Претрага
133 items
-
Верификација етажних транспортера на угљеном систему – површински коп Дрмно
Тамара Андрејевић (2024)У савременом рударству, површински копови угља наилазе на различите проблеме које треба превазићи зарад добијања потребне количине угља. Као највећи потрошачи овог енергента јављају се термоелектране, где на основу овога можемо да закључимо колико су блиско повезани добра и континуирана производња на површинском копу и рад термоелектрана. Са циљем да се обезбеди стабилна и континуирана производња, потребно је да се направи добар одабир транспортера. У овом раду, за потребе верификације затезне чврстоће траке и снаге погона транспортера, коришћен је ...... Behoj NyxxHHHM (pbpoHTrTa. HampenmoBame Garep SchRs mo KOHKPeTHHM OJIOKOBHMA, JIaTO Je Ha cHH 28. Polozaji bagera ı samohodnog transportera pri otkopavanju konkretnih blokova: • #&Položaj priotkopavanju 1. bloka • w#čPoložajipr iotkopavanju 2.bloka e čWYoložajjmpritopavanju3.bloka e čPoložajipr ...Тамара Андрејевић. Верификација етажних транспортера на угљеном систему – површински коп Дрмно, 2024
-
Proračun recirkulacionih pumpi u postrojenju za odsumporavanje dimnih gasova ,,TENT B"
Tomislav Trpković (2024)Predmet ovog rada baziraće se na proračunu i usvajanju mašinskih instalacija potrebnih za nesmetano funkcionisanje sistema dve međusobno povezane celine Absorber - Pumpna stanica, preko FRP ( Fiberglass Reinforced Plastic) cevovoda kojim se odvija transport suspenzije krečnjaka neophodnog u samom procesu odsumporavanja dimnih gasova. Pored tehničkog opisa same tehnologije koja uključuje tri objekta: Absorber, Pumpna Stanica i cevovod, glavni deo rada odnosiće se na proračun i usvajanje mašinskih instalacija koji uključuju recirkulacione radijalne centrifugalne pumpe i cevovode kojima ...postrojenje za odsumporavanje dimnih gasova, termoelektrana, pumpna stanica, FRP cevovod, Absorber, transport suspenzije gipsa, prirubnica, ventil, potisni cevovod, usisni cevovod... atmosferu: • Prvi način je korišćenje goriva sa niskim sadržajem sumpora u uglju, što može uključiti i različite metode kao što su selektivno otkopavanje ili prethodna 17 prerada uglja radi smanjenja sadržaja sumpora u gorivu. Drugi način je primena savremenih tehnologija sagorevanja uglja ili ...Tomislav Trpković. Proračun recirkulacionih pumpi u postrojenju za odsumporavanje dimnih gasova ,,TENT B", 2024
-
Potencijalnost tercijarnih magmatskih kompleksa Vardarske zone Srbije sa aspekta arhitektonskog građevinskog kamena
Lidija M. Kurešević (2014-01-22)U sastavu Vardarske zone, jedne od tektonski najsloženijih oblasti Balkanskogpoluostrva, u čijem domenu se odvijalo otvaranje i zatvaranje okeanskih prostora isubdukcija koja je dovela do intenzivne magmatske aktivnosti pretežno tokom tercijara,danas se nalazi veći broj magmatskih kompleksa.U ovoj disertaciji su obrađene geološke karakteristike trinaest izabranih magmatskihkompleksa Vardarske zone tercijarne starosti, i laboratorijski određena mineraloškopetrografskasvojstva stena u njihovom sastavu i fizičko-mehanička svojstva kamenaznačajna za utvrđivanje mogućnosti njihove primene za dobijanje blokovaarhitektonskog građevinskog kamena iz kojih se dobijaju ploče za oblaganjegrađevinskih ...... na komade nepravilnih oblika (sl. 4.5-2), koji su na površini dimenzija do 50 cm, a sa dubinom postaju sve krupniji. U ležištu Pločnik je otkopavanjem otkrivena jedra stenska masa blokovite građe. Na dubini od oko 10 m, dimenzije blokova dostižu više od 5 m. Slika 4.5-2: Nepravilni oblici izvađenih ...
... promenjene stenske mase je do dubine 2-3 m (sl. 4.1-8), i stenska masa se ovde razdvaja u ploče debljine 5-50 cm. Ka dubini tip lučenja prelazi u bankovit i masivan (sl. 4.1-9), u kojem se zavisno od prisutnih sistema pukotina izdvajaju blokovi koji su sve krupniji sa dubinom, paralelopipednih oblika ...
... Površinsko raspadanje dopire maksimalno do 7 m u dubinu (sl. 4.6-5), ali najčešće do 1- 2 m. Na većoj dubini se samo duž većih pukotina zapaža infiltracija limonita i gline. Grusifikacija površinskih delova stenske mase je slabo izražena, maksimalno do 1 m dubine. Slika 4.6-4: Nepravilno do masivno ...Lidija M. Kurešević. "Potencijalnost tercijarnih magmatskih kompleksa Vardarske zone Srbije sa aspekta arhitektonskog građevinskog kamena" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2014-01-22)
-
Potencijalnost tercijarnih magmatskih kompleksa Vardarske zone Srbije sa aspekta arhitektonskog građevinskog kamena
Lidija M. Kurešević (2014-01-22)U sastavu Vardarske zone, jedne od tektonski najsloženijih oblasti Balkanskogpoluostrva, u čijem domenu se odvijalo otvaranje i zatvaranje okeanskih prostora isubdukcija koja je dovela do intenzivne magmatske aktivnosti pretežno tokom tercijara,danas se nalazi veći broj magmatskih kompleksa.U ovoj disertaciji su obrađene geološke karakteristike trinaest izabranih magmatskihkompleksa Vardarske zone tercijarne starosti, i laboratorijski određena mineraloškopetrografskasvojstva stena u njihovom sastavu i fizičko-mehanička svojstva kamenaznačajna za utvrđivanje mogućnosti njihove primene za dobijanje blokovaarhitektonskog građevinskog kamena iz kojih se dobijaju ploče za oblaganjegrađevinskih ...... na komade nepravilnih oblika (sl. 4.5-2), koji su na površini dimenzija do 50 cm, a sa dubinom postaju sve krupniji. U ležištu Pločnik je otkopavanjem otkrivena jedra stenska masa blokovite građe. Na dubini od oko 10 m, dimenzije blokova dostižu više od 5 m. Slika 4.5-2: Nepravilni oblici izvađenih ...
... promenjene stenske mase je do dubine 2-3 m (sl. 4.1-8), i stenska masa se ovde razdvaja u ploče debljine 5-50 cm. Ka dubini tip lučenja prelazi u bankovit i masivan (sl. 4.1-9), u kojem se zavisno od prisutnih sistema pukotina izdvajaju blokovi koji su sve krupniji sa dubinom, paralelopipednih oblika ...
... Površinsko raspadanje dopire maksimalno do 7 m u dubinu (sl. 4.6-5), ali najčešće do 1- 2 m. Na većoj dubini se samo duž većih pukotina zapaža infiltracija limonita i gline. Grusifikacija površinskih delova stenske mase je slabo izražena, maksimalno do 1 m dubine. Slika 4.6-4: Nepravilno do masivno ...Lidija M. Kurešević. "Potencijalnost tercijarnih magmatskih kompleksa Vardarske zone Srbije sa aspekta arhitektonskog građevinskog kamena" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2014-01-22)
-
Modeliranje tehnoloških procesa u rudarstvu u uslovima nedovoljnosti podataka primenom teorije grubih skupova
Zoran M. Štirbanović (2015-07-01)Rudarstvo, a u okviru njega i priprema mineralnih sirovina, se odlikuje složenošću tehnoloških procesa što je posledica velikog broja uticajnih parametara. Samim tim je potrebno biti veoma obazriv prilikom donošenja odluka u oblasti rudarstva. U cilju što efikasnijeg funkcionisanja procesa, moguće je primeniti različite metode koje služe za pojednostavljenje procesa odlučivanja. Jedna od takvih metoda jeste i teorija grubih skupova. Ona predstavlja relativno novu matematičku teoriju koja je pogodna za razumevanje nepreciznih i nepotpunih podataka kao i za otkrivanje ...rudarstvo, priprema mineralnih sirovina, teorija grubih skupova, višekriterijumsko odlučivanje, flotacijsko jalovište, flotacijski kolektor, flotaciona mašina... grubih skupova i veštačkih neuronskih mreža napravili model za optimizaciju parametara miniranja u podzemnim rudnicima u kojima se koriste metode otkopavanja dubokim bušotinama. Za bolje predviđanje i optimizaciju parametara miniranja u podzemnoj eksploataciji sa dubokim bušotinama, prvo je određeno ...Zoran M. Štirbanović. "Modeliranje tehnoloških procesa u rudarstvu u uslovima nedovoljnosti podataka primenom teorije grubih skupova" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2015-07-01)
-
Geonasleđe Golije i Peštera
Ljiljana V. Grujičić-Tešić (2017-09-01)Sprovedena istraživanja u ovoj studiji obuhvatila su izdvajanje, opis, evaluaciju i valorizaciju objekata geonasleđa u cilju razvoja istraživane oblasti sa stanovišta geonauka, geoturizma i geoekologije. Na izučavanom području objekti geonasleđa su evidentirani, interpretirani, vrednovani i kategorisani, dat je predlog promocije geoobjekata, i na kraju predložena dopuna inventara objekata geonasleđa Srbije.U protekle četiri godine, na kompleksu geotopa Golije i Peštera istražena su geološka svojstva stena (tip stene, starost, fosilni sadržaj, morfološke i hidrogeološke karakteristike itd.), na osnovu čega je bilo ...... dugačko oko 25 km, najviše dubine 100 m (Lješević i dr., 2004). Zlatarsko jezero je smešteno u podnožju Zlatara, na 800 mnv, pa otuda i sam naziv. Nastalo je izgradnjom brane kod naselja Kokin Brod šezdesetih godina. Jezero je dugačko 14 km, a široko do 2,5 km, dubine 75 m. U basenu je akumiulirano ...
... oštetiti antropogeni faktor. Stepen zaštite: Nazaštićen. Smešten u okviru zaštićenog područja park prirode „Golija“. Opis: Profil je otkriven otkopavanjem puta Odvraćeica-Ivanjica, u blizini sela Đonovo Polje (Slika 76A,B). Filiti su škriljave teksture sa jako izraženom folijacijom centimetarskih ...
... Bistrica, vode Uvca su podvedene pod Limske pa je ušće Uvca u Lima pomereno tridesetak kolometara uzvodno. Jezero je široko svega 500 m, dužone 11 km, dubine 30 m, zapremine vode 4 miliona m3. Visina brane je 40 m a dužina 150 m (Dragović, 2004). Na užem području Peštera ponire više potoka koji u prolećnom ...Ljiljana V. Grujičić-Tešić. "Geonasleđe Golije i Peštera" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2017-09-01)
-
Sastav i teksture minerala FeO-Fe2O3-TiO2 sistema u vulkanskim stenama i porfirskim ležištima bakra Borske metalogenetske zone
Aleksandar Luković (2021)Proces obrazovanja minerala iz sistema FeO-Fe2O3-TiO2 u uzorcima vulkanskih stena i porfirskih orudnjenja borske zone prikazan kroz pojavu magnetita/hematita i njihovih alteracija. Minerali ove zone su ispitivani optičkim metodama (odbijena i propuštena svetlost), SEM-EDS/BSD, XRPD, LA-ICP-MS metodama. Rezultati ispitivanja su, pored glavnih Fe – Ti oksida, otkrili prisustvo ferijskog ilmenita u hornblenda andezitima I vulkanske faze kao i magnetita sa većim koncetracija Cr u zoni zlotske magnetne anomalije. Ispitivanje uzoraka iz bušotina porfirskih sistema borske zone otkriva postojanje nekoliko ...... ovog kompleksa, izdvaja se Borska metalogenetska zona sa brojnim ležištima i rudnim telima, veoma značajnih rezerva bakra i zlata. Višedecenijska otkopavanja rude praćena su publikovanjem mnogih elaborata, studija i naučnih radova koji su imali za cilj karakterizaciju i praćenje genetskih karakteristika ...
... područje Nikoličevo (Cvetković et al., 2015) iz kojih su uzeti uzorci za dalju analizu u okviru doktorata (osenčeni crvenkastom bojom). RB Uzorak Dubina (m) Petrološki opis i mineralizacija Bušotina RTN 1405 1 1405/5.1 132.7 Hipokristalni hornblenda andezit; Py, Cp, Mgt, (Rt) 2 1405/5.2 ...
... 23 693 Intenzivno argilitizovan i hloritisan hornblenda andezit; Py 19 1406/6.27 728.9 Propilitisani andezit; Mgt, Hem, (HI, Py) RB Uzorak Dubina (m) Petrološki opis i mineralizacija Bušotina FMTC 1210 1 FMTC1210 477 Propilitisani amfibol andezit; Mgt, HI, (Hem, Cp) 2 495.8 A ...Aleksandar Luković. Sastav i teksture minerala FeO-Fe2O3-TiO2 sistema u vulkanskim stenama i porfirskim ležištima bakra Borske metalogenetske zone, Beograd : [A. Luković], 2021
-
Модел померања терена услед утицаја рударских радова на основу радарских сателитских снимака
Зоран Гојковић (2023)Површински коп, као систем који обезбеђује енергетску стабилност или снабдевање сировинама које су од изузетне важности за привредни напредак, својим функционисањем утиче на околна насељена места. Међу бројним аспектима овог утицаја, може се издвојити издвојити и анализирати утицај вертикалних и хоризонталних померања која се јављају на површи терена. Мониторинг вертикалних и хоризонталних померања површи терена околних насељених места треба да има што бољу временску резолуцију (временски период између праћења деформација) како би се вертикална и хоризонтална померања контролисала и ...Зоран Гојковић. Модел померања терена услед утицаја рударских радова на основу радарских сателитских снимака, Београд : Универзитет у Београду, Рударко - геолошки факултет, 2023
-
Геохемијске карактеристике флотацијског јаловишта рудника Грот (југоисточна Србија)
Božidar Đokić (2012-07-16)У дисертацији су анализиране геохемијске карактеристике флотацијскогјаловишта које се налази на највишој надморској висини у Србији. Јаловиште јенастало преграђивањем узводно од Селишког потока. Географске, геолошке игеоморфолошке карактеристике области у којима је смештено највећим делом суутицали на његову морфологију и морфометрију. Јаловиште чини велики, јужни ијугоисточни плато и велика брана. Делови јаловишта су засебно испитивани, азатим и њихова међусобна интеракција и утицаји на окружење.Прикупљени узорци су испитивани рендгенском дифракциономанализом, скенирајућом електронском микроскопијом, рендгенскомфлуоресцентном спектрометријом, гранулометријском и хемијском анализом.Рендгенском дифракционом анализом ...флотација, јаловиште, скенирајућа електронско-микроскопскаанализа, рендгенска флуоресцентна спектрометрија, Pb-Zn руда,тешки метали, контаминација... циклуса. У периоду 1947.-1957. године истраживања у рудном пољу Благодат обављана су краћим ходницима и поткопима. Истовремено вршено је и откопавања богатијих делова рудног тела. Овом приликом извађено је неколико хиљада тона квалитетне руде са преко 10 % Pb и Zn (Новковић и др., 1993-1997) ...
... Финансијски проблеми су главни разлог изостајања анализа вертикалне дистрибуције тешких метала. Подаци о карактеристикама јаловинског материјала по дубини недостају и у оваквим објектима много богатијих рудника. Надамо се да је овим докторским радом одговорено на већину ових, веома комплексних, проблема ...
... подређени Pb и Zn сулфиди. Минерализација се јавља на површини од 350 km2 у реону Lubin, Rudna, Polkowice и Sieroszowice. Руда се експлоатише до дубине 1,200 m. У овом региону је до 2000. године произведено 486,000 t Cu што је 3.3 % светске продукције, и 1,119 t Ag, а произведене су и веће количине ...Božidar Đokić. "Геохемијске карактеристике флотацијског јаловишта рудника Грот (југоисточна Србија)" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2012-07-16)
-
Геохемијске карактеристике флотацијског јаловишта рудника Грот (југоисточна Србија)
Božidar Đokić (2012-07-16)У дисертацији су анализиране геохемијске карактеристике флотацијскогјаловишта које се налази на највишој надморској висини у Србији. Јаловиште јенастало преграђивањем узводно од Селишког потока. Географске, геолошке игеоморфолошке карактеристике области у којима је смештено највећим делом суутицали на његову морфологију и морфометрију. Јаловиште чини велики, јужни ијугоисточни плато и велика брана. Делови јаловишта су засебно испитивани, азатим и њихова међусобна интеракција и утицаји на окружење.Прикупљени узорци су испитивани рендгенском дифракциономанализом, скенирајућом електронском микроскопијом, рендгенскомфлуоресцентном спектрометријом, гранулометријском и хемијском анализом.Рендгенском дифракционом анализом ...флотација, јаловиште, скенирајућа електронско-микроскопскаанализа, рендгенска флуоресцентна спектрометрија, Pb-Zn руда,тешки метали, контаминација... циклуса. У периоду 1947.-1957. године истраживања у рудном пољу Благодат обављана су краћим ходницима и поткопима. Истовремено вршено је и откопавања богатијих делова рудног тела. Овом приликом извађено је неколико хиљада тона квалитетне руде са преко 10 % Pb и Zn (Новковић и др., 1993-1997) ...
... Финансијски проблеми су главни разлог изостајања анализа вертикалне дистрибуције тешких метала. Подаци о карактеристикама јаловинског материјала по дубини недостају и у оваквим објектима много богатијих рудника. Надамо се да је овим докторским радом одговорено на већину ових, веома комплексних, проблема ...
... подређени Pb и Zn сулфиди. Минерализација се јавља на површини од 350 km2 у реону Lubin, Rudna, Polkowice и Sieroszowice. Руда се експлоатише до дубине 1,200 m. У овом региону је до 2000. године произведено 486,000 t Cu што је 3.3 % светске продукције, и 1,119 t Ag, а произведене су и веће количине ...Božidar Đokić. "Геохемијске карактеристике флотацијског јаловишта рудника Грот (југоисточна Србија)" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2012-07-16)
-
Mineralni i hemijski sastav čestica u atmosferi zone Kolubarskog basena i uticaj na životnu sredinu
Željko R. Cvetković (2013-11-18)Čestice iz vazduha su prikupljane u blizini termoelektrane i površinskih kopovarudnika uglja u Kolubarskom basenu. Izmereni srednji sadržaji koncentracija rastvornih,nerastvornih i ukupnih taložnih materija na godišnjem nivou prelaze 200 mg/m2dan (K-1, K-3, K-4, K-5). Distribucija čestica na svim lokacijama klasifikovana je na česticeveličine veće od 10 μm, zatim na čestice veličine od 10 μm do 2,5 μm i klase česticaveličine ispod 2,5 μm. Ovakva podela je dala odnos koncentracija inhalatornih irespiratornih čestica po mernim mestima. Skenirajuća elektronska mikroskopija jepokazala ...mineral, četica, prašina, leteći pepeo, aerosediment, PM10, teški metali,koncentracija, veličina čestice, Kolubara... za mineralni sastav okolnog terena. Ovi minerali su oslobođeni u procesu sagorevanja uglja, kroz leteći pepeo i/ili kroz prašinu oslobođenu otkopavanjem jalovine uglja. Gips kao sekundarni mineral, prisutan je u najsitnijim česticama kao nezaobilazna mineralna faza. Uticaj teških metala u a ...
... vezani za mineralni sastav okolnog terena. Ovi minerali su oslobođeni u procesu sagorevanja uglja kroz leteći pepeo i/ili kroz prašinu oslobođenu otkopavanjem jalovine uglja. Gips i anhidrit kao sekundarni minerali prisutni su u najsitnijim česticama kao nezaobilazne mineralne faze. Na osnovu koncentracija ...
... je od polja ˝D˝ na severu odvojen tektonskim rovom. Ugljonosni horizont tone u pravcu zapada i na granici sa susednim poljem ˝F˝ dostiže najveću dubinu u čitavom basenu (kota -200 m). Kao i kod Željko R. Cvetković Mineralni i hemijski sastav čestica u atmosferi zone Kolubarskog basena i uticaj ...Željko R. Cvetković. "Mineralni i hemijski sastav čestica u atmosferi zone Kolubarskog basena i uticaj na životnu sredinu" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2013-11-18)
-
Mineralni i hemijski sastav čestica u atmosferi zone Kolubarskog basena i uticaj na životnu sredinu
Željko R. Cvetković (2013-11-18)Čestice iz vazduha su prikupljane u blizini termoelektrane i površinskih kopovarudnika uglja u Kolubarskom basenu. Izmereni srednji sadržaji koncentracija rastvornih,nerastvornih i ukupnih taložnih materija na godišnjem nivou prelaze 200 mg/m2dan (K-1, K-3, K-4, K-5). Distribucija čestica na svim lokacijama klasifikovana je na česticeveličine veće od 10 μm, zatim na čestice veličine od 10 μm do 2,5 μm i klase česticaveličine ispod 2,5 μm. Ovakva podela je dala odnos koncentracija inhalatornih irespiratornih čestica po mernim mestima. Skenirajuća elektronska mikroskopija jepokazala ...mineral, četica, prašina, leteći pepeo, aerosediment, PM10, teški metali,koncentracija, veličina čestice, Kolubara... za mineralni sastav okolnog terena. Ovi minerali su oslobođeni u procesu sagorevanja uglja, kroz leteći pepeo i/ili kroz prašinu oslobođenu otkopavanjem jalovine uglja. Gips kao sekundarni mineral, prisutan je u najsitnijim česticama kao nezaobilazna mineralna faza. Uticaj teških metala u a ...
... vezani za mineralni sastav okolnog terena. Ovi minerali su oslobođeni u procesu sagorevanja uglja kroz leteći pepeo i/ili kroz prašinu oslobođenu otkopavanjem jalovine uglja. Gips i anhidrit kao sekundarni minerali prisutni su u najsitnijim česticama kao nezaobilazne mineralne faze. Na osnovu koncentracija ...
... je od polja ˝D˝ na severu odvojen tektonskim rovom. Ugljonosni horizont tone u pravcu zapada i na granici sa susednim poljem ˝F˝ dostiže najveću dubinu u čitavom basenu (kota -200 m). Kao i kod Željko R. Cvetković Mineralni i hemijski sastav čestica u atmosferi zone Kolubarskog basena i uticaj ...Željko R. Cvetković. "Mineralni i hemijski sastav čestica u atmosferi zone Kolubarskog basena i uticaj na životnu sredinu" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2013-11-18)
-
Процена ризика од загађивања водних ресурса под утицајем напуштених рударских радова на простору Србије
Nebojša B. Atanacković (2018-08-31)Велики број напуштених рударских радова и ограничена средства за рекултивацијуи ремедијацију деградираних простора подстакле су развој метода за издвајањеприоритетних локација на које је потребно усмерити даља истраживања. У датомконтексту, у склопу израде дисертације спроведене су научно-истраживачкеактивности које су за предмет имале анализу утицаја значајнијих напуштенихрударских радова на водне ресурсе на простору Србије јужно од Саве и Дунава.Разматрање предметне проблематике извршено је кроз развој и примену семи-квантитативне методологије за анализу ризика од загађивања површинских иподземних вода на регионалној размери. Примењена ...анализа ризика, водни ресурси, водна тела, рудничке воде, рударскиотпад, аналитички хијерархијски процеси, кластер анализа, математичка теоријаатрибута, функције припадности, семи-квантитативне методе... слободним нивоом он се одређује на основу дубине до нивоа подземних вода, а на бази дубине до водоносног слоја, у условима издани под притиском. С обзиром да егзактни подаци о нивоима подземних вода нису доступни за широк простор обухваћен анализом, дубина до нивоа подземних вода процењена је на ...
... релативно плитко како би експлоатација била економична, мада постоје и примери веома дубоких површинских копова („Bingham Canyon“ – дубина 1.2 km, „Chuquicamata“ – дубина 850 m). Приликом површинске експлоатације лежишта долази до манипулације великим количинама стенског материјала. Такође у зонама ...
... Докторска дисертација 180 Најмања дубина до нивоа подземних вода претпостављена је за квартарне наслаге у долинама великих река. Уз алувијоне, највише вредности параметра D додељене су карстним теренима. У оквир неогених басена претпостављена је дубина до првог водоносног хоризонта од 20 до ...Nebojša B. Atanacković. "Процена ризика од загађивања водних ресурса под утицајем напуштених рударских радова на простору Србије" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2018-08-31)