Претрага
111 items
-
Supstitucione reakcije Pd(II) kompleksa sa biološki važnim biomolekulima
Aleksandar M. Mijatović, Jovana Bogojeski. "Supstitucione reakcije Pd(II) kompleksa sa biološki važnim biomolekulima" in Hemijski pregled, Srpsko hemijsko društvo (2017)
-
Природни потенцијал минералних вода Србије - Natural potential of mineral waters in Serbia
Оливера Крунић (2021)Оливера Крунић. "Природни потенцијал минералних вода Србије - Natural potential of mineral waters in Serbia" in Рационално коришћење земљишта и вода у Србији - Sustainable Use of Land and Water in Serbia- Serbian Academy of Sciences and Arts; Scientific Conferences Volume CXCVII; Department of Chemical and Biological Sciences, Book 19, Српска академија наука и уметности (2021)
-
Процена ризика од загађивања водних ресурса под утицајем напуштених рударских радова на простору Србије
Nebojša B. Atanacković (2018-08-31)Велики број напуштених рударских радова и ограничена средства за рекултивацијуи ремедијацију деградираних простора подстакле су развој метода за издвајањеприоритетних локација на које је потребно усмерити даља истраживања. У датомконтексту, у склопу израде дисертације спроведене су научно-истраживачкеактивности које су за предмет имале анализу утицаја значајнијих напуштенихрударских радова на водне ресурсе на простору Србије јужно од Саве и Дунава.Разматрање предметне проблематике извршено је кроз развој и примену семи-квантитативне методологије за анализу ризика од загађивања површинских иподземних вода на регионалној размери. Примењена ...анализа ризика, водни ресурси, водна тела, рудничке воде, рударскиотпад, аналитички хијерархијски процеси, кластер анализа, математичка теоријаатрибута, функције припадности, семи-квантитативне методе... Вредности од 0,7 придружене су теренима изграђеним од: седиментних наслага у којима доминирају кречњаци, серпентинита, и неконсолидованих претежно песковитих квартарних седимената. Слика 7-14. Просторни распоред вредности параметра G Највишим вредностима за параметар G, између 0,8 и 1, одликују ...
... по завршеној експлоатацији, из њих најчешће истичу рудничке воде, неповољног хемијског састава, које загађују околне површинске и подземне воде и тло“. Интернационални институт за животну средину и развој (IIED) из Лондона, у оквиру пројекта Рударство, минерали и одрживи развој (MMSD) дефинише ...
... кама и типу лежишта за већину испитиваних локација. Историјски развој рударства са описом рударских активности сумирани су у делу „Рударство на тлу Србије“ (Јовановић 2007-2008). Миладиновић (2015) у оквиру дисертације разматра хидрогеолошке услове експлоатације угља на простору Србије и даје ...Nebojša B. Atanacković. "Процена ризика од загађивања водних ресурса под утицајем напуштених рударских радова на простору Србије" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2018-08-31)
-
Badenske školjke jugoistočnog oboda Panonskkog basena (Centralni Paratetis)
Gordana M. Jovanović (2014-12-05)Rad obuhvata detaljnu studiju badenskih školjaka koje potiču sa terenajugoistočnog oboda Panonskog basena (Centralni Paratetis). Proučavani su lokaliteti naprostorima Srbije (Fruška gora, Golubac, okolina Beograda, Aranđelovca, Koceljeva,Loznica) i severoistočne Bosne (Ugljevik). Pored taksonomske analize i paleontološkihopisa bivalvija, u radu je dat i spisak revidovanih vrsta koje su do sada pronađene usedimentima badenskog kata istraživanog terena. Do sada je ukupno poznato 41familija, 108 rodova i 174 taksona. Identifikovano je 170 bivalvijskih vrsta, međukojima su neke prvi put konstatovane na ovim ...školjke, baden, Panonski basen (Centralni Paratetis), stratigrafija,paleoekologija, paleogeografija, paleobiogeografija... Koreniti, Tršiću, brdu Kličevac kod Loznice. Gornji baden je utvrđen sa obe strane Jadra i razvijen je u dve facije: peskovito- glinovitoj i peskovito-šljunkovito-peščarskoj faciji. Peskovito-glinovita facija je predstavljena sa dve zone: zona sa Bolivina dilatata Reuss i mekušcima: Corbula (Variocorbula) ...
... (Linnaeus), Nucula sp., i dr. Preko peskovitog sloja se nalaze šljunkoviti peskovi sa fragmentima pektena i Ostrea digitalina Dubois. Profil se završava peskovitim glinama i zaglinjenim peskovima bez faune ili sa retkim fragmentima mekušaca. U gornjem peskovitom sloju t. j. u glavnom fosilonosnom ...
... (Slankamena), prema Čičučlić (1977; Jovanović, G. 2005) postoji više litostratigrasfkih jedinica: konglomerati i peščari, ređe peskovi i peskovito-šljunkovite gline, peskoviti laporci i tufopeščari. Nađena je raznovrsna fauna mekušaca, pretežno školjaka na više mesta u Bukovcu i Slankamenu. Najbogatiji ...Gordana M. Jovanović. "Badenske školjke jugoistočnog oboda Panonskkog basena (Centralni Paratetis)" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2014-12-05)
-
Mikroorganizmi - biohidrogeološki indikatori odabranih pojava mineralnih voda Srbije
Vladimir Šaraba (2021)Sa namerom definisanja hidrogeološke uloge i značaja mikrobiološkog diverziteta odabranih pojava mineralnih voda Srbije, primenom sistema biodetektora, dokazano je prisustvo gvožđevitih, sulfato-redukujućih, sluz-produkujućih, heterotrofnih aerobnih i denitrifikacionih bakterija, na osnovu čega je proračunat rizik od razvoja procesa biokorozije i biohemijske inkrustacije, te zdravstveni rizik. Uz procenu rizika, izvedene su analize skenirajuće elektronske mikroskopije biofilmova i hidrogeohemijsko modeliranje, te makroskopska, otpička i difrakciona ispitivanja naslaga inkrustacije, dok je fizičko-hemijskim analizama utvrđena vrednost ukupne mineralizacije iznad 1 g/L, kao i povišeni ...biohidrogeologija, SEM analize, makroskopska i optička ispitivanja, rendgenska difrakcija praha, hidrogeohemijsko modeliranje, BART analize, metabarkoding analize mikrobioma, fizičko-hemijske analize, starenje bunara (biokorozija, biohemijska inkrustacija i biozarastanje), zdravstveni rizik... peskovi (lesoidno-barska facija); 11 – Peskovito- glinoviti alevriti, peskoviti alevriti, alevrit peskovi (barska facija); 12 – Peskovito-glinoviti alevriti, peskoviti alevriti, alevrit peskovi (jezersko-barska facija); 13 – Gline, peskovite gline, peskoviti gvožđeviti peščari,ugljevite gline; 14 ...
... (facija korita); 8 – Peskovito-glinoviti alevriti, peskoviti alevriti, alevrit peskovi (eolska facija); 9 – Alevrit peskovi, peskoviti alevriti, peskovi, koluvijalni šljunak, feritizirane pogrebene zemlje (eolsko-koluvijalna facija); 10 – Peskovito-glinoviti alevriti, alevrit peskovi, alevritiski ...
... – Alevritske gline, peskovito-glinoviti alevriti, alevrit peskovi (povodanjska facija); 5 – Glinoviti alevriti, alevritske gline (facija mrtvaja); 6 – Alevritske gline, peskovito- glinoviti alevriti, alevrit peskovi (facija povodnja); 7 – Peskovi, alevritski peskovi, peskovito-glinoviti alevriti ...Vladimir Šaraba. Mikroorganizmi - biohidrogeološki indikatori odabranih pojava mineralnih voda Srbije, Beograd : [V. Šaraba], 2021
-
Mikroelementi u uljnim šejlovima Aleksinca i njihov uticaj na životnu sredinu
Nikoleta Aleksić (2021)... vrlo složena [10]. Može poticati i od prirodnih i antropogenih aktivnosti. Među prirodnim izvorima najvažniji doprinosi su erozija tla, ponovno suspendovanje čestica tla, vremenske prilike i atmosfersko taloženje [11]. U slučaju ljudskih aktivnosti glavni doprinosi su povećana urbanizacija, industrija ...Nikoleta Aleksić. "Mikroelementi u uljnim šejlovima Aleksinca i njihov uticaj na životnu sredinu" in VIII Memorijalni naučni skup iz zaštite životne sredine „Docent dr Milena Dalmacija“, 2021, Prirodno-matematički fakultet, Novi Sad (2021)
-
Хидрогеохемијске карактеристике и квалитет вода слива Требишњице, Република Српска, Босна и Херцеговина
Dragoslav R. Banjak (2016-08-25)Упркос неповољном временском и просторном распореду, воде су најзначајнијиприродни ресурс Источне Херцеговине. Ова чињеница довела је до реализацијепројекта „Вишенамјенског хидросистема Требишњица“, којим је, премаМилановићу (2006), до сада обухваћено: седам хидроелектрана, шестакумулација, шест брана, шест тунела укупне дужине 59,7 km, неколикоприступних тунела, 62,5 km бетонског канала кроз Попово поље, канал крозДабарско (6750 m) и Фатничко поље (2770 m) и систем тунел-канал или цјевоводпрема Дубравама.У почетку са доминантним енергетским предзнаком, концепција јетрансформисана у интегрално рјешење вишенамјенског коришћења и заштитевода и животне ...хидрогеохемијски процеси, мултиваријантна статистичкаанализа, инверзно геохемијско моделовање, квалитет воде, употребиљивост водеза наводњавање, слив Требишњице... манифестује низом изолованих планинских главица, међусобно издвојених мањим заравњеним просторима прекривеним наносима помијешаним са растреситим тлом. Идући од југоистока према Драгослав Р. Бањак Докторска дисертација 39 ...Dragoslav R. Banjak. "Хидрогеохемијске карактеристике и квалитет вода слива Требишњице, Република Српска, Босна и Херцеговина" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2016-08-25)
-
Optimizacija i planiranje površinskih kopova stohastičkim modelima
Dejan R. Stevanović (2015-05-29)Savremeno rudarstvo izloženo je stalnom trendu pogoršanja uslova poslovanja.Mogućnost ostvarenja ekonomskih i drugih ciljeva rudarskog projektakompromitovana je stalnim pogoršanjem kvaliteta ležišta na kojima se vršieksploatacija, kao i značajnoj dozi neizvesnosti povezane sa geološkim,ekonomskim i tehničkim parametrima proizvodnje. U ovako kompleksnimuslovima poslovanja, matematički modeli sposobni da odgovore značajnimizazovima, odnosno ponude optimalna rešenja kojima se garantuje maksimalnoispunjenje projektovanih ciljeva, nameću se kao neophodnost.Trenutni, konvencionalni pristup optimizaciji i planiranju površinskih kopovazasniva se na algoritmima, razvijenim sredinom prošlog veka čije je opšteobeležje deterministički ...površinski kop, planiranje, optimizacija, stohastički modeli, kontrola kvaliteta uglja, neizvesnost.... faktora. Preporuka autora (Aykul, 2007) je da se pri odabiru opreme prvo krene od faktora koji karakterišu radnu sredinu: − čvrstoća stena, − nosivost tla, − potreba za selektivnim otkopavanjem, itd. Druga grupa faktora vezana je za eksploatacione i ekonomske karakteristike koje mora da poseduje usvojena ...Dejan R. Stevanović. "Optimizacija i planiranje površinskih kopova stohastičkim modelima" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2015-05-29)
-
Optimizacija i planiranje površinskih kopova stohastičkim modelima
Dejan R. Stevanović (2015-05-29)Savremeno rudarstvo izloženo je stalnom trendu pogoršanja uslova poslovanja.Mogućnost ostvarenja ekonomskih i drugih ciljeva rudarskog projektakompromitovana je stalnim pogoršanjem kvaliteta ležišta na kojima se vršieksploatacija, kao i značajnoj dozi neizvesnosti povezane sa geološkim,ekonomskim i tehničkim parametrima proizvodnje. U ovako kompleksnimuslovima poslovanja, matematički modeli sposobni da odgovore značajnimizazovima, odnosno ponude optimalna rešenja kojima se garantuje maksimalnoispunjenje projektovanih ciljeva, nameću se kao neophodnost.Trenutni, konvencionalni pristup optimizaciji i planiranju površinskih kopovazasniva se na algoritmima, razvijenim sredinom prošlog veka čije je opšteobeležje deterministički ...površinski kop, planiranje, optimizacija, stohastički modeli, kontrola kvaliteta uglja, neizvesnost.... faktora. Preporuka autora (Aykul, 2007) je da se pri odabiru opreme prvo krene od faktora koji karakterišu radnu sredinu: − čvrstoća stena, − nosivost tla, − potreba za selektivnim otkopavanjem, itd. Druga grupa faktora vezana je za eksploatacione i ekonomske karakteristike koje mora da poseduje usvojena ...Dejan R. Stevanović. "Optimizacija i planiranje površinskih kopova stohastičkim modelima" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2015-05-29)
-
Површинско распадање керсантита из Тешића мајдана у корелацији са начином обраде на примеру малог степеништа (Београдска тврђава)
Невенка Новаковић (2024)Архитектуру Београда на прелазу 19. у 20. век обележила је употреба керсантита из каменолома Тешића мајдана. Kao камен високих декоративних својстава, керсантит је коришћен за јавне споменике, делове или потпуну изградњу објеката (Народна скупштина Србије, Мало степениште, Народни музеј и др.). Како очување споменика културе изискује познавање својстава уграђеног камена, истраживања су обухватила детаљно проучавање петролошких, хемијских и физичких карактеристика керсантита из Тешића мајданa и узорака камена из споменика Мало степениште (студија случаја). Након детаљног мапирања стања керсантита, лабораторијских ...керсантит, Мало степениште, споменик културе, архитектонски камен, физичко-хемијско распадање, мапирање, форме распадања, површинска обрадаНевенка Новаковић. Површинско распадање керсантита из Тешића мајдана у корелацији са начином обраде на примеру малог степеништа (Београдска тврђава), Београд : [Н. Новаковић], 2024
-
Model za optimizaciju graničnog saržaja metala u rudi u funkciji dugoročnog planiranja površinskih kopova
Daniel P. Kržanović (2016-06-14)Optimizacija graničnog sadržaja metala u rudi jedan je od osnovnih koraka u planiranju i dizajniranju površinskih kopova i ima za cilj postizanje maksimalne neto sadašnje vrednosti (NPV). Iz tog razloga, optimizacija graničnog sadržaja i danas je predmet mnogih istraživanja u rudarskoj nauci, sa ciljem rešavanja praktičnih problema u eksploataciji ležišta.Dugoročno planiranje eksploatacije na površinskim kopovima podrazumeva sagledavanje svih relevantih parametara i faktora (geologije rudnog ležišta, tehnologije proizvodnog procesa, kapaciteta otkopavanja i prerade, troškova, cena metala, iskorišćenja i dr) kako ...površinski kop, dugoročno planiranje, optimizacija graničnog sadržaja, maksimizacija neto sadašnje vrednosti (NPV).... čvrstih mineralnih sirovina i mehanika stena Univerzitet u Beogradu, Rudarsko-geološki fakultet dr Milenko Ljubojev, naučni savetnik Mehanika tla i stena Institut za rudarstvo i metalurgiju Bor Datum odbrane: _________________________ MODEL ZA OPTIMIZACIJU GRANIČNOG ...Daniel P. Kržanović. "Model za optimizaciju graničnog saržaja metala u rudi u funkciji dugoročnog planiranja površinskih kopova" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2016-06-14)