Претрага
147 items
-
Старење бунара у алувијалним срединама различитог степена оксичности
Brankica Majkić (2013-09-27)Старење бунара настаје као последица процеса корозије и колмирања. Процесекорозије могуће је спречити уградњом филтерских конструкција од материјалаотпорних на корозију. Колмирање може да настане без обзира на врсту материјалаод кога се праве бунарске конструкције, а процесом може бити захваћенаприфилтарска зона па и зона саме водоносне средине. Из тог разлога тезa јеусмеренa на процесе који доводе до колмирања бунара и последицe опадањaкапацитета водозахватних објеката. Полазна хипотеза је да бунари стареразличитом брзином у срединама различитог степена оксичности. Хидрохемијскеи микробиолошке карактеристике подземних ...старење бунара, алувијалне издани, степен оксичности средине,колмирање, бунарски талог, локални хидраулички губитак, дозвољене улазнебрзине... Pepenguth (2000), Roden et al. (2004, 2007) и многи други. Frankel and Bazylinski (2003), као и Hallberg and Ferris (2004) се баве формирањем омотача око тела бактерија и његовом улогом. Kappler and Straub (2005) објављују рад везан за циклус кружења гвожђа и улогу гвожђевитих бактерија у формирању ...
... активности бактерија које катализују процесе. На изворишту Трновче хемијска оксидација је брза. Гвожђевите бактерије таложе оксихидроксиде око својих тела, борећи се на тај начин за изворе хране са хемијском оксидацијом • при истој вредности pH=7,1, промене у вредности раствореног кисеоника (повећање ...Brankica Majkić. "Старење бунара у алувијалним срединама различитог степена оксичности" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2013-09-27)
-
Optimizacija parametara reza rotornog bagera pri otkopavanju materijala sa povećanom čvrstoćom
Saša D. Bošković (2016-09-09)Otkopavanje materijala rotornim bagerom je veoma sloţen fiziĉko-mehaniĉki proces. Pokazatelji efektivnosti tog procesa zavise od velikog broja raznovrsnih ĉinilaca od kojih se posebno mogu istaći: fiziĉko-mehaniĉke karakteristike materijala koji se otkopava, reţim rada bagera i izbor tehnoloških parametara bloka, odreska i reza, geometrije vedrica i zuba itd. Poseban problem se javlja kod otkopavanja materijala povećane ĉvrstoće, što je ĉest sluĉaj na našim površinskim kopovima. Dimenzionisanje specifiĉne sile kopanja bagera prema manjim masama izuzetno ĉvrstog materijala je neracionalno i rešenje ...rotorni bager, parametri reza, otpor na kopanje, dinamika bagera, kapacitet, optimizacija, specifična potrošnja energije... uzorka sa drugim materijalima, kako bi se proverio i procenio nivo abrazije, a rezultati su dati u Tabeli 2.6. Tabela 2.6. Abrazivnost ispitivanih uzoraka Stena Pritisna ĉvrstoća (MPa) Zatezna ĉvrstoća (MPa) Abrazija Lomljivost Blok B24 24,0 2,35 1,1 10,2 Blok B34 34,0 3,40 1,5 10 ...
... područja PK Gračanica - Gacko u okviru kojih je ispitivanje otpora kopanju vršeno metodom rasklinjavanja. Eksperimenti su vršeni na po tri probna tela za svaki ispitivani uzorak pri ĉemu je registrovana maksimalno dostignuta rezna sila i dubina penetracije u trenutku dostizanja maksimalne sile ...Saša D. Bošković. "Optimizacija parametara reza rotornog bagera pri otkopavanju materijala sa povećanom čvrstoćom" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2016-09-09)
-
Sinteza i strukturna karakterizacija mikroporoznih arsenata i fosfata
Sabina Z. Kovač (2015-09-28)Predmet rada i istraživanja ove doktorske disertacije su sinteza i strukturnekarakteristike novih kristalnih arsenata i fosfata koji sadrže Mg, K, Ca, Mn, Fe, Co, Ni,Cu, Zn, Sr, Ba i druge katjone. U strukturama arsenata i fosfata, AsO4- i PO4-tetraedrinajčešće se vezuju sa tetraedarski ili oktaedarski koordinisanim katjonima prelaznihmetala formirajući otvorene strukture (slojeve ili 3D mreže) sa širokim opsegomrazličitih topologija. U šupljinama ili porama u obliku povezanih ili nepovezanihkanala, tunela, kaveza i međuslojnog prostora mogu se ugraditi različiti vanmrežni joni(obično ...... Sinteza i strukturna karakterizacija mikroporoznih arsenata i fosfata Sabina Z. Kovač 6 (ATP). Neophodan je za život. U telu odraslog čoveka ima nešto manje od 1 kg fosfora, od čega oko 85 % predstavljaju kosti i zubi u vidu apatita, a ostatak se nalazi u mekom tkivu. ...Sabina Z. Kovač. "Sinteza i strukturna karakterizacija mikroporoznih arsenata i fosfata" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2015-09-28)
-
Mineralni i hemijski sastav čestica u atmosferi zone Kolubarskog basena i uticaj na životnu sredinu
Željko R. Cvetković (2013-11-18)Čestice iz vazduha su prikupljane u blizini termoelektrane i površinskih kopovarudnika uglja u Kolubarskom basenu. Izmereni srednji sadržaji koncentracija rastvornih,nerastvornih i ukupnih taložnih materija na godišnjem nivou prelaze 200 mg/m2dan (K-1, K-3, K-4, K-5). Distribucija čestica na svim lokacijama klasifikovana je na česticeveličine veće od 10 μm, zatim na čestice veličine od 10 μm do 2,5 μm i klase česticaveličine ispod 2,5 μm. Ovakva podela je dala odnos koncentracija inhalatornih irespiratornih čestica po mernim mestima. Skenirajuća elektronska mikroskopija jepokazala ...mineral, četica, prašina, leteći pepeo, aerosediment, PM10, teški metali,koncentracija, veličina čestice, Kolubara... stena, zemljišta, biljaka, pri čemu dolazi do daljeg sitnjenja i stvaranje nove količine aerosola. Taj proces zove se eolska erozija ili eolska abrazija. Tako stvoreni aerosol i sitna prašina, naročito u pustinskim i sušnim krajevima, može da dostigne koncentraciju do nekoliko mg m-3. Glavni ...
... je mehurića tople vode u vazduhu i isparavanje, o vulkanske erupcije i emisije iz Zemljine kore, o disanje kao i isparavanje vode sa površine tela živog sveta o šumski i stepski požari, o hemijske reakcije u vazduhu Najznačajniji antropogeni izvori su pre svega sagorevanje fosilnih i ...
... okolinom. Depozicija iz atmosfere na tlo, vegetaciju i druge površine je funkcija veličine čestica. Stepen do kojeg atmosferske čestice prodiru u ljutsko telo (preko respiratornih organa) određen je uglavnom njihovom veličinom. Samo dovoljno male čestice mogu da ostanu u vazduhu. Procenjuje se da oko 70 ...Željko R. Cvetković. "Mineralni i hemijski sastav čestica u atmosferi zone Kolubarskog basena i uticaj na životnu sredinu" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2013-11-18)
-
Mineralni i hemijski sastav čestica u atmosferi zone Kolubarskog basena i uticaj na životnu sredinu
Željko R. Cvetković (2013-11-18)Čestice iz vazduha su prikupljane u blizini termoelektrane i površinskih kopovarudnika uglja u Kolubarskom basenu. Izmereni srednji sadržaji koncentracija rastvornih,nerastvornih i ukupnih taložnih materija na godišnjem nivou prelaze 200 mg/m2dan (K-1, K-3, K-4, K-5). Distribucija čestica na svim lokacijama klasifikovana je na česticeveličine veće od 10 μm, zatim na čestice veličine od 10 μm do 2,5 μm i klase česticaveličine ispod 2,5 μm. Ovakva podela je dala odnos koncentracija inhalatornih irespiratornih čestica po mernim mestima. Skenirajuća elektronska mikroskopija jepokazala ...mineral, četica, prašina, leteći pepeo, aerosediment, PM10, teški metali,koncentracija, veličina čestice, Kolubara... stena, zemljišta, biljaka, pri čemu dolazi do daljeg sitnjenja i stvaranje nove količine aerosola. Taj proces zove se eolska erozija ili eolska abrazija. Tako stvoreni aerosol i sitna prašina, naročito u pustinskim i sušnim krajevima, može da dostigne koncentraciju do nekoliko mg m-3. Glavni ...
... je mehurića tople vode u vazduhu i isparavanje, o vulkanske erupcije i emisije iz Zemljine kore, o disanje kao i isparavanje vode sa površine tela živog sveta o šumski i stepski požari, o hemijske reakcije u vazduhu Najznačajniji antropogeni izvori su pre svega sagorevanje fosilnih i ...
... okolinom. Depozicija iz atmosfere na tlo, vegetaciju i druge površine je funkcija veličine čestica. Stepen do kojeg atmosferske čestice prodiru u ljutsko telo (preko respiratornih organa) određen je uglavnom njihovom veličinom. Samo dovoljno male čestice mogu da ostanu u vazduhu. Procenjuje se da oko 70 ...Željko R. Cvetković. "Mineralni i hemijski sastav čestica u atmosferi zone Kolubarskog basena i uticaj na životnu sredinu" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2013-11-18)
-
Природни потенцијал минералних вода Србије - Natural potential of mineral waters in Serbia
Оливера Крунић (2021)Оливера Крунић. "Природни потенцијал минералних вода Србије - Natural potential of mineral waters in Serbia" in Рационално коришћење земљишта и вода у Србији - Sustainable Use of Land and Water in Serbia- Serbian Academy of Sciences and Arts; Scientific Conferences Volume CXCVII; Department of Chemical and Biological Sciences, Book 19, Српска академија наука и уметности (2021)
-
Оптимизација управљања процесима рекултивације површинских копова угља
Bojan S. Dimitrijević (2014-05-30)Ширење површинске експлоатације минералних сировина а нарочито енергетских ресурсафосилних горива, чине површинске копове угља просторно доминантним објектима великих рударскихбасена како у нас тако и у свету. Експлоатациона активност, прати негативне еколошке утицаје наживотну средину шире околине, што нас обавезује на интегрално планирање, ревитализацију,рекултивацију и уређење нарушеног простора за његово поновно хумано коришћење упостексплоатационом периоду. Постексплоатационо санирање и уређење предела површинских коповаи одлагалишта односно нарушеног простора изазваног рударским радовима и пратећих објеката,представља синтетички мултидисциплинарно-интердисциплинаран веома комплексан вишефазниинжењерски пројектни задатак.У уводном ...рекултивација, постексплоатациони предео, површински коп угља,вишеатрибутна анализа, одлучивање, процеси, рекултивационо решење... ревидент Министарства рударства и енергетике Републике Србије био стручни известилац ревизија 17 Елабората о резервама и имао учешћа у преко 10 радних тела научних скупова у свету и у нас. Бојан Димитријевић, докторска дисертација: ОПТИМИЗАЦИЈА УПРАВЉАЊА ПРОЦЕСИМА РЕКУЛТИВАЦИЈЕ ПОВРШИНСКИХ КОПОВА ...Bojan S. Dimitrijević. "Оптимизација управљања процесима рекултивације површинских копова угља" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2014-05-30)