Претрага
156 items
-
Значај петрографске анализе флуидних инклузија
Стефан Петровић, Милош Велојић (2022)У раду је истакнут значај петрографске анализе током истраживања флуидних инклузија и приказане могућности ове методе на примерима неких од карактеристичних петрографских појава из различитих минерала. Петрографска анализа је први корак у испитивању флуидних инклузија. Правилно спроведена, петрографска анализа омогућава одређивање генетске везе флуидних инклузија и минерала домаћина, препознавање карактеристика флуидних инклузија и релевантну интерпретацију података из наредних корака истраживања. Петрографском анализом се дефинишу: а) дистрибуција флуидних инклузија у минералу; б) облик, величина и фазни састав флуидних инклузија; в) групације ...Стефан Петровић, Милош Велојић. "Значај петрографске анализе флуидних инклузија " in Записници српског геолошког друштва, Српско геолошко друштво, Београд (2022) М51
-
Mikroelementi u kvartarnim sedimentima i lignitu Kostolačko-kovinskog ugljonosnog basena, istočna Srbija – odabrani primeri
Sadržaj, distribucija i način pojavljivanja elemenata u tragovima (mikroelemenata), posebno potencijalno toksičnih i radioaktivnih elemenata u uglju, su od velikog značaja, posebno ako se koriste kao gorivo u termoelektranama (TE). Na osnovu sistematski prikupljenih podataka o elementima u tragovima u uglju, zemljištu i sedimentima, moguće je utvrditi stepen zagađenosti vazduha, zemljišta, vode, kao i negativan uticaj na zdravlje ljudi. Eksploatacija i istraživanje lignita u Kostolcu i Kovinu traje više od jednog veka, dok se sagorevanje lignita sa površinskih kopa ...Bogoljub Vučković, Biljana Radovanović, Dragana Životić. "Mikroelementi u kvartarnim sedimentima i lignitu Kostolačko-kovinskog ugljonosnog basena, istočna Srbija – odabrani primeri" in 18. Kongres geologa Srbije "Geologija rešava probleme", Divčibare, 01-04 jun 2022., Srpsko geološko društvo (2022) М64
-
Потреба за израдом биланса и оценом расположивих резерви подземних вода Републике Србије
Природне карактеристике Србије, просторна дистрибуција ресурса водe и њихових корисника, као и међусобна интеракција коришћења, заштите вода, као и заштите од вода, условиле су да се подземне воде на читавој територији морају посматрати интегрално, јединствено, комплексно и рационално. Међутим, тренутно је у Републици Србији могуће дефинисати само одлике појединих издани и/или изворишта услед непостојања довољних података за свеобухватну анализу стања ресурса. За оцену притиска на квантитет ресурса подземних вода, што је обавеза према Оквирној директиви о водама ЕУ (ОДВ) ...Зоран Стевановић, Вељко Мариновић, Бранислав Петровић. "Потреба за израдом биланса и оценом расположивих резерви подземних вода Републике Србије" in Записници Српског геолошког друштва, Српско геолошко друштво (2021) М51
-
Pregled hidrodinamičkih istraživanja bunara sa horizontalnim drenovima numeričkim metodama
U radu je predstavljen pregled odabranih hidrodinamičkih istraživanja realizovanih primenom numeričkih metoda simulacije kretanja podzemnih voda pod uticajem rada bunara sa horizontalnim drenovima. Na osnovu pristupa u matematičkom i hidrauličkom tretiranju, kao i numeričkoj simulaciji bunara sa horizontalnim drenovima na modelima, predstavljeni su najznačajniji aspekti izrade hidrodinamičkih modela ovog kompleksnog tipa vodozahvatnog objekta. Metodologija obuhvata izbor: a) graničnih uslova za simulaciju prirodnih granica, izvora prihranjivanja i dreniranja izdani; b) primenjivanog stepena diskretizacije prostora obuhvaćenog modelom u planu i profilu; ...horizontalni bunari, hidraulika bunara, analitički modeli, numerički modeli, hidrodinamičko modeliranje podzemnih vodaĐorđije Božović, Dušan Polomčić, Dragoljub Bajić. "Pregled hidrodinamičkih istraživanja bunara sa horizontalnim drenovima numeričkim metodama" in Vodoprivreda, Srpsko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje (2020) М52
-
Aлтерације перидотита контролисане карактером флуида на примеру харцбургита Рудника - Серпентинизација или талкизација?
Стефан Петровић, Наталија Батоћанин (2020)У раду су приказани резултати испитивања серпентинисаних харцбургита Брђана (43°58'45.1" СГШ, 20°25'12.6" ИГД) и талкизираних харцбургита откривених у интервалу 429-559.8 m у истражној бушотини 330А/18 (44°07'33.2" СГШ, 20°30'28.5" ИГД) на Руднику. Узорци оба локалитета показују карактеристике резидуалних харцбургита из омотача, односно тектонита; лепидобластичне, бластозрнасте, или порфирокластичне структуре и масивне текстуре. Серпентинисани харцбургити и серпентинити Брђана су изграђени од серпентина, ретких реликата оливина и ортопироксена, акцесорног спинела, и веома ретког секундарног магнезита и магнетита. Најдоминантнији састојак (местимично гради и преко ...Стефан Петровић, Наталија Батоћанин. "Aлтерације перидотита контролисане карактером флуида на примеру харцбургита Рудника - Серпентинизација или талкизација?" in Записници српског геолошког друштва, Српско геолошко друштво, Београд (2020) М51
-
Simulacija isticanja odabranih karstnih vrela pirotske kotline
Saša Milanović, Branislav Petrović, Vesna Ristić Vakanjac, Ljiljana Vasić, Veljko Marinović, Petar Vojnović (2022)Analiza recesije, autokorelaciona i kroskorelaciona analiza vremenskih serija padavina i isticanja podzemnih voda karstnih vrela Krupac i Gradište (Stara planina, JI Srbija) izvršena je radi formiranja stohastičkog autoregresivno-krosregresivnog modela (ARCR) i kratkoročne prognoze dnevnih vrednosti izdašnosti. Usled postojanja heterogenosti i anizotropnosti karstne izdani veoma je komplikovano i zahtevno odrediti prostornu distribuciju podzemnih voda u okviru karstnog hidrogeološkog sistema, te je primenljivost determinističkih modela minimizirana. Stoga je upotreba stohastičkog modela u ovom slučaju svrsishodnija. Autokorelogram izdašnosti vrela Krupac pokazao je ...Saša Milanović, Branislav Petrović, Vesna Ristić Vakanjac, Ljiljana Vasić, Veljko Marinović, Petar Vojnović. "Simulacija isticanja odabranih karstnih vrela pirotske kotline" in Vodoprivreda, Српско друштво за одводњавање и наводњавање, Београд, Академија инжењерских наука Србије (2022) М52
-
Maceralni sastav i rang uglja Ibarskog basena
Donjemiocenski ugljonosni Ibarski basen se nalazi u južnoj Srbiji. Intramontanski ektenzivni basen, izdužen u pravcu severozapad-jugoistok ispunjen je slatkovodnim sedimentima koji su formirani kao deo Dinarskog neogenog jezerskog sistema. Paleoreljef basena izgrađen je od paleozojskih amfibolskih škriljaca, sericit-hloritskih škriljaca, krečnjaka, mermera i metabazičnih stena, mezozojskih peščara, laporca, laporovitih krečnjaka, krečnjaka, dolomita, ofiolita i oligo-/miocenskih magmatskih stena. Tercijarne magmatske stene izgrađene su od oligocenskih dacito-andezita i neogenih kvarctlatita/riodacita i piroklastičnih stena. Miocenski sedimenti izgrađeni su od aluvijalnih breča, konglomerata, peščara, ...Željana Novković, Nevena Andrić -Tomašević, Vladimir Simić, Dragana Životić. "Maceralni sastav i rang uglja Ibarskog basena" in 18. Kongres geologa Srbije "Geologija rešava probleme", Divčibare, 01-04 jun 2022., Srpsko geološko društvo (2022) М64
-
Komparacija metoda XRF i ICP-MS na uzorcima uglja i produkata sagorevanja
Ugljevi niskog ranga – ligniti u Republici Srbiji predstavljaju glavnu energetsku sirovinu koja se koristi za proizvodnju električne energije. Rudarstvo u Srbiji doprinosi bruto dodatoj vrednosti sa 1,8% (2020; https://publikacije.stat.gov.rs/). Sagorevanjem ugljeva niskog ranga u termoelektranama generišu se velike količine elektrofilterskog pepela i pepela, koje često predstavljaju jedan od izvora zagađenja životne sredine usled sadržaja toksičnih elemenata. Dalja upotreba produkata sagorevanja zavisi od njihovog sastava i sadržaja toksičnih mikroelemenata. Svakodnevno sagorevanje lignita u termoelektranama uslovljava konstantan monitoring potencijalno toksičnih ...Branko Kostić, Dejan Prelević, Sabina Kovač, Ksenija Eraković, Dragana Životić. "Komparacija metoda XRF i ICP-MS na uzorcima uglja i produkata sagorevanja" in 18. Kongres geologa Srbije "Geologija rešava probleme", Divčibare, 01-04 jun 2022., Srpsko geološko društvo (2022) М64
-
Prezentacija projekta "Zaštita ležišta mineralnih sirovina kao osnova sigurnog snabdevanja mineralnim sirovinama u Evropi (safemin4europe)
Vladimir Simić, Rade Jelenković, Dragana Životić, Zoran Miladinović, Stefan Petrović, Marija Petrović (2022)Harmonični ekonomski razvoj svake zemlje u velikoj meri zavisi od dostupnosti sirovina, naročito mineralnih sirovina. Obezbeđivanje njihove dovoljne količine na tržištu (ponude) je od vitalnog značaja za funkcionisanje različitih industrijskih grana koje proizvode različitu robu i opremu neophodnu za ispunjavanje životnih potreba stanovništva kao i za efikasnu poljoprivredu. Mineralne sirovine su neophodne za podršku ekonomskim aktivnostima na lokalnom, regionalnom, nacionalnom i međunarodnom nivou. Ovo su, istorijski, prve sirovine koje su počele da se koriste iz domaćih izvora, i u ...Vladimir Simić, Rade Jelenković, Dragana Životić, Zoran Miladinović, Stefan Petrović, Marija Petrović. "Prezentacija projekta "Zaštita ležišta mineralnih sirovina kao osnova sigurnog snabdevanja mineralnim sirovinama u Evropi (safemin4europe)" in 18. Kongres geologa Srbije "Geologija rešava probleme", Divčibare, 01-04 jun 2022., Srpsko geološko društvo (2022) М64
-
Korelacija magnetnog susceptibiliteta i sadržaja metala u flotacijskom jalovištu
Procena metala u rudama, jalovištu i zemljištu se tradicionalno određuje hemijskim metodama kao što su Rengen fluorescentna analiza (XRF), Instrumentalna neutronska aktivaciona analiza (INAA) i Masena spektrometrija induktivno spregnute plazme (ICP-MS). Neke od pomenutih metoda su veoma zahtevne i skupe, te se nametnula potreba ka traženju jeftinijeg alata za brzu procenu prisustva pojedinih metala. Tokom poslednjih nekoliko decenija, mnoge studije su pokazale da su magnetna merenja dovoljno osetljiva da detektuju magnetni signal feromagnetnih materijala, a samim tim i metala ...Filip Abramović, Vesna Cvetkov, Aco Ilić, Dragana Životić. "Korelacija magnetnog susceptibiliteta i sadržaja metala u flotacijskom jalovištu" in 18. Kongres geologa Srbije "Geologija rešava probleme", Divčibare, 01-04 jun 2022., Srpsko geološko društvo (2022) М64
-
Jeleč grad- još nepriznati objekat geonasleđa
Остаци средњовековног града Јелеча на једном од врхова планине Рогозне (1262 m), по неким веровањима представљаju купу угашеног вулкана. Рогозна je позната по појавама скарновске Cu–Au минерализације, а трагови рударске активности и важних путева још од античких времена и даље постоје у непосредној околини. О томе сведочи и османски назив за Рогозну: Gümüş Dağ (Сребрна планина). Време изградње Јелеча је непознато. Постоје индиције да је постојао још у 6. веку, али се помиње први пут средином 12. века. Поуздан податак ...Marija Radisavljević, Danica Srećković Batoćanin, Vladan Vidosavljević, Irena Kajtez. "Jeleč grad- još nepriznati objekat geonasleđa" in Zbornik apstrakata, 212. 18. Kongres geologa Srbije "Geologija rešava probleme", Divčibare, 01-04 jun 2022, Srpsko geološko društvo (2022) М64
-
Geoloski profil planine Avale (severna Šumadija) - uvid u litostratigrafiju i tektonske strukture
Mezozojske formacije Šumadije dele tektonsko-stratigrafsku evoluciju južnijih delova suture jedinica Adrijskog i Evropskog afiniteta, uključujući gornjojursku obdukciju, krednu subdukciju i paleogenu kontinentalnu koliziju. Finalni rezultat dugovremene evolucije u geodinamički složenom ambijentu su komplikovani tektonski i litostratigrafski odnosi različitih mezozojskih formacija suture. Geološki profil kroz planinu Avalu omogućava uvid u skoro potpunu sukcesiju mezozojskih formacija i prostorne pozicije i kinematiku značajnih tektonskih struktura najsevernijih segmenata suture u Šumadiji. U tektonskom kontekstu, mezozojske formacije okoline Beograda najčešće su interpretirane kao deo Istočne ...Marinko Toljić, Bojan Glavaš-Trbić, Maja Maleš, Nikola Ranđelović. "Geoloski profil planine Avale (severna Šumadija) - uvid u litostratigrafiju i tektonske strukture" in 18. Kongres geologa Srbije "Geologija rešava probleme", Divčibare, 01-04 jun 2022. , Srpsko geološko društvo (2022) М64
-
Poreklo asocijacije Ni, Ag i Sn minerala u polimetaličnom ležištu Rudnik
Rudnomikroskopska, SEM-EDS i LA-ICP-MS ispitivanja rudne mineralizacije iz Pb-Zn-Cu-(Ag) ležišta Rudnik, ukazala su na lokalno prisustvo specifične asocijacije minerala nikla, srebra i kalaja, deponovane u tektonskoj breči, arsenopiritsko-pirotinskim, piritsko-pirotinsko-arsenopiritskim i kvarcno-sulfidnim žicama u harcburgitima. U tektonskoj breči deponovan je polimineralni sulfidni agregat kojeg čine pirotin (50), galenit, sfalerit i halkopirit. Arsenopiritsko-pirotinske žice odlikuje dezintegrisani agregat arsenopirita cementovan sa pirotinom. U piritsko-pirotinsko-arsenopiritskim žicama masivni pirit (50%) prorasta sa arsenopiritom i cementovan je polimineralnim agregatom pirotina, galenita i sfalerita. Minerali nikla, srebra ...Stefan Petrović, Aleksandar Pačevski, Viktor Bertrandson Erlandson, Rade Jelenković. "Poreklo asocijacije Ni, Ag i Sn minerala u polimetaličnom ležištu Rudnik" in 18. Kongres geologa Srbije "Geologija rešava probleme", Divčibare, 01-04 jun 2022., Srpsko geološko društvo (2022) М64
-
Pokazatelji recentne tektonske aktivnosti u speleološkim objektima Dževrinske grede (istočna Srbija)
Ana Mladenović, Jelena Ćalić (2022)Sistem Timočkog raseda predstavljen je sistemom desnih transkurentnih raseda generalnog pružanja sever – jug, koji su bili aktivni u periodu oligocena i miocena u okviru Karpato-balkanskog orogena. Početak njihove aktivnosti vezuje se za rotaciju tektonskih jedinica Karpato-balkanida (Dacia Mega Unit) oko rigidne Mezijske jedinice. Aktivnost ovih transkurentnih raseda je akomodirala ovu rotaciju, pa se smatra da je kumulativno kretanje duž Timočkog raseda tokom perioda njegove aktivnosti bilo do 100 km. Usled kompleksnih tektonskih rotacija, rasedi ovog sistema doveli su ...Ana Mladenović, Jelena Ćalić. "Pokazatelji recentne tektonske aktivnosti u speleološkim objektima Dževrinske grede (istočna Srbija)" in 18. Kongres geologa Srbije "Geologija rešava probleme", Srpsko geološko društvo (2022) М64
-
Prostorni položaj ofiolita istočne Vardarske zone: geofizičko-geološki model i njegove geodinamičke implikacije
Dragana D. Petrović (2015-12-29)Centralni deo Balkanskog poluostrva je geotektonski veoma složen. Tetis je zatvorentokom gornjeg mezozoika, a ofioliti na zapadu i ofioliti Vardarske zone predstavljajuostatke nekadašnjih okeanskih prostora. Najistočniji deo Vardarske zone razlikuje se odsvih ostalih ofiolita na Balkanskom poluostrvu i karakteriše se najizraženijim suprasubdukcijskimafinitetom. Istočna vardarska zona locirana je u centralom delu Srbije.Na severu se prostire do Apusena u Rumuniji, a na jugu obuhvata cetralni deoMakedonije i Peonias zonu u severnoj Grčkoj. Istočna vardarska zona se nalazi istočnood geotektonske jedinice Kopaonik ...Dragana D. Petrović. "Prostorni položaj ofiolita istočne Vardarske zone: geofizičko-geološki model i njegove geodinamičke implikacije" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2015-12-29)
-
Mineragenetske karakteristike i potencijalnostjuvelirskih mineralnih resursa leckog vulkanskog kompleksa
Zoran Ž. Miladinović (2012-12-11)Jedan od najznačajnijih regiona u Srbiji, sa stanovišta potencijalnosti juvelirskih mneralnih resursa, predstavlja lecki vulkanski kompleks, tercijarne starosti i dominantno andezitskog sastava. Ovaj vulkanski kompleks površine preko 700km2 nalazi se u južnojSrbiji na prostoru imeđu Kuršumlije, Lebana i Medveđe.Prvi su pažnju na juvelirske mineralne sirovine ovog prostora obratili graditeljiJustinijane Prima-e (VI vek). Najintenzivnija istraživanja izvršena su u periodu 1980–1982. ali samo na malom prostoru krajnjeg jugoistočnog dela vulkanskog kompleksa.U Leckom vulkanskom kompleksu dominiraju andezitske stene i njihovi piroklastiti.Smatra se ...vulkanski kompleks, mineragenetske karakteristike, juvelirski mineralni resursi, nalazišta, potencijalnost, kvarc, ametist, ahat, kalcedon, jaspis, prognozaZoran Ž. Miladinović. "Mineragenetske karakteristike i potencijalnostjuvelirskih mineralnih resursa leckog vulkanskog kompleksa" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2012-12-11)