Претрага
106 items
-
Оптимизација управљања процесима рекултивације површинских копова угља
Bojan S. Dimitrijević (2014-05-30)Ширење површинске експлоатације минералних сировина а нарочито енергетских ресурсафосилних горива, чине површинске копове угља просторно доминантним објектима великих рударскихбасена како у нас тако и у свету. Експлоатациона активност, прати негативне еколошке утицаје наживотну средину шире околине, што нас обавезује на интегрално планирање, ревитализацију,рекултивацију и уређење нарушеног простора за његово поновно хумано коришћење упостексплоатационом периоду. Постексплоатационо санирање и уређење предела површинских коповаи одлагалишта односно нарушеног простора изазваног рударским радовима и пратећих објеката,представља синтетички мултидисциплинарно-интердисциплинаран веома комплексан вишефазниинжењерски пројектни задатак.У уводном ...рекултивација, постексплоатациони предео, површински коп угља,вишеатрибутна анализа, одлучивање, процеси, рекултивационо решење... селективно откопавање угља хидрауличним багерима запремине кашике Е = 4.6 до 9.0 m3; - откопавање и утовар чврстих стена (силификовани и кредни кречњак) хидрауличним багером са повећаном силом копања запремине кашике Е = 5.2 m3. Припрема и отпрема угља за термоелектрану изводи се кроз примарно ...
... енергетских минералних сировина под менторством проф. др В. Павловића, а као сарадник укључен на Пројекте Рудника неметала Раковац, површинских копова кречњака и лапорца ФЦ Беочин, површинског копа глине Рисовача, кварцног песка Слатина и површинских копова Ћириковац и Дрмно костолачког угљеног басена, којима ...Bojan S. Dimitrijević. "Оптимизација управљања процесима рекултивације површинских копова угља" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2014-05-30)
-
Multivarijabilni modeli upravljanja u rudarstvu
Marjan M. Hudej (2014-02-03)osetljivost i rizik. Više pobuda generiše ovakvu atribuciju. Prva je, multivarijabilnostambijentalnih uslova i funkcionalna i strukturna složenost rudarskih sistema (čovek -priroda (radna sredina) - mašina – okruženje); Druga se odnosi na ne postojanje opštenaučne saglasnosti oko ocene pogodnosti modela za podršku odlučivanju i upravljanje.Treća, ako bi saglasnost i postojala, nije sigurno da bi raspoloživi modeli, metode i taktike,dale ekvivalentne rezultate za iste rudničke uslove. Četvrta, sistemske nauke još uveknemaju opšte prihvaćen i u praksi primenljiv algoritam izbora najboljeg rešenja ...... severnoj i južnoj strani PK je mešovita šuma, na zapadnoj strani pašnjaci, njive i bašte. Naselja Letuš i Šmartno ob PK su odaljeni oko 2 km. Krečnjak u ležištu je tamno sive boje, mestimično malo bitumenozan, debelozrnast i debeloslojevit, mestimično masivan, cesti su ulošci krečnjačke breče ...Marjan M. Hudej. "Multivarijabilni modeli upravljanja u rudarstvu" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2014-02-03)
-
Multivarijabilni modeli upravljanja u rudarstvu
Marjan M. Hudej (2014-02-03)osetljivost i rizik. Više pobuda generiše ovakvu atribuciju. Prva je, multivarijabilnostambijentalnih uslova i funkcionalna i strukturna složenost rudarskih sistema (čovek -priroda (radna sredina) - mašina – okruženje); Druga se odnosi na ne postojanje opštenaučne saglasnosti oko ocene pogodnosti modela za podršku odlučivanju i upravljanje.Treća, ako bi saglasnost i postojala, nije sigurno da bi raspoloživi modeli, metode i taktike,dale ekvivalentne rezultate za iste rudničke uslove. Četvrta, sistemske nauke još uveknemaju opšte prihvaćen i u praksi primenljiv algoritam izbora najboljeg rešenja ...... severnoj i južnoj strani PK je mešovita šuma, na zapadnoj strani pašnjaci, njive i bašte. Naselja Letuš i Šmartno ob PK su odaljeni oko 2 km. Krečnjak u ležištu je tamno sive boje, mestimično malo bitumenozan, debelozrnast i debeloslojevit, mestimično masivan, cesti su ulošci krečnjačke breče ...Marjan M. Hudej. "Multivarijabilni modeli upravljanja u rudarstvu" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2014-02-03)
-
Sinteza i strukturna karakterizacija mikroporoznih arsenata i fosfata
Sabina Z. Kovač (2015-09-28)Predmet rada i istraživanja ove doktorske disertacije su sinteza i strukturnekarakteristike novih kristalnih arsenata i fosfata koji sadrže Mg, K, Ca, Mn, Fe, Co, Ni,Cu, Zn, Sr, Ba i druge katjone. U strukturama arsenata i fosfata, AsO4- i PO4-tetraedrinajčešće se vezuju sa tetraedarski ili oktaedarski koordinisanim katjonima prelaznihmetala formirajući otvorene strukture (slojeve ili 3D mreže) sa širokim opsegomrazličitih topologija. U šupljinama ili porama u obliku povezanih ili nepovezanihkanala, tunela, kaveza i međuslojnog prostora mogu se ugraditi različiti vanmrežni joni(obično ...... stenama, apatit se javlja u nanosima i kao primarni hemijski talog. Neka sedimentna ležišta sadrže i do 80 % apatita i lakalno su proslojena krečnjacima. Takva ležišta, koja se nazivaju fosforiti, često su eksploatisana kao ruda fosfora. Glavnina fosfora u tim ležištima formirana je direktno ...Sabina Z. Kovač. "Sinteza i strukturna karakterizacija mikroporoznih arsenata i fosfata" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2015-09-28)
-
Hronološki pregled razvoja površinske eksploatacije lignita u Srbiji
U ovom preglednom radu dat je istorijski pregled razvoja površinske eksploatacije lignita na teritoriji Srbije, uz kratak osvrt na geološki nastanak i kvalitet i rezerve uglja, kao i mogućnosti korišćenja za dalju upotrebu. Kolubarski, Kostolački i Kovinski ugljeni baseni lignita u Srbiji, ne računajući Kosovsko-Metohijski i Drenički u sastavu AP Kosovo i Metohija po Rezoluciji 1244 UN, su ležišta najrasprostranjenijeg uglja - lignita u Srbiji koji se eksploatiše od druge polovine 20. veka na velikom broju površinskih kopova ...Bojan Dimitrijević, Radmila Gaćina, Bogoljub Vučković. "Hronološki pregled razvoja površinske eksploatacije lignita u Srbiji" in XI Međunarodna konferencija ugalj i kritični mineral CCM 2023, Zlatibor, 11-14. oktobar 2023., Beograd : Jugoslovenski komitet za površinsku eksploataciju (2023)
-
Mikroelementi u uljnim šejlovima Aleksinca i njihov uticaj na životnu sredinu
Nikoleta Aleksić (2021)... za sada ekonomski najznačajniji prostor u Srbiji. (Petrović i sarad., 2012). Uljni šejlovi su finozrne sedimentne stene tipa glinaca, laporaca i krečnjaka, koje pri zagrevanju na visokim temperaturama (oko 500 0C) daju tečne ugljovodonike, veoma slične sirovoj nafti, kao i nešto gasa. Uljni šejlovi ...Nikoleta Aleksić. "Mikroelementi u uljnim šejlovima Aleksinca i njihov uticaj na životnu sredinu" in VIII Memorijalni naučni skup iz zaštite životne sredine „Docent dr Milena Dalmacija“, 2021, Prirodno-matematički fakultet, Novi Sad (2021)