Претрага
186 items
-
Litijum u mineralnim vodama Srbije – potencijalna lekovita svojstva
Jana Štrbački (2022)Litijum je biološki aktivan mikroelement u ljudskom organizmu: u malim koncentracijama doprinosi pravilnom funkcionisanju pojedinih enzima, hormona i vitamina, dok se u većim, terapeutskim dozama, koristi za lečenje i prevenciju nekoliko psihijatrijskih poremećaja. Eksperimentalno je dokazano da su litijumske mineralne vode bioraspoloživi izvor ovog mikroelementa, u smislu obezbeđivanja njegovog preporučenog dnevnog unosa. Proučavanjem zakonomernosti raspodele litijuma u mineralnim vodama Srbije konstatovano je da barem 50 pojava sadrži koncentracije litijuma potrebne za unapređenje opšteg zdravstvenog stanja ljudi.Jana Štrbački. "Litijum u mineralnim vodama Srbije – potencijalna lekovita svojstva" in XVI Srpski simpozijum o hidrogeologiji sa međunarodnim učešćem, 28.09−02.10.2022, Zlatibor, Srbija, Rudarsko-geološki fakultet (2022) М63
-
P-T analiza RMU Bitola – krupne klase
Nemanja Dobrosavljević (2024)Cilj ovog diplomskog rada je bio ispitivanje mogućnosti i tehnologije čišćenjauglja, kao i predstaviti rezultate pliva – tone analize koja ima za cilj ocenu mogućnosti čišćenja uglja - krupnih klasa posmatranog uzorka. Da bi se ispitivanje i analiza mogućnosti čišćenja rovnog uglja u REK Bitola uspešno priveli kraju, moralo se uraditi uzorkovanje reprezentativnog uzorka iz koga se potom izdvaja prvi deo koji služi za određivanje sadržaja vlage. Pored tog dela iz uzorka se izdvaja i drugi njegov deo koji će ...ugalj, lignit, Bitola, PT analiza, pliva-tone analiza, čišćenje uglja, suvi ugalj, vlažan ugalj, pepeo, donja toplotna moć, čist ugalj, jalovina, bilansNemanja Dobrosavljević. P-T analiza RMU Bitola – krupne klase, 2024
-
Hidrogeologija ležišta bakra i zlata Čukaru Peki – od istraživanja do eksploatacije
Podzemne vode, Mineralne sirovine, Rudnička hidrogeologija, Odvodnjavanje rudnika, Timočki magmatski kompleksNebojša Atanacković, Vladimir Živanović, Veselin Dragišić, Jelena Davidović. "Hidrogeologija ležišta bakra i zlata Čukaru Peki – od istraživanja do eksploatacije" in 18. Kongres geologa Srbije "Geologija rešava probleme", Divčibare, 01-04 jun 2022., Srpsko geološko društvo (2022) М34
-
Link between active tectonics/faulting and mineral and thermal water occurrence in Republic of North Macedonia
Hristina Petrova, Uroš Stojadinović, Boris Vakanjac, Vesna Ristić Vakanjac, Katarzyna Wątor, Piotr Rusiniak, Ewa Kmiecik (2024)According to the tectonic architecture of the Balkan Peninsula, the territory of Macedonia belongs to the Dinarides, Rhodope and Carpatho-Balkanides. In a relatively small area, Macedonia has a very complex geological and tectonic structure, which was shaped by intense and long-term processes, followed by magmatism of a wide spectrum, from the ultrabasic to the acidic. From a stratigraphic point of view, geological formations consist of the oldest Precambrian high-grade metamorphic rocks to the youngest Quaternary deposits, and such a ...Hristina Petrova, Uroš Stojadinović, Boris Vakanjac, Vesna Ristić Vakanjac, Katarzyna Wątor, Piotr Rusiniak, Ewa Kmiecik. "Link between active tectonics/faulting and mineral and thermal water occurrence in Republic of North Macedonia" in Review of the Bulgarian Geological Society, Bulgarian Geological Society (2024). https://doi.org/10.52215/rev.bgs.2024.85.3.221 М23
-
Hronološki pregled razvoja površinske eksploatacije lignita u Srbiji
U ovom preglednom radu dat je istorijski pregled razvoja površinske eksploatacije lignita na teritoriji Srbije, uz kratak osvrt na geološki nastanak i kvalitet i rezerve uglja, kao i mogućnosti korišćenja za dalju upotrebu. Kolubarski, Kostolački i Kovinski ugljeni baseni lignita u Srbiji, ne računajući Kosovsko-Metohijski i Drenički u sastavu AP Kosovo i Metohija po Rezoluciji 1244 UN, su ležišta najrasprostranjenijeg uglja - lignita u Srbiji koji se eksploatiše od druge polovine 20. veka na velikom broju površinskih kopova ...Bojan Dimitrijević, Radmila Gaćina, Bogoljub Vučković. "Hronološki pregled razvoja površinske eksploatacije lignita u Srbiji" in XI Međunarodna konferencija ugalj i kritični mineral CCM 2023, Zlatibor, 11-14. oktobar 2023., Beograd : Jugoslovenski komitet za površinsku eksploataciju (2023) М33
-
Određivanje optimalnih parametara sistema za sabiranje nafte i gasa
Nikola Jevtić (2024)Diplomski rad na temu "Određivanje optimalnih parametara sistema za sabiranje nafte i gasa" , istražuje ključne aspekte u dizajnu i operaciji sistema za sabiranje nafte i gasa, sa fokusom na optimalne parametre, uređaje, sisteme za sabiranje i primenu tehnologije Early Production Unit (EPU). Cilj rada je da pruži sveobuhvatan pregled metoda i tehnologija koje omogućavaju efikasno prikupljanje, separaciju, transport i skladištenje nafte, gasa i vode, te da istakne značaj pravilnog projektovanja i optimizacije sistema u industriji nafte i gasa.U ...Nikola Jevtić. Određivanje optimalnih parametara sistema za sabiranje nafte i gasa, 2024
-
Hidrohemijske karakteristike termomineralnih voda Mataruške Banje
Snežana Kretić, Jana Štrbački (2022)Mataruška Banja je naseljeno mesto u Centralnoj Srbiji, koje teritorijalno pripada opštini Kraljevo. Banja je poznata po prirodnim lekovitim vodama visokih temperatura. Formiranje termomineralnih voda vezuje se za rasprostranjenje magmatskih stena. Cilj rada je definisanje hidrohemijskog sastava ovih voda i razmatran je kroz rezultate osam kompletnih hemijskih analiza i jedne skraćene hemijske analize, uzete sa bunara MB-2/81. Hidrogeološka istraživanja, uzorkovanje i izrada kompletnih hemijskih analiza izvršeni su u periodu od 1981. do 2004. godine, dok je uzorkovanje i izrada ...Mataruška Banja, termomineralne vode, kvalitet podzemnih voda, vodonik-sulfid, metasilicijumska kiselinaSnežana Kretić, Jana Štrbački . "Hidrohemijske karakteristike termomineralnih voda Mataruške Banje" in XVI Srpski simpozijum o hidrogeologiji sa međunarodnim učešćem, 28.09−02.10.2022, Zlatibor, Srbija, Rudarsko-geološki fakultet (2022) М63
-
Proizvodnja električne energije iz elektrana na ugalј i prateća emisija CO2: komparacija EU-27 i Srbije
Velike elektrane su i u trećoj deceniji 21. veka i dalјe odgovorne za više od polovine proizvodnje električne energije u Evropi. U svom radu pretežno koriste fosilna goriva, što rezultira emisijom zagađujućih materija u vazduh. Stoga, zahvalјujući direktivama EU, kao i poremećajima na tržištu, emisije uglјen-dioksida iz velikih postrojenja za sagorevanje u EU-27 intenzivno se smanjuju u poslednje dve decenije. Iako je upotreba uglјa, posebno u zemlјama Evropske unije, u stalnom padu, ima prostora za dodatno smanjenje. Autori su ...Aleksandar Madžarević, Predrag Jovančić, Stevan Đenadić, Filip Miletić, Miroslav Crnogorac. "Proizvodnja električne energije iz elektrana na ugalј i prateća emisija CO2: komparacija EU-27 i Srbije" in Energija, ekonomija, ekologija (2023). https://doi.org/10.46793/EEE23-2.44M М52
-
A Novel Hybrid Fuzzy Multiple-Criteria Decision-Making Model for the Selection of the Most Suitable Land Reclamation Variant at Open-Pit Coal Mines
Bojan Dimitrijević, Tomislav Šubaranović, Željko Stević, Mohamed Kchaou, Faris Alqurashi, Marko Subotić (2024)рекултивацаиона решења, површинска експлоатација лежишта минералних сировина, животна средина, IMF SWARA, фази ROVBojan Dimitrijević, Tomislav Šubaranović, Željko Stević, Mohamed Kchaou, Faris Alqurashi, Marko Subotić. "A Novel Hybrid Fuzzy Multiple-Criteria Decision-Making Model for the Selection of the Most Suitable Land Reclamation Variant at Open-Pit Coal Mines" in Sustainability, MDPI AG (2024). https://doi.org/10.3390/su16114424 М22
-
Prvi nalazi repatih vodozemaca (Urodela) u pleistocenskoj pećinskoj fauni Srbije; još jedna kockica u slagalici
Fosilna fauna pleistocenskih pećina odslikava sastav faune njihove okoline. Najčešće se u njima naleze ostaci krupnih sisara ledenog doba koji su je koristili kao stanište. Uz njih česti su i ostaci drugih sitnih kičmenjaka kao što su sitni sisari, ribe, vodozemci, gmizavci i ptice. Ostaci sitnih kičmenjaka u većini slučajeva u pećinu dospevaju kao plen grabljivica (ptice i sisari) ali je manji broj njih pećinu koristio i kao sklonište ili stanište. U proučavanje fluktuacija pleistocenske klime sve češće se ...Dragana Đurić, Katarina Bogićević, Draženko Nenadić, Mihajlo Jovanović, Aleksandra Savković. "Prvi nalazi repatih vodozemaca (Urodela) u pleistocenskoj pećinskoj fauni Srbije; još jedna kockica u slagalici" in Zbornik sažetaka III Kongresa geologa Bosne i Hercegovine sa međunarodnim učešćem. Neum, 21.-23. septembar/rujan 2023, Ilidža : Udruženje geologa Bosne i Hercegovine (2023) М33
-
Geotehnički uslovi izgradnje tunela „Debelo brdo“ na autoputu E-80 Niš - Pločnik
Tunel „Debelo brdo“ nazvan je po najizraženijem relјefnom obliku na ovoj drugoj deonici autoputa E-80 Niš – Pločnik. Osnovnu geološku građu na lokaciji tunela čini Mio-Plioceni kompleks heterogenog litološkog sastava. Izgradnja tunela je predviđena delom u otvorenom iskopu dužine 240 m, a delom sa podzemnim iskopom dužine 190 m. U zoni tunela, padina je okarakterisana kao uslovno stabilna, pa bi neadekvatna zasecanja mogla da izazovu klizanja terena. Iz tih razloga, u okviru rada posebno su prikazani geotehnički uslovi izgradnje ...Dragoslav Rakić, Radojica Lapčević, Irena Basarić Ikodinović, Dragan Lukić. "Geotehnički uslovi izgradnje tunela „Debelo brdo“ na autoputu E-80 Niš - Pločnik" in Četvrti Srpski kongres o putevima, 2-3. jun 2022., Beograd : Srpsko društvo za puteve Via Vita (2022) М33
-
Public participation as an element of a mineral deposit safeguarding system – international experiences
angažovanje zajednice, javne konsultacije, administrativne procedure, zaštita ležišta mineralnih sirovina, društvena licenca za radAlicja Kot-Niewiadomska, Vladimir Simić, Michael Tost, Linda Wårell. "Public participation as an element of a mineral deposit safeguarding system – international experiences" in Gospodarka Surowcami Mineralnymi – Mineral Resources Management (2022). https://doi.org/10.24425/gsm.2022.143626 М23
-
Идентификација црвеног Азо пигмента (литол црвене) – кључ за одговоре на сва конзерваторско-рестаураторска питања која је отворила Енформел слика Лазара Возаревића „Без назива”
Вања Јовановић, Александар Кременовић, Филип Коломбан, Џон Милан ван дер Берг, Снежана Вучетић, Вељко Џикић (2022)Галерија „Лазар Возаревић” спровела је велики пројекат конзервације и рестаурације слика Лазара Возаревића из различитих периода уметниковог стварања. Прелиминарна истраживања слике „Без назива” из 1961. године, чији је површински боје нислој значај но деградирао на нетипичан начин, спровела је лабораторија MONARIS са Универзитета Сорбона. Утврђено је да се ова слика по саставу својих слојева разли кује од осталих слика из ове фазе сликаревог рада. Опсежне физичкохемијске анализе су се паралелно одвијале у лабораторијама у Србији. Добијени резултати су ...литол црвена, раманска спектроскопија, ФТИЦ, рендгенска дифракција на праху, превентивна конзервација, виртуелна рестаурацијаВања Јовановић, Александар Кременовић, Филип Коломбан, Џон Милан ван дер Берг, Снежана Вучетић, Вељко Џикић. "Идентификација црвеног Азо пигмента (литол црвене) – кључ за одговоре на сва конзерваторско-рестаураторска питања која је отворила Енформел слика Лазара Возаревића „Без назива”" in Smartart Conference proceedings 2022, Belgrade, Serbia, 23.-25. September 2021 , Универзитет уметности у Београду, Факултет примењених уметности, Београд (2022). https://doi.org/https://doi.org/10.18485/smartart.2022.2 М32
-
Multi-elemental analysis of real water samples from the Požega area, Serbia
Nebojša Pantelić, Jana Štrbački, Ivana Maloparac, Nikola Tomašević, Biljana Dojčinović, Aleksandar Kostić (2022)Cilj ovog rada bio je ispitivanje kvaliteta realnih uzoraka vode za piće, prikupljenih sa teritorije grada Požege i okolnih seoskih naselja. Za određivanje koncentracije makro i mikroelemenata u uzorcima vode korišćena je analitička tehnika induktivno kuplovana plazma sa optičkom emisionom spektrometrijom, ICP-OES. Dobijeni rezultati upoređivani su sa maksimalno dozvoljenim kocentracijama elemenata propisanim nacionalnim Pravilnikom o higijenskoj ispravnosti vode za piće, kao i preporukama Svetske zdravstvene organizacije (WHO) i Američke agencije za zaštitu životne sredine (EPA). Analizirane vode su malomineralizovane ...Nebojša Pantelić, Jana Štrbački, Ivana Maloparac, Nikola Tomašević, Biljana Dojčinović, Aleksandar Kostić. "Multi-elemental analysis of real water samples from the Požega area, Serbia" in Zastita materijala, Inženjersko društvo za koroziju (2022). https://doi.org/10.5937/zasmat2201058P М24
-
Određivanje zbijenosti starog komunalnog otpada
Bez obzira na savremene tretmane komunalnog otpada u svetu, u Srbiji je i dalje najčešći vid odlaganja na komunalne deponije, pa zbijanje otpada predstavlja jednu od ključnih faza formiranja deponije. Na ovaj način znatno se smanjuje zapremina otpada, ubrzava proces degradacije i produžava radni vek deponije. Zbog toga su geotehničke karakteristike komunalnog otpada prilikom zbijanja, veoma bitne kako u fazi projektovanja tako i u fazi izgradnje deponije i optimizacije prostora. Tu se pre svega misli na maksimalnu suvu zapreminsku ...Jovana Janković, Dragoslav Rakić, Irena Basarić Ikodinović, Tina Đurić. "Određivanje zbijenosti starog komunalnog otpada" in Konferencija Otpadne vode, komunalni čvrsti otpad i opasan otpad, 16-18.06.2021., Beograd : Udruženje za tehnologiju vode i sanitarno inženjerstvo (2021) М33
-
Mineragenija i potencijalnost karbonatnih sirovina rudnog reona Bjelopavlića (Crna Gora)
Darko M. Božović (2016-09-28)Karbonatne sirovine, obzirom na geološku građu Crne Gore predstavljaju jednu od najznačajnijih nemetaličnih mineralnih sirovina. U Crnoj Gori postoje brojna leţišta karbonatnih sirovina (arhitektonsko - građevinskog i tehničko - građevinskog kamena) koja su istraţena ili su u eksploataciji, među kojima rudni reon Bjelopavlića zauzima najznačajnije mjesto.Dosadašnja istraţivanja karbonatnih sirovina na ovom području imala su, međutim, prevashodno uzak istraţivački cilj, utvrđivanje rezervi arhitektonsko - građevinskog i tehničko - građevinskog kamena određenog leţišta, ili preliminarna ispitivanja kvaliteta krečnjaka u njima, sa ...karbonatne mineralne sirovine, arhitektonsko - građevinski kamen, tehničko - građevinski kamen, karbonatna punila, rudni reon Bjelopavlića, potencijalnost.Darko M. Božović. "Mineragenija i potencijalnost karbonatnih sirovina rudnog reona Bjelopavlića (Crna Gora)" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2016-09-28)
-
Organic geochemical study of Aleksinac oil shale
Алексиначки уљни шејл, биомаркери, структура керогена , интеракције органске и минералне материје у седиментима, пиролизаBranimir Jovančićević, Ksenija Stojanović, Dragana Životić. "Organic geochemical study of Aleksinac oil shale" in International Journal of Earth Sciences, Springer Science and Business Media LLC (2024). https://doi.org/10.1007/s00531-024-02413-x М22
-
Модел миграције нитрата у епикарсту: лабораторијски експеримент
Бранислав Петровић (2022)Епикарст је део карстног изданског система који се налази у зони аерације и представља сложену област додира и мешања неконсолидованог материјала са површине терена, остатака карбонатних стена измењених корозивном водом, флоре и фауне и њихових остатака, који је делимично и повремено засићен подземном водом. Подручје истраживања примењених мултидисциплинарних истраживања био је карстни масив Суве планине (ЈИ Србија), односно подручје око мале пећине Печ, настале у епикарсту. Између осталих истраживања, опит трасирања (На-флуоресцеин) у пећини Печ помогао је у одређивању ...Бранислав Петровић. "Модел миграције нитрата у епикарсту: лабораторијски експеримент" in XVI Српски симпозијум о хидрогеологији, са међународним учешћем, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2022) М64
-
Development of a new system of solid ionic conductors based on multi-doped ceria for application in IT-SOFCs
Marija Stojmenović, Neda Nišić, Milan Zunić, Francesco Basoli, Jelena Gulicovki, Ivica Ristović, Milan Kragović (2022)Nanodimenzionisana multi-dopirana cerija sa sastavom Ce0.8Nd0.0025Sm0.0025Gd0.005Di0.095I0.095O2-d (CNSDI) kao perspektivni čvrsti jonski provodnik je dobijen modifikovanim glicin-nitratnim postupkom (MGNP) i samopropagirajućom reakcijom na sobnoj temperaturi (SPRT). Presovani peleti oba praha su sinterovani na 1550 °C za 2 h u vazdušnoj atmosferi. Dobijeni sinterovani uzorci su okarakterisani KSRPD, Raman spektroskopijom, FESEM, EDS i EIS metode. Uprkos visokoj temperaturi sinterovanja, KSRPD i FESEM analize uzorci su potvrdili odgovarajuće dimenzije zrna sa strukturom fluorita. Ukupna koncentracija uvedenih dodataka (k = 0,2) u strukturi ...Marija Stojmenović, Neda Nišić, Milan Zunić, Francesco Basoli, Jelena Gulicovki, Ivica Ristović, Milan Kragović. "Development of a new system of solid ionic conductors based on multi-doped ceria for application in IT-SOFCs" in Processing and Application of Ceramics, National Library of Serbia (2022). https://doi.org/10.2298/PAC2204391S М23
-
EIT rawmaterials projects in support of the supply chain of critical raw materials for the Eu
Ograničene pojave ležišta primarnih mineralnih sirovina i sve siromašnija ležišta, pored sve većih zahteva za sirovinama potrebnih za zelenu tranziciju, primorali su stručnjake i naučnike u Evropskoj Uniji pa i u svetu da traže nova rešenja za dobijanje potrebnih količina mineralnih sirovina. Naime, najveći proizvođači kritičnih sirovina u svetu se nalaze van EU - Kina, Australija, Brazil, Kongo, itd. Ograničen pristup ovim ležištima, kao i smanjene količine kritičnih sirovina na slobodnom tržištu, uslovili su EU da istražuje nove mogućnosti ...kritične sirovine, EAF i CF pećna prašina, reciklaža, fizičko-hemijska i mineraloška karakterizacijaRadulović Dragan , Stojanović Jovica, Širadović Emilija , Stojković Nevena , Ristović Ivica. "EIT rawmaterials projects in support of the supply chain of critical raw materials for the Eu" in 16th INTERNATIONAL MINING CONFERENCE OMC 2024, Jugoslovenski komitet za površinsku eksploataciju Urednik (2024) М33