Претрага
221 items
-
Energetska bezbednost sektora prirodnog gasa Srbije
U prve dve decenije 21. veka obezbeđivanje sigurnosti snabdevanja prirodnim gasom domaćeg tržišta bio je jedan od prioriteta razvoja energetike Srbije. Istovremeno, aspekt sigurnog snabdevanja bio je neizostavni deo slagalice stvaranja energetske bezbednosti. Izražena uvozna zavisnost je dominantna karakteristika sektora prirodnog gasa, tačnije, Republika Srbija je snažno zavisna od ruskog gasa, sa više od 80% uvezenih količina gasa, a do pre dve godine snabdevala se isključivo kroz jednu interkonekciju. U radu se razmatra aktuelna situacija u sektoru prirodnog ...... jovancicoorgf.bg.ac.rs miroslav.crnogoracOrgf. Institucija/ustanova pudarsko-geološki fakultet, Univerzitet u Beogradu Tematska oblast Procesne tehnologije Naslov Energetska bezbednost sektora prirodnog gasa Srbije Ključne reči (maksimum 5 reči) Sažetak (do 300 reči) N-1, IDUPS, energetska ...Aleksandar Madžarević, Predrag Jovančić, Miroslav Crnogorac. "Energetska bezbednost sektora prirodnog gasa Srbije" in 36. Međunarodni kongres o procesnoj industriji – Procesing ’23, Šabac, 1. i 2. juna 2023. , Beograd : Savez mašinskih i elektrotehničkih inženjera i tehničara Srbije (SMEITS) Društvo za procesnu tehniku (2023)
-
Upravljanje resursima podzemnih voda severne Bačke
Bojan B. Hajdin (2013-03-07)Vodosnabdevanje gradova i naselja severne Bačke vrši se u potpunosti iskorišćavanjempodzemnih voda. Najznačajnije količine podzemne vode namenjene za piće zahvatajuse iz izdani u vodonosnim pleistocenskim naslagama koje su poznate kao osnovnivodonosni kompleks, dok su danas u vodosnabdevanju manje zastupljene vode izizdani u pliocenskim sedimentima i prve, slobodne izdani rasprostranjene plitko ispodpovršine terena.Pored snabdevanja stanovništva, veliki potrošači podzemne vode su i industrijskapreduzeća, a zbog loših uslova i nerazvijenih sistema za navodnjavanje sve veći korisnicivoda prve izdani postaju i poljoprivredni proizvođači.Geološka ...resursi podzemnih voda, vodosnabdevanje, održivo upravljanje, osnovni vodonosni kompleks, termomineralne vode, monitoring podzemnih... podzemnih voda osnovnog vodonosnog kompleksa sa ukupnom izdašnošću od 108 l/s. Na izvorištu je izvedeno 14 bunara, 6 direktnom i 8 reversnom tehnologijom bušenja. Dubine bunara iznose između 100 i 136 m. Prečnici bunara su pretežno Φ 323 mm, a kaptirana su 3 vodonosna horizonta. Pojedinačno, bunari ...
... izradi i korišćenju bunara pored poštovanja rokova izvođenja bunara, predviđali su i obavezu vođenja dnevnika bušenja, čuvanje uzoraka stena i njihovu predaju Banskoj upravi. Za bušenje i korišćenje bunara bile su izdavane koncesije i definisana prava i obaveze koncesionara. U periodu posle ...
... na profilima date su na osnovu podataka istražnog bušenja i izrade eksploatacionih bunara na izvorištima i drugim lokacijama. Konstruktivne karakteristike bunar i litološki profili u zoni bunara, takođe su nastali na osnovu podataka bušenja i podataka izvođača radova. Hidrodinamičke karakteristike ...Bojan B. Hajdin. "Upravljanje resursima podzemnih voda severne Bačke" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2013-03-07)
-
Značaj izvodjenja Proktorovog opita na komunalnom otpadu
Komunalni otpad predstavlja jedan od ključnih problema današnjice. U Srbiji je najčešći vid odlaganja otpada na komunalne deponije i zbog toga je bitno ispravno i sigurno ga skladištiti. Zbijanje komunalnog otpada predstavlja jednu od osnovnih komponenti procesa odlaganja. Kako bi se što bolje predvidelo ponašanje komunalnog otpada neophodno je pre zbijanja na terenu laboratorijski odrediti maksimalnu suvu zapreminsku težinu i optimalnu vlažnost. U dosadašnjoj praksi u svetu za to se koristi standardizovan Proktorov opit. U radu će biti prikazani ...... skih opita. Standardni Proktorov opit su izveli Gabr i Valero (1995) na komunalnom otpadu starom od 15 do 30 godina, koji je dobijen istražnim bušenjem. Maksimalna suva zapreminska težina od 9,3 kN/m3 približno oko 70%. Itoh (2005) je pri nešto manjoj energiji zbijanja od 550 kJ/m3 odredio suvu ...
... sastav otpada. Komunalni otpad u Srbiji i dalje predstavlja jedan od osnovnih ekoloških problema današnjice, bez obzira na postojanje savremenih tehnologija upravljanja. Kao jedan od problema izdvaja se neoptimizovano zbijanje komunalnog otpada na deponijama, bez 444 zbijanja standardnog Proktorovog ...Jovana Janković, Dragoslav Rakić, Tina Đurić, Irena Basarić Ikodinović, Laslo Čaki. "Značaj izvodjenja Proktorovog opita na komunalnom otpadu" in Zbornik radova osmog naučno-stručnog međunarodnog savetovanja - Geotehnički aspekti građevinarstva, Savez građevinskih inženjera Srbije (2019)
-
Optimization and Analysis of Drilling and Blasting Parameters Using O-Pitblast Software
The development of modern technologies has enabled the application of specialized softwares in the field of mining through various segments and processes, including in works related to drilling and blasting. The application of specialized software for drilling and blasting with the use of modern technologies such as photogrammetry enabled more accurate data from the field for later processing. By processing data and creating a 3D model of the terrain for drilling and blasting works, it can obtain precise data, ...Stefan Milanović, Nikola Simić, Lazar Kričak, Milanka Negovanović, Nikola Đokić. "Optimization and Analysis of Drilling and Blasting Parameters Using O-Pitblast Software" in Podzemni radovi, Beograd : Rudarsko-geološki fakultet (2024)
-
Regionalno-geološke karakteristike miocenskih sedimenata na prostoru severnog Banata
Dejan N. Radivojević (2014-12-30)Predmet doktorske disertacije predstavljalo je rešavanje strukturno‐stratigrafskihodnosa miocenskih sedimenata na prostoru severnog Banata. U cilju regionalnogsagledavanja, korišćeni su svi raspoloživi geofizički i geološki podaci sa širegistražnog područja, odnosno iz celog Panonskog basena i susednog orogena. Osimklasičnih metoda primenjene su i savremene metode seizmostratigrafije,tektonostratigrafije i riftne sekvencione stratigrafije. Primenjene metode omogućilesu izradu modela progradacije ivice šelfa za ceo Panonski basen, modela uzajamnihveza između basena i geodinamičkog modela jugoistočnog oboda basena.Jezero Panon je većim delom zapunjeno prilivom sedimenata paleo‐Dunavom saseverozapada, odnosno ...Centralni Paratetis, Panonski basen, miocen, jezero Panon,seizmostratigrafija, sekvenciona stratigrafija, paleogeografija, geodinamika... povećanje rezervi gotovo je u potpunosti ostvareno sa ranije otkrivenih polja primenom tehnologija električnih potopljenih centrifugalnih pumpi (ESP), hidrauličkog frakturiranja, horizontalnog bušenja i otvaranjem novih intervala na starim bušotinama. Budući da je istraživanje ugljovodonika ...
... konverziju vreme–dubina. 3.1.2. Geološka istraživanja Najznačajniji podaci o geologiji istražnog prostora dobijeni su istražnim bušenjem. Procesom geološke kontrole bušenja i različitim specijalističkim ispitivanjima omogućena je detaljna interpretacija stratigrafije, sedimentologije, paleogeografije ...
... podataka o litologiji, stratigrafiji i depozicionim sredinama. Prva grupa podataka dobija se direktno iz bušenja, a druga iz karotažnih merenja. U podatke u vezi sa bušenjem spadaju uzorci sa vibrosita, jezgra i sami bušaći parametri. Pre početka primene GFK, jedini izvor podataka o ...Dejan N. Radivojević. "Regionalno-geološke karakteristike miocenskih sedimenata na prostoru severnog Banata" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2014-12-30)
-
Geološko-geofizički model dela Timočkog magmatskog kompleksa
Snežana M. Ignjatović (2014-06-30)Timočki magmatski kompleks (TMK) u geotektonskom smislu pripada KarpatoBalkanidimaistočne Srbije, koji su deo Tekijsko-Dakijske jedinice. TMK je nastaotokom kontinuirane vulkanske aktivnosti, koja je trajala oko deset miliona godina iodvijala se generalno u tri faze (Zimmerman et al., 2008, Kolb et al., 2013, Banješević,2006). Pomeranje vulkanskog fronta je išlo od istoka ka zapadu (von Quadt et al., 2002,2003, 2007). Ovaj kompleks pripada tetijskom evroazijskom metalogenetskom pojasu usvetu poznat po ležištima bakra i zlata (Janković, 1990).U doktorskoj disertaciji su prikazani rezultati ...Timočki magmatski kompleks, aeromagnetska istraživanja, gravimetrijskaistraživanja, 2D geološko-geofizički model, Valja Strž, magmatsko telo... geoloških podataka dobijenih tokom ranijih istraţivanja prilikom izrade 2D modela korišćeni su i podaci dobijeni istraţnim bušenjem. 5.2.1. Podaci dobijeni istraţnim bušenjem Prilikom 2D geofizičkog modelovanja, u procesu formiranja modela raspodele fizičkih veličina, odnosno modela raspodele ...
... model dela Timočkog magmatskog kompleksa 109 području vrše već dugi niz godina, kao i podaci dobijeni istraţnim bušenjem na ispitivanom prostoru. Podaci dobijeni istraţnim bušenjem, koji su se koristili tokom modelovanja, bili su podeljeni u dve grupe podataka. Prvoj grupi podataka pripadali ...
... Kvantitativna interpretacija .................................................................................. 108 5.2.1. Podaci dobijeni istraţnim bušenjem ................................................................... 108 5.2.2. Izrada modela .................................................. ...Snežana M. Ignjatović. "Geološko-geofizički model dela Timočkog magmatskog kompleksa" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2014-06-30)
-
Хидрогеолошки услови формирања угљокиселих минералних вода Србије
Goran H. Marinković (2014-06-17)Докторском дисертацијом разматране су хидрогеолошке структуре угљокиселихминералних вода литосфере Србије. При истраживањима узети су у обзир:резултати испитивања старости, порекла и физичко – хемијских карактеристикаугљокиселих вода, геотемпературни услови и геотектонска грађа литосфере,резултати изотопских испитивања на δ13С у карбонатима хидротермалнихлежишта, резултати истраживања минималних температура трансформацијекарбоната и структурно - хидрогеолошки услови у областима дренирањаугљокиселих вода.Резултати показују да је угљеник угљокиселих вода пореклом из карбонатахидротермалне фазе младих магматских процеса, а да су матични супстратиовог елемента карбонати мезозојских и палеозојских седиментних иметаморфних стена. Угљендиоксид ...литосфера Србије, угљокиселе воде, генеза, супстрати, рејони,хидрогеолошке структуре, дубина залегања, геолошки услови, типови,потенцијал.... 2,18 g/l. Гасни фактор је износио 0,8 m3/m3. Ерупција гаса при бушењу догодила се у бушотини (GC-2) 48 на дубини од 154 m (Миловановић, 1979, фонд. докум.). Тада су избиле киселе воде у количини од 8-10 l/s. Након бушења, из ове бушотине је истицала значајна количина гаса, са променљивим ...
... истицања и истицања на бунарима и бушотинама на познатим локалностима. Осим за угљокиселе воде „Селтерс“ и Мирашевца, које су случајно откривене бушењем, све остале ове воде су захваћене на локалитетима где су већ постојале индикације о њиховом постојању. Угљокиселе воде распрострањене су у области ...
... елемената, урана са 1,2 µg/l, радијума 0,32 Bq/l и радона 111,7 Bq /l. Садржај угљендиоксида износи 0,4 g/l, а минерализација воде 4,08 g/l. Приликом бушења, код угљокиселих вода Суве Чесме, јављао се енорман притисак гаса и воде на прелазу из терцијарних седимената у кристаласте шкриљаце. (Покрајац, ...Goran H. Marinković. "Хидрогеолошки услови формирања угљокиселих минералних вода Србије" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2014-06-17)
-
Osnovi hidrogeologije
Petar Dokmanović (2021)... garnitura i pribora. Dubine bušenja se kreću do preko hiljadu metara, a prečnici bušenja su, okvirno, 100-1000 mm. U načelu, razlikuju se dve osnovne metode (sistema) mašinskog bušenja: 1-rotaciono i 2-udarno bušenje. Rotaciono bušenje se primenjuje prevashodno kod bušenja kroz meke i rastresite stene ...
... pribora. Primenjuje se kod bušenja u čvrstim stenama, dok bi, u mekim i rastresitim stenama, bilo veoma otežano, zbog osipanja zidova i stvaranja proširenja/kaverni u zoni rada dleta. Slika 22.1.2.1. Levo: Dleta sa rotirajućim konusima za rotaciono bušenje: sa kanalima za cirkulaciju ...
... i sa strane (b); Desno: Pljosnato dleto za udarno bušenje: 1-telo dleta; 2-navoj za spašavanje pribora (u slučaju havarije) 3-navoj za bušaće šipke [44,15] 156 O s n o v i h i d r o g e o l o g i j e Nakon završenog bušenja, bunar se oprema odgovarajućom bunarskom konstrukcijom ...Petar Dokmanović. Osnovi hidrogeologije, Beograd : Univerzitet u Beogradu, Rudarsko-geološki fakultet, 2021
-
Stabilnost kosina u stenskoj masi - savremeni koncepti i metode proračuna
... i strukturnu geologiju. Bez ovih znanja, ozbiljno bavijenje mehanikom stena nije moguC¢e. Primena sofisticiranih programskih alata i naprednih tehnologija se u mehanici stena €esto pokazuje kao nedovoljna. Ovo proizilazi iz Cinjenice da smo joS uvek na niskom stadijumu poznavanja fundamentalnih parametara ...
... eeeeeeeeiaaeeeeeeess 80 2.2. Primena laserskih i fotogrametrijskih metoda za karakterizaciju pukotina ................. 99 2.2.1. Primena LIDAR tehnologije za karakterizacijU PUKOLING ..............eeeeeeeeeeeeeeeeeetteees 99 2.2.2. Primena fotogrametrijskih metoda za karakterizaciju pukotina....... ...Zoran Berisavljević, Dušan Berisavljević, Miloš Marjanović. Stabilnost kosina u stenskoj masi - savremeni koncepti i metode proračuna, Beograd : Univerzitet u Beogradu - Rudarsko-geološki fakultet, 2021
-
Минерагенија зеолитских туфова Србије
Vladan Kašić (2018-02-05)Лежишта наших зеолитских туфова (Златокоп, Игрош, Јабланица 1, Беочин, Топоница и Сланци) која су овде била предмет детаљних истраживања, просторно и генетски везана су за вулканске и вулканокластичне стене маринских средина сенонске и неогенске старости и језерске седименте неогене старости и настала су као продукт девитрификације вулканског стакла.Током лабораторијских испитивања при изради ове докторске дисертације, примењене су следеће аналитичке методе: оптичка испитивања петрографских препарата; рендгенска дифракција праха (XRD); скенирајућа електронска микроскопија (СЕМ метода); хемијска карактеризација зеолитских туфова у оквиру ...... истраживања овог лежишта састојали су се од истражног 16 бушења и истражних поткопа. Лежиште је истражено системом вертикалних истражних пресека комбинацијом површинских рударских истражних радова (раскопи) и истражног бушења (вертикалне истражне бушотине) у оквиру геометријски правилне ...
... крајњем југу (слика 2.4.). Резултати истражног бушења 1989. Године (Милићевић и др., 2013) у подручју северно од села Брестовац указују на присуство другог зеолитског слоја који се налази приближно 50 m дубље у лапорцима. Због веома ретке мреже истражног бушења овај слој зеолита није обрађен у овом ...
... Михајловић, виши научни сарадник, кристалографија. Институт за технологију нуклеарних и других минералних сировина, Београд Др Славица Михајловић, научни сарадник, припрема минералних сировина. Институт за технологију нуклеарних и других минералних сировина, Београд Датум одбране: ...Vladan Kašić. "Минерагенија зеолитских туфова Србије" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2018-02-05)
-
Projection of SO2 emissions in coal power plants in Serbia
Aleksandar Madžarević, Predrag Jovančić, Stevan Đenadić, Filip Miletić, Miodrag Ristović, Miroslav Crnogorac (2023)The production of electricity in the countries of South-Eastern Europe (SEE) was mainly related to the use of coal, predominantly lignite. The total installed capacity of thermal power plants using coal in these seven countries is 17.813 MW, distributed in 31 thermoblocks. The mentioned plants are the dominant pollutant emitters in all observed countries. Data on the largest emitters in the countries of the European Union and a comparison with SEE countries were collected. The calculation of emissions of ...Aleksandar Madžarević, Predrag Jovančić, Stevan Đenadić, Filip Miletić, Miodrag Ristović, Miroslav Crnogorac. "Projection of SO2 emissions in coal power plants in Serbia" in 9th International Conference Mining and environmental protection, Sokobanja 24-27th May 2023., Belgrade : University of Belgrade, Faculty of Mining and Geology (2023)
-
Smanjenje sleganja plitkih temelja primenom mikrošipova
Slobodan Ćorić, Dragoslav Rakić (2021)Mikrošipovi su šipovi malog prečnika koji se grade tako što se u tlu specijalni postupkom formira bušotina koja se zatim armira i injektira. Njihov prečnik je najčešće 150 – 300 mm, a dužina može da bude i više desetina metara. Mikrošipovi mogu da se grade u svim vrstama tla i mogu da budu vertikalni i kosi. Oni se, stoga, koriste kao zamena za konvencionalne šipove i ankere. Primena mikrošipova u fundiranju predstavlja jedan savremeni način izgradnje i sanacije temelja/objekata. ...Slobodan Ćorić, Dragoslav Rakić. "Smanjenje sleganja plitkih temelja primenom mikrošipova" in Zbornik radova međunarodno naučno-stručnog savetovanja Zemljotresno inženjerstvo i geotehnički aspekti građevinarstva, Vrnjačka banja, 3-5. novembar 2021., Beograd : Savez građevinskih inženjera Srbije (2021)
-
Dosadašnja saznanja o bijelim boksitima na prostoru Crne Gore
Mia Jovanović, Slobodan Radusinović, Vladimir Simić. "Dosadašnja saznanja o bijelim boksitima na prostoru Crne Gore" in Geološki glasnik (2023)
-
Why classical sequence stratigraphy doesn't work in Pannonian basin?
Dejan Radivojević (2018)... a, od srpsko‐mađarske granice do ulaska Dunava u Karpate. Prilikom interpretacije seizmičkog profila koriš‐ ćeni su podaci dobijeni istražnim bušenjem naftnih bušotina i dodatni seizmički profili. Interpretacija je obuhvatala određivanje vremena riftogeneze, depozicionih sredina (Prosser, 1993) ...Dejan Radivojević. "Why classical sequence stratigraphy doesn't work in Pannonian basin?" in 17th Serbian Geological Congress, Vrnjačka Banja, 17-20 maj 2018, Srpsko geološko društvo (2018)
-
Održivo korišćenje mađarsko-srpskih međugraničnih vodnih tela
Dušan Polomčić, Zoran Stevanović, Saša Milanović, Stanko Sorajić, Bojan Hajdin, Željko Kljajić (2010)... istraživanje ugljovodonika (nafte i gasa), istraživanja za eksploataciju termomineralnih voda, izvedenih geofizi kih ispitivanja, kao i podataka bušenja za potrebe vodosnabdevanja naselja i industrije. Generalno, istraživani teren izgra uju stene paleozojske (prekambrium-paleozoik), mezozojske, ...
... kre njacima, dolomitima i dolomitskim bre ama. Gornja kreda (K2) - Na podru ju severne Ba ke gornjokredni sedimenti konstatovani su u dubokim bušenjem na podru ju Be eja, gde leže diskordantno preko kristalastih škriljaca. U litološkom pogledu predstavljena je karbonatnim i flišnim sedimentima ...
... Srbije prikupljene su podloge koje su rezultat regionalnih geoloških i hidrogeoloških istraživanja, rezultati ranijih istražnih i eksploatacionih bušenja, rezultati regionalnih geofizi kih isitivanja, hidrometeorološki i hidrološki podaci (RHMZ Srbije) i evidencija zahvatanja podzemnih voda. Istražno ...Dušan Polomčić, Zoran Stevanović, Saša Milanović, Stanko Sorajić, Bojan Hajdin, Željko Kljajić. "Održivo korišćenje mađarsko-srpskih međugraničnih vodnih tela" in Vodoprivreda 42 no. 04-Jun, Beograd : Jugoslovensko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje (2010): 223-235
-
Badenske školjke jugoistočnog oboda Panonskkog basena (Centralni Paratetis)
Gordana M. Jovanović (2014-12-05)Rad obuhvata detaljnu studiju badenskih školjaka koje potiču sa terenajugoistočnog oboda Panonskog basena (Centralni Paratetis). Proučavani su lokaliteti naprostorima Srbije (Fruška gora, Golubac, okolina Beograda, Aranđelovca, Koceljeva,Loznica) i severoistočne Bosne (Ugljevik). Pored taksonomske analize i paleontološkihopisa bivalvija, u radu je dat i spisak revidovanih vrsta koje su do sada pronađene usedimentima badenskog kata istraživanog terena. Do sada je ukupno poznato 41familija, 108 rodova i 174 taksona. Identifikovano je 170 bivalvijskih vrsta, međukojima su neke prvi put konstatovane na ovim ...školjke, baden, Panonski basen (Centralni Paratetis), stratigrafija,paleoekologija, paleogeografija, paleobiogeografija... fauni mekušaca. Znatno manje površine sa otkrivenim izdancima nalaze se u okolini Aranđelovca, Koceljeva i Loznice u zapadnoj Srbiji. Dubokim bušenjem, sedimenti badena su utvrđeni u Podunavlju, zapadnom Pomoravlju, a najviše u Kolubarskom basenu. Zapadno od Loznice u Srbiji, a istočno i sev ...
... nanoplanktona na istraživanom terenu su dosta retka. Postoje podaci o krečnjačkom nanoplanktonu iz bušotina u okolini Beograda koji ukazuju da je bušenje završeno u zoni NN5, prema Mihajlović i Knežević (1989). Zona NN5 odgovara krečnjačkom nanoplanktonu Sphenolithus heteromorphus, a na granici ...
... jugoistočnog oboda Panonskog basena (Centralni Paratetis) Doktorska disertacija 36 Sl. 16. Profil badenskih sedimenata na Kalemegdanu Bušenjem je, na dubini od 35 m utvrđeno da deo spruda prelazi i na levu stranu Save, kod ušća u Dunav. Na više mesta na Kalemegdanu su otkriveni različiti ...Gordana M. Jovanović. "Badenske školjke jugoistočnog oboda Panonskkog basena (Centralni Paratetis)" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2014-12-05)
-
Hidrodinamička analiza procesa starenja bunara sa horzontalnim drenovima na beogradskom izvorištu podzemnih voda
Đorđije M. Božović (2023)Predmet istraživanja doktorske disertacije su bunari sa horizontalnim drenovima beogradskog izvorišta podzemnih voda, drugog najvećeg izvorišta ovog tipa na svetu, čiji je režim rada opterećen procesima intenzivnog starenja prisutnog od samog početka formiranja izvorišta, početkom 1950‒ih godina. Istraživanja sprovedena u okviru izrade disertacije su imala za cilj definisanje nove metodologije izučavanja procesa mehaničkog i biohemijskog kolmiranja drenova izradom detaljnih 3D numeričkih hidrodinamičkih modela, upotrebom postojećih, dostupnih i široko rasprostranjenih računarskih programa. Istraživanja su realizovana simulacijom ostvarenog režima podzemnih voda ...modeliranje podzemnih voda, hidrauličke karakteristike drenova, koeficijent propusnosti drenova, prifilterska zona drena, hidraulički otpori na drenovima, kolmiranje drenova, ulazne brzine podzemnih voda, MODFLOW, CLN Package... konturi bušenja horizontalnog bunara na efekat tzv. početnog ili ranog sniženja (koji se ispoljava u prvim trenucima od početka crpenja bunara) i tom prilikom utvrdili graničnu vrednost propusnosti ovog sloja iznad koje se negativan hidraulički uticaj otpora vezanog za formaciju na konturi bušenja bunara ...
... beskonačno male debljine ovog sloja i za slučaj određene, realne vrednosti debljine sloja na konturi bušenja bunara (engl. finite thickness of skin zone). Hidrauličke efekte predmetnog sloja na konturi bušenja izučavali su i Yeh & Yang (2006; 2009). Gubici u prifilterskoj zoni i pri prolasku kroz otvore ...
... nabušenih sedimenata, definisanja hipsometrijskog položaja u profilu kvartarnih naslaga, genetskih uslova stvaranja i dr. Dobijeni rezultati istražnog bušenja su analizirani statističkim i geostatističkim metodama uobičajenim u hidrogeološkim istraživanjima. Budući da je reč o većem broju različitih podataka ...Đorđije M. Božović. Hidrodinamička analiza procesa starenja bunara sa horzontalnim drenovima na beogradskom izvorištu podzemnih voda, Beograd : [Đ. Božović], 2023
-
An oilfield in Libya: A new model to enhance waste water disposal
Dušan Danilović, Vesna Karović Maričić, Nori Elhaddad, Branko Leković. "An oilfield in Libya: A new model to enhance waste water disposal" in Energy & Environment (2016)
-
Аnaliza mogućnosti povećanja nagiba završne kosine površinskog kopa “Podbraćan”
Vladimir Čebašek, Veljko Rupar (2018)Eksploatacijom boksita iz ležišta "Podbraćan" formiran je površinski kop sa maksimalnom visinom zavšne kosine od 280 m. Redovnom kontrolom stabilnosti trenutnog stanja kosina površinskog kopa utvrđeno je da faktor sigurnosti iznosi Fs = 1.71 – 1.85, a što je ukazalo da postoji mogućnost povećanja nagiba kosine. U radu je prikazan postupak analize mogućnosti povećanja nagiba završne kosine površinskog kopa "Podbraćan".Vladimir Čebašek, Veljko Rupar. "Аnaliza mogućnosti povećanja nagiba završne kosine površinskog kopa “Podbraćan”" in Mining and Geology Today, II international symposium, Belgrade, 04 - 05.12.2018., Rudarski institut, Balkanska akademija nauka, Akademija inženjerskih nauka Srbije (2018). https://doi.org/10.25075/SI.2018.17
-
Available technological procedures for capturing CO2 in the industrial and power generation sectors
Climate change is a major environmental issue caused by anthropogenic emissions of greenhouse gases. Capturing CO2 and storing it in suitable geological formations is one of the main technological solutions that can provide mitigation of CO2 emission into the atmosphere. Capturing CO2 represents the first phase in process of carbon capture and storage, and includes the application of various technologies for the separation of CO2 produced in the energy and industrial sectors. There are four main systems for capturing ...Lola Tomić, Vesna Karović Maričić, Dušan Danilović, Branko Leković, Miroslav Crnogorac. "Available technological procedures for capturing CO2 in the industrial and power generation sectors" in 8th International Conference Mining and Environmental Protection, 22 – 25th September 2021, Serbia, Univerzitet u Beogradu, Rudarsko-geološki fakultet (2021)