „Vić bare“ za vodosnabdevanje grada u selu Zabrežje, na Savi, u potpunosti je potopljeno, a vodovodna mreža, u pojedinim delovima već veoma stara, dodatno je oštećena. Poslednjih nekoliko decenija kao glavni razlozi za probleme u vodosnabdevanju Obrenovca isticane su nedovoljne rezerve podzemnih voda na izvorištu. Novijim istraživanjima utvrđene su rezerve ...... vode. U radu su analizirani podaci o kapacitetima koje služba vodovoda redovno prikuplja, tokom tzv. „pro- lećnih“ (mart, april, maj) i „jesenjih“ (avgust, septe- mbar, oktobar) meseci, kada se vrše crpenja iz svih bunara na izvorištu, njihovim maksimalnim kapaci- tetima i treba ih razlikovati ...
... površinskim vodama. Sa druge strane kapaciteti vodozahvata na izvorištu za- visni su i od efekata regeneracije bunara, odnosno bro- ja regenerisanih bunara tokom godine. U jesen, 2014. godine nakon poplave, zabeležene su najveće izdašnosti bunara i ukupni kapacitet izvo- rišta što je svakako značajan ...
... približno iste kapacitete crpenja iz bunara pre (2013) i posle (2016) godine i približno istom vodo- stajima u oba perioda, u bunarima su se statički nivoi podzemnih voda nalazili na sličnim kotama (srednja vrednost oko 69 mnm), kao i dinamički nivoi (sr. vr. oko 64,5 mnm). Pri radu bunara ostvarena ...Bojan Hajdin, Dušan Polomčić, Dragoljub Bajić. "Stanje i perspektivnost vodosnabdevanja Obrenovca i naselja opštine posle poplava, 2014. godine" in Tehnika, Beograd : Savez inženjera i tehničara Srbije (2017). https://doi.org/10.5937/tehnika1705675H
-
Оцена перспективности изворишта "Вић баре" за водоснабдевање Обреновца
... povecanja kapaciteta izvoriSta izradom dodatnih buSenih bunara, pri Cemu je vrednost kapaciteta uslovijavalo povecanje depresije tj. generalno opadanje dinamiékog nivoa podzemnih voda na izvoriStu. Na osnovu poznavanja hidrogeoloskih karakteristika sredine postavljeno je ukupno pet novih bunara u liniiskom ...
... da se pri eksploataciji od 320 I/s, puStanjem u rad novih pet bunara ukupnog kapaciteta 46 I/s generalno ostvaruje opadanje nivoa podzemnih voda za dodatnih 2m _u odnosu na postojecu eksploataciju. Zahvatanje podzemnih voda vecim kapacitetom od 366 |/s uslovilo bi dalje povecanje depresije na izvoristu ...
... dalje intenziviranje procesa kolmatacije zbog poviSenih sadrzaja gvozda i mangana u vodi. lako fizi¢ko-hemijska regeneracija bunara daje dobre rezultate, ipak kapaciteti bunara posle regeneracije ponovo opadaju, ubrzano stare i potrebno je buSiti nove da bi se odrzala produktivnost izvoriSta. Navedene ...Бојан Хајдин, Душан Поломчић, Зоран Стевановић, Драгољуб Бајић, Катарина Хајдин. "Оцена перспективности изворишта "Вић баре" за водоснабдевање Обреновца" in XIV Српски симпозијум о хидрогеологији са међународним учешћем, Рударско-геолошки факултет, Београд (2012)
-
Efekti regeneracije bunara na primeru Grabovičkog polja kod Kladova
Na mnogim izvorištima podzemnih voda javljaju se problemi smanjenja eksploatacionog kapaciteta kao posledica starenja bunara. Bunar tokom vremena menja svoje performanse, bilo da je u eksploataciji ili van radnog procesa. Na njegovo starenje utiče veliki broj faktora. Kao posledice javljaju se ekonomski, privredni i socijalni problemi. Regeneracija bunara je u praksi pokazala najbolje efekte za rešavanje ovih pitanja. Na prostoru Kladovskog ključa u priobalju Dunava koristi se drenažni sistem bunara za odbranu od visokih vodostaja. Prilikom provere stanja bunara ...Ivana Cvejić, Veselin Dragišić, Vladimir Živanović, Tijana Vinčić. "Efekti regeneracije bunara na primeru Grabovičkog polja kod Kladova" in Tehnika , Savez inženjera i tehničara Srbije, Beograd (2022). https://doi.org/10.5937/tehnika2204431C
-
Proračun recirkulacionih pumpi u postrojenju za odsumporavanje dimnih gasova ,,TENT B"
Tomislav Trpković (2024)Predmet ovog rada baziraće se na proračunu i usvajanju mašinskih instalacija potrebnih za nesmetano funkcionisanje sistema dve međusobno povezane celine Absorber - Pumpna stanica, preko FRP ( Fiberglass Reinforced Plastic) cevovoda kojim se odvija transport suspenzije krečnjaka neophodnog u samom procesu odsumporavanja dimnih gasova. Pored tehničkog opisa same tehnologije koja uključuje tri objekta: Absorber, Pumpna Stanica i cevovod, glavni deo rada odnosiće se na proračun i usvajanje mašinskih instalacija koji uključuju recirkulacione radijalne centrifugalne pumpe i cevovode kojima ...postrojenje za odsumporavanje dimnih gasova, termoelektrana, pumpna stanica, FRP cevovod, Absorber, transport suspenzije gipsa, prirubnica, ventil, potisni cevovod, usisni cevovod... manji od: • Pritiska koji odgovara maksimalnom opterećenju kojem oprema pod pritiskom može biti izloženau toku rada uzimajući u obzir najveći dozvoljeni pritisak ı njegovu najveću dozvoljenu temperaturu, pomnoženo sa koeficijentom 1.25 ili najvećeg dozvoljenog pritiska pomnoženog sa 1.43. • ...
... - |N-2(h) | || ı | EEL.+23500 · |EL.+23500 |EL.+23500 · |EL.+23500 59 Dozvoljena opterećenja na prirubnicama recirkulacionih pumpi data su tabelarno: Tabela 1.14 Dozvoljena opterećenja na prirubnicama Dozvoljena opterećenja na prirubnicama recirkulacione pumpe Usisna prirubnica Potisna ...
... pumpa I stepena A kom.1 Kapacitet 215,1 m3/min Napor: 20,6 m Snaga: 1000kW Masa:18886kg 2TFI2DO Recirkulaciona pumpa I stepena B kom.1 Kapacitet 215,1 m3/min Napor: 20,6 m Snaga: 1000kW Masa:18886kg 2TF21DO Recirkulaciona pumpa II stepena A kom.1 Kapacitet 215,1 m3/min Napor: 22 ...Tomislav Trpković. Proračun recirkulacionih pumpi u postrojenju za odsumporavanje dimnih gasova ,,TENT B", 2024
-
Održivo korišćenje mađarsko-srpskih međugraničnih vodnih tela
Dušan Polomčić, Zoran Stevanović, Saša Milanović, Stanko Sorajić, Bojan Hajdin, Željko Kljajić (2010)... obezbedi maksimalnu informaciju, koje karakterišu podzemne vode na podru ju istraživanja. Svi bunari koji su izabrani, reprezentativni su u pogledu predstavljanja celokupnog podru ja. Istovremeno na bunarima mereni su i nivoi podzemnih voda, da bi se obezbedilo pouzdano i esto merenje u bunare su ugra ...
... obezbedi maksimalnu informaciju, koje karakteriSu podzemne vode na podrucju istrazivanja. Svi bunari koji su izabrani, reprezentativni su u pogledu predstavljanja celokupnog podrucja. Istovremeno na bunarima mereni su i nivoi podzemnih voda, da bi se obezbedilo pouzdano i Cesto merenje u bunare su ugradeni ...
... upotreba razli itih koordinatnih sistema, razli ita geološka nomenklatura, nepostojanje karata pograni nih vodnih tela, razli ita "gustina" lokacija bunara, dokumentacioni materijali na maternjim jezicima, nedostatak hidrogeoloških i hidrauli kih parametara. Za podru je obuhva eno modelom na teritoriji ...Dušan Polomčić, Zoran Stevanović, Saša Milanović, Stanko Sorajić, Bojan Hajdin, Željko Kljajić. "Održivo korišćenje mađarsko-srpskih međugraničnih vodnih tela" in Vodoprivreda 42 no. 04-Jun, Beograd : Jugoslovensko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje (2010): 223-235
-
Tehnologija izrade i opremanje magacina eksploziva za potrebe ležišta bakra
Aleksandar Milojević (2024)Nakon radova otvaranja i početka eksploatacije, rudno telo bakra velikih rezervi zahteva i veliku količinu eksploziva da bi se ostvario zacrtan kapacitet. Samim tim, neophodno je izraditi funkcionalan magacin eksploziva koji će biti pristupačan svim horizontima i koji će moći da ispuni celokupni kapacitet svih horizonata. Obzirom da će se u magacinu skladištiti eksploziv, on mora ispunjavati specijalne uslove kako bi skladištenje bilo bezbedno. Neophodno je isprojektovati magacin tako da ispuni sve zahteve po pitanju količine i načina skladištenja eksploziva, ...... prilikom bušenja uz primenu tehničkih mera za njegovo smanjenje (2,1 mg/s), Na — maksimalno dozvoljena koncentracija mineralne prašine sa sadržajem slobodnog SiO> od P. = 8,6% - (MDK = 2,83 mg/m9), T= dozvoljena koncentracija u ulaznoj vazduhu (0,04 mg/m?*), 50 Kiı – faktor neravnomernosti ...
... prilikom utovara uz primenu tehničkih mera za njegovo smanjenje (3 mg/s), Na — maksimalno dozvoljena koncentracija mineralne prašine sa sadržajem slobodnog SiO- od Pk = 8,6% - (MDK = 2,83 mg/m*), T= dozvoljena koncentracija u ulaznoj vazdušnoj struji (0,04 mg/m*), Kiı – faktor neravnomernosti ...
... količine vazduha, ı Qy = 10:4·1,3 = 52 m3/min Q = 0,867 m3/s Proračun potrebne količine vazduha prema zahtevu minimalne brzine vazduha Maksimalan dozvoljena brzina strujanja vazduha u prostorijama za transport i redovan prolaz iznosi 8 m/s. Stvarna brzina povratne vazdušne struje u prostorijama ...Aleksandar Milojević. Tehnologija izrade i opremanje magacina eksploziva za potrebe ležišta bakra, 2024
-
Hronološki pregled razvoja površinske eksploatacije lignita u Srbiji
U ovom preglednom radu dat je istorijski pregled razvoja površinske eksploatacije lignita na teritoriji Srbije, uz kratak osvrt na geološki nastanak i kvalitet i rezerve uglja, kao i mogućnosti korišćenja za dalju upotrebu. Kolubarski, Kostolački i Kovinski ugljeni baseni lignita u Srbiji, ne računajući Kosovsko-Metohijski i Drenički u sastavu AP Kosovo i Metohija po Rezoluciji 1244 UN, su ležišta najrasprostranjenijeg uglja - lignita u Srbiji koji se eksploatiše od druge polovine 20. veka na velikom broju površinskih kopova ...Bojan Dimitrijević, Radmila Gaćina, Bogoljub Vučković. "Hronološki pregled razvoja površinske eksploatacije lignita u Srbiji" in XI Međunarodna konferencija ugalj i kritični mineral CCM 2023, Zlatibor, 11-14. oktobar 2023., Beograd : Jugoslovenski komitet za površinsku eksploataciju (2023)
-
Rezultati ispitivanja parametara čvrstoće i dinamičkih svojstava mermera i mogućnost njihove korelacije
Ispitivanja stena kao radne sredine, odnosno materijala sa kojim se gradi, na kome se gradi i u kome se gradi, svojom složenošću zahteva njeno svestrano izučavanje po velikom broju parametara. Zadatak Mehanike stena je da što bolje upozna ponašanje stenske mase i njenu otpornost na dejstvo pritiska, zatezanja i smicanja, kao i dinamičkih svojstava. Poznavanje navedenih parametara i njihova korelacija omogućavaju pouzdaniji izbor parametara za projektovanje danas sve zahtevnijih uslova kako podzemne, tako i površinske eksploatacije. U ovom radu ...mermer, jednoosna čvrstoća na pritisak, čvrstoća na istezanje, brzina longitudinalnih elastičnih talasa, korelacijaJelena Majstorović-Necković, Vladimir Čebašek, Veljko Rupar. "Rezultati ispitivanja parametara čvrstoće i dinamičkih svojstava mermera i mogućnost njihove korelacije" in 11. Međunarodna konferencija “Ugalj i kritični materijali" CCM 2023, Zlatibor, 11-14. oktobar 2023., Beograd : Jugoslovenski komitet za površinsku eksploataciju (2023)
-
Vodosnabdevanje podzemnim vodama u Srbiji-stanje i perspektive
Dušan Polomčić, Zoran Stevanović, Petar Dokmanović, Petar Papić, Vesna Ristić-Vakanjac, Bojan Hajdin, Saša Milanović, Dragoljub Bajić (2011)... kanalima ovog vrela instalisane su pumpe velikog kapaciteta. Na osnovu rezultata izvedenog crpenja sa kapacitetom od 250 l/s, pretpostavlja se da će kontinualno zahvatanje podzemnih voda ove izdani u malovodnom periodu biti moguće i održivo. Preko dva bunara se zahvataju karstne vode, a količina zahvaćene ...
... Vojvodine. Vode iz OVK se zahvataju preko dubokih bunara (slika 5), na izvorištima znatno udaljenim od izvora prihranjivanja vodonosnih sedimenata. Dugotrajnom eksploatacijom podzemnih voda ovog kompleksa dolazi do opadanja nivoa podzemnih voda, odnosno kapaciteta izvorišta, kao posledica usporene i otežane ...
... zahvatanja podzemnih voda (izuzev kaptiranja manjih izvora) vezan je za 1850.god., kada je izbušen „arteški bunar“ u Banatskom Karlovcu (Vojvodina) (lit. 3). Do kraja 19. veka arteski bunari su izbušeni u svim većim urbanim oblastima Bačke, Banata i Srema (Subotice, Sombora, itd.), kao i u centralnoj ...Dušan Polomčić, Zoran Stevanović, Petar Dokmanović, Petar Papić, Vesna Ristić-Vakanjac, Bojan Hajdin, Saša Milanović, Dragoljub Bajić. "Vodosnabdevanje podzemnim vodama u Srbiji-stanje i perspektive" in Naših 40 godina, Beograd : Rudarsko-geološki fakultet (2011): 49-77
-
Истраживањe могућности коришћења нискотемпературних извора топлоте за одрживи развој енергетике градова
Miodrag M. Grujić (2014-06-04)Одрживост је континуиран процес балансирања између животне средине, економске исоцијалне димензије, који се односи на системска побољшања животног окружења.Енергија се налази међу покретачима одрживог развоја везано за потребу за повећањесоцијалног благостања, његову кључну улогу у економском развоју и утицај на животнусредину. Урбане зоне, као центри потреба за енергијом и емисија угљеника, пружајузначајне могућности за промоцију одрживости енергетског система заједнице.Планирање нових енергетских капацитета, у складу са принципима одрживог развоја,обухвата спровођење политике повећања енергетске ефикасности и увођења обновљивихизвора енергије. Дисертација ставља ...одрживи развој, даљинско грејање, модел, сценарио, вишекритеријумскаанализа, нискотемпературни извори, ELECTRE, Београд... коришћење ове врсте енергије, која укључује пројектовање, дозволе, топлотне пумпе, бунаре, као и унутрашње инсталације са грејним телима, може да се изрази специфичним трошковима од 0,7 €/W. Множењем ове процењене вредности са предвиђеним капацитетом од 60 MW за опцију 2 и 48 MW за опцију 3 добијају се ...
... - трошкова одржавања који се процењују на 0,5% инвестиције годишње, - трошкова годишњих такси – 400 € по бунару; капацитет од 60 MW се, према узетим претпоставкама, састоји од 200 бунара по 300 kW, - трошкови електричне енергије за рад топлотне пумпе – узимајући у обзир да СОР просечно износи ...
... 76:24. Процентуални однос у Опцији 2 је добијен под претпоставком да се може рачунати на око 200 бунара који би у просеку обезбедили инсталисани капацитет од по 300 kW. Овај просечни капацитет је одабран на бази података који говоре да је у перспективним зонама у Београду, где се и очекује и ...Miodrag M. Grujić. "Истраживањe могућности коришћења нискотемпературних извора топлоте за одрживи развој енергетике градова" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2014-06-04)
-
Zaštita od miniranja
Suzana Lutovac, Miloš Gligorić (2024)Suzana Lutovac, Miloš Gligorić. Zaštita od miniranja, Beograd : Univerzitet u Beogradu - Rudarsko-geološki fakultet, 2024
-
Prirodno prečišćavanje i stimulisana bioremedijacija podzemnih voda zagađenih naftnim ugljovodonicima
Nenad M. Marić (2016-09-26)Disertacija se konceptualno sastoji iz dva dela kojima je obuhvaćen pasivan (prirodnoprečišćavanje) i aktivan remedijacioni pristup (stimulisana bioremedijacija) kodpodzemnih voda zagađenih naftnim ugljovodonicima.U prvom delu disertacije prikazani su rezultati osmatranja procesa prirodnogprečišćavanja u podzemnim vodama na lokaciji istorijskog zagađenja kerozinom.Tragovi zagađenja naftnim ugljovodonicima pronađeni su 20 godina nakon prosipanjakerozina. Ovo je stvorilo osnovu za proučavanje efekata dugotrajne izloženostipodzemnih voda procesima biodegradacije u terenskim uslovima. Uočeno je da sesnižene koncentracije elektron akceptora (O2, NO3-, SO42-) i povišene koncentracijemetaboličkih produkata biodegradacije ...... stimulacije u zatvorenom sistemu, sa adsorpcijom u spoljnoj jedinici (slika 4.58). Prosečan eksploatacioni kapacitet iznosio je 0,5 l/s, dok je nalivanje vršeno kapacitetom od 0,25 l/s po bunaru. Remedijacioni postupak je trajao 60 dana, tokom kojih je 1158 m 3 podzemne vode tretirano. Koncentracije ...
... podzemnih voda započeta je izradom dva injekciona i jednog eksploatacionog bunara. Injekcioni bunari (B-1 i B-3) locirani su uzvodno, dok je eksploatacioni bunar (B-4) izveden u nizvodnom delu izdani (slika 4.56). Bunari su raspoređeni u pravcu kretanja Nenad M. Marić ...
... Biodegradacioni kapacitet (EBC) treba posmatrati kao potencijal, tj količinu zagađujuće supstance koju određeni mehanizam može da razgradi na osnovu redoks kapaciteta podzemnih voda (Wiedemeier et al., 1999). Isti autori daju i formulu za proračun biodegradacionog kapaciteta: Pri čemu ...Nenad M. Marić. "Prirodno prečišćavanje i stimulisana bioremedijacija podzemnih voda zagađenih naftnim ugljovodonicima" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2016-09-26)
-
Razvoj algoritma fuzzy optimizacije u hidrodinamičkoj analizi za potrebe projektovanja sistema odbrane od podzemnih voda
Dragoljub Bajić, Dušan Polomčić (2019)Sistemi za odbranu od podzemnih voda se koriste za zaštitu hidrotehničkih objekata, priobalja, meliorativnih područja, naselja, rudnika, industrijskih područja, predstavljajući značajne segmente bez kojih bi funkcionalnost ovih objekata i područja bila dovedena u pitanje. Posebno složeni sistemi odbrane od podzemnih voda se karakterišu kod ležišta mineralnih sirovina, imajući u vidu njihovu dinamičnost, koja se ogleda u stalnom širenju ležišta, kao i činjenicu da ova ležišta prodiru duboko u stensku masu različitog strukturnog tipa poroznosti, a time i u podzemne ...upravljanje podzemnim vodama, hidrodinamički model, fuzzy logika, trougaoni fuzzy brojevi, znanje eksperta, optimizacijaDragoljub Bajić, Dušan Polomčić. "Razvoj algoritma fuzzy optimizacije u hidrodinamičkoj analizi za potrebe projektovanja sistema odbrane od podzemnih voda" in Tehnika, Centre for Evaluation in Education and Science (CEON/CEES) (2019). https://doi.org/10.5937/tehnika1904527B
-
Mikroorganizmi - biohidrogeološki indikatori odabranih pojava mineralnih voda Srbije
Vladimir Šaraba (2021)Sa namerom definisanja hidrogeološke uloge i značaja mikrobiološkog diverziteta odabranih pojava mineralnih voda Srbije, primenom sistema biodetektora, dokazano je prisustvo gvožđevitih, sulfato-redukujućih, sluz-produkujućih, heterotrofnih aerobnih i denitrifikacionih bakterija, na osnovu čega je proračunat rizik od razvoja procesa biokorozije i biohemijske inkrustacije, te zdravstveni rizik. Uz procenu rizika, izvedene su analize skenirajuće elektronske mikroskopije biofilmova i hidrogeohemijsko modeliranje, te makroskopska, otpička i difrakciona ispitivanja naslaga inkrustacije, dok je fizičko-hemijskim analizama utvrđena vrednost ukupne mineralizacije iznad 1 g/L, kao i povišeni ...biohidrogeologija, SEM analize, makroskopska i optička ispitivanja, rendgenska difrakcija praha, hidrogeohemijsko modeliranje, BART analize, metabarkoding analize mikrobioma, fizičko-hemijske analize, starenje bunara (biokorozija, biohemijska inkrustacija i biozarastanje), zdravstveni rizik... voda, uz obezbeđivanje kontinuiranog monitoringa odabranih pojava. Time bi se bunari održali u stanju maksimalne funkcionalnosti, bez negativnih efekata mikrobiološkog diverziteta na njihov radni vek, sa kontinuiranim kapacitetom i sanitarno-higijenskom ispravnošću mineralnih voda. ------------------ ...
... efekte na rad bunara, i to kvantitativno (promena kapaciteta) i kvalitatitvno. U odnosu na sled razvoja događaja, zapažaju se sledeći simptomi: i) povećanje metaboličke aktivnosti bakterija, ii) opadanje kapaciteta bunara, iii) neadekvatan kvalitet vode, i iv) nemogućnost korišćenja bunara u distribuciji ...
... značajnog opadanja kapaciteta bunara (Dragišić & Živanović, 2014). Formiranje taloga na bunarima odvija se usled produkcije EPS-a od strane gvožđevitih bakterija na koji se lepe gvožđe-oksihidroksidi, pri čemu matriks gvožđe-oksihidroksida i sluzi kolmira prifiltrarsku zonu bunara i samu filtarsku ...Vladimir Šaraba. Mikroorganizmi - biohidrogeološki indikatori odabranih pojava mineralnih voda Srbije, Beograd : [V. Šaraba], 2021
-
Model za optimizaciju graničnog saržaja metala u rudi u funkciji dugoročnog planiranja površinskih kopova
Daniel P. Kržanović (2016-06-14)Optimizacija graničnog sadržaja metala u rudi jedan je od osnovnih koraka u planiranju i dizajniranju površinskih kopova i ima za cilj postizanje maksimalne neto sadašnje vrednosti (NPV). Iz tog razloga, optimizacija graničnog sadržaja i danas je predmet mnogih istraživanja u rudarskoj nauci, sa ciljem rešavanja praktičnih problema u eksploataciji ležišta.Dugoročno planiranje eksploatacije na površinskim kopovima podrazumeva sagledavanje svih relevantih parametara i faktora (geologije rudnog ležišta, tehnologije proizvodnog procesa, kapaciteta otkopavanja i prerade, troškova, cena metala, iskorišćenja i dr) kako ...površinski kop, dugoročno planiranje, optimizacija graničnog sadržaja, maksimizacija neto sadašnje vrednosti (NPV).... da zadovolji minimalno dozvoljeno rastojanje između granica faza, dok u isto vreme povećava NPV. Milawa algoritam omogućava da se utvrdi plan otkopavanja koji će uvećati NPV, ili ako radi 207 u režimu balansiranja, onda će tražiti da se maksimalno iskoriste kapaciteti proizvodnih postrojenja ...
... ne može da radi sa maksimalnim kapacitetom u svakom trenutku. Svaki deo procesa može biti usko grlo u nekom vremenskom periodu u kome se odvija eksploatacija. U principu, treba težiti da se u potpunosti iskoriste kapaciteti sredstva za rad, jer u suprotnom neiskorišćeni kapaciteti dovode do stvaranja ...
... što je neznatno niže od očekivanog maksimalnog limita. Kapacitet flotacijske prerade u potpunosti je iskorišćen za vreme trajanja projekta, međutim, na grafikonu na slici 3.37A uočava se neujednačen kapacitet okopavanja, odnosnu pojavu skokova i padova kapaciteta tokom godina eksploatacije. Ovo može ...Daniel P. Kržanović. "Model za optimizaciju graničnog saržaja metala u rudi u funkciji dugoročnog planiranja površinskih kopova" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2016-06-14)