Претрага
142 items
-
Upravljanje resursima podzemnih voda severne Bačke
Bojan B. Hajdin (2013-03-07)Vodosnabdevanje gradova i naselja severne Bačke vrši se u potpunosti iskorišćavanjempodzemnih voda. Najznačajnije količine podzemne vode namenjene za piće zahvatajuse iz izdani u vodonosnim pleistocenskim naslagama koje su poznate kao osnovnivodonosni kompleks, dok su danas u vodosnabdevanju manje zastupljene vode izizdani u pliocenskim sedimentima i prve, slobodne izdani rasprostranjene plitko ispodpovršine terena.Pored snabdevanja stanovništva, veliki potrošači podzemne vode su i industrijskapreduzeća, a zbog loših uslova i nerazvijenih sistema za navodnjavanje sve veći korisnicivoda prve izdani postaju i poljoprivredni proizvođači.Geološka ...resursi podzemnih voda, vodosnabdevanje, održivo upravljanje, osnovni vodonosni kompleks, termomineralne vode, monitoring podzemnih... tvorevine su utvrđene u bušotinama kod mesta Riđica, Čikerije, Kelebija, Palić, Subotica, Gornji breg, Bajša, Čantavir, Senta, Bačka Topola, Stara Moravica i Petrovo Selo. Konstatovane su na dubinama od 474 m u bušotini Či-3 do 1268 m u bušotini 3-1, do 1539 m u bušotini PS-1 u Petrovom Selu. Debljina ...
... 1895 m u bušotini kod Martonoša. Debljina panonskih sedimenata iznosi od 12 m u bušotini Ke-6 kod Kelebije, do 125 m u bušotini Kps-1/H kod Kupusina. Debljina ovih sedimenata kod Bajmoka iznosi od 25 do 175 m i u bušotini Ba-1/H zastupljeni su na dubini u intervalu od 300 do 475 m. Interpretacijom ...
... nalaze se sedimenti gornjeg ponta. Najpliće se nalaze u bušotini NK-2, na dubini od 587 m, a najdublje su utvrđeni u bušotini NKs-1, na dubini od 1046 m. Debljina gornjopontskog paketa sedimenata iznosi od 262 (u bušotini NK-4) do 418 m (u bušotini Fi-1). Litološki sastav je raznovrstan. Karakteriše ...Bojan B. Hajdin. "Upravljanje resursima podzemnih voda severne Bačke" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2013-03-07)
-
Aлтерације перидотита контролисане карактером флуида на примеру харцбургита Рудника - Серпентинизација или талкизација?
Стефан Петровић, Наталија Батоћанин (2020)У раду су приказани резултати испитивања серпентинисаних харцбургита Брђана (43°58'45.1" СГШ, 20°25'12.6" ИГД) и талкизираних харцбургита откривених у интервалу 429-559.8 m у истражној бушотини 330А/18 (44°07'33.2" СГШ, 20°30'28.5" ИГД) на Руднику. Узорци оба локалитета показују карактеристике резидуалних харцбургита из омотача, односно тектонита; лепидобластичне, бластозрнасте, или порфирокластичне структуре и масивне текстуре. Серпентинисани харцбургити и серпентинити Брђана су изграђени од серпентина, ретких реликата оливина и ортопироксена, акцесорног спинела, и веома ретког секундарног магнезита и магнетита. Најдоминантнији састојак (местимично гради и преко ...... Испод ове јединице, на 429. метру су констатовани перидотити у оквиру којих је и завршена истражна бушотина на дубини од 560 метара. Перидотити су интензивно метаморфисани-талкизирани у целој бушотини. Интензитет талкизације расте са дубином, па се делимично свежи перидотити могу пронаћи једино на ...
... серпентинисаних харцбургита Брђана (43°58'45,1" СГШ, 20°25'12,6" ИГД) и талкизираних харцбургита откривених у интервалу 429-559,8 m у истражној бушотини 330А/18 (44°07'33,2" СГШ, 20°30'28,5" ИГД) на Руднику. Узорци оба локалитета показују карактеристике резидуалних харцбургита из омотача, односно ...
... , talc УВОД Током 2018. године, истражним бушењем у експлоатационом пољу рудника "Рудник" констатоване су ултрабазичнe стене. Картирањем бушотине 330А/18 (Сл. 1), из које су узети узорци за испитивања, издвојене су три литолошке јединице: грубокластичне слабо метаморфисане седиментне стене ...Стефан Петровић, Наталија Батоћанин. "Aлтерације перидотита контролисане карактером флуида на примеру харцбургита Рудника - Серпентинизација или талкизација?" in Записници српског геолошког друштва, Српско геолошко друштво, Београд (2020)
-
Geotehnički uslovi izgradnje nadvožnjaka "Balajnac" na autoputu E-80 deonica: Niš - Merošina
Dragoslav Rakić, Nikola Božović (2024)U sklopu prve deonice autoputa E-80 Niš – Merošina, izgrađen je nadvožnjak u zoni sela Balajnac koji je oslonjen na tri stubna mesta na međusobnom rastojanju od oko 26 m. Svaki stub je fundiran na šipovima i to sa predloženim rasporedom od 2 šipa u grupi na međusobnom rastojanju od 3.6 m. U radu su na osnovu izvršenih geotehničkih istraživanja terena, analizirani rezultati nosivosti vertikalno opterećenog šipa prečnika 1.2 m i dužine šipa od L = 23 m. Analiza ...Dragoslav Rakić, Nikola Božović. "Geotehnički uslovi izgradnje nadvožnjaka "Balajnac" na autoputu E-80 deonica: Niš - Merošina" in Peti Srpski kongres o putevima, Beograd, 30-31.05.2024., Beograd : Srpsko društvo za puteve "Via Vita" (2024)
-
New approach to correlation of hydrocarbon reservoirs in sandstone layers of the "Mokrin" field"
Saša Ivanišević, Dejan Radivojević (2018)геофизички каротаж, депозиционе средине, лежишта угљоводоника, миоцен, пост‐ рифтнo, секвенциона стратиграфија... одатака из девет дубоких бушотина: КМ‐117, 17, 1, 2, 3, 4, 5, 6 и 7 (слика 1а и 1б). Принципи секвенционе стратиграфије примењени су у анализи геофизичких и геолошких података, а корелација лежишта угљоводоника приказана је кроз инте‐ грацију девет бушотина и једног сеизмичког профила ...
... од Сегединског раседа (КМ‐117, 17, 1 и 2), док су источно од њега присутне некомерцијалне количине гаса у бушотинама КМ‐3, 4 и 5 (слика 1а и 1б). Подаци добијени у процесу испитивања бушотина и током разраде лежишта указују да је Сегедински ра‐ сед био делимична баријера у процесу миграције угљоводоника ...
... ила. Сеизмички профил је оријентисан правцем запад‐исток, прелази преко структуре „Кикинда‐Мокрин“ и повезује поменуте бушотине. Рекон‐ струкција депозиционих средина и корелација литостратиграфских јединица (слика 1а и 1б) изведена је на основу анализе облика и карактеристика к ...Saša Ivanišević, Dejan Radivojević. "New approach to correlation of hydrocarbon reservoirs in sandstone layers of the "Mokrin" field"" in 17th Serbian Geological Congress, Vrnjačka Banja, 17-20 maj 2018, Srpsko geološko društvo (2018)
-
Uporedna analiza stabilnosti završnih kosina površinskog kopa „Veliki Krivelj“
Mihajlo Topalović (2023)Površinski kop „Veliki Krivelj“ nalazi se u blizina grada Bora i u neposrednoj blizini sela Krivelj. Od 2018. godine je u vlasništvu kineske kompanije „Zijin“ koja ima udeo od 63% vlasništva celokupnog RTB-a Bor. Na površinskom kopu obavlja se masovna eksploatacija rude bakra opremom visokog kapaciteta. Za bušenje se koriste bušilice prečnika od 250 do 310 mm, a za utovar minirane rude i jalovine bageri čija je zapremina kašike 15 m3 i 22 m3. Za površinski kop „Veliki Krivelj“ ...Mihajlo Topalović. Uporedna analiza stabilnosti završnih kosina površinskog kopa „Veliki Krivelj“, 2023
-
Sastav i teksture minerala FeO-Fe2O3-TiO2 sistema u vulkanskim stenama i porfirskim ležištima bakra Borske metalogenetske zone
Aleksandar Luković (2021)Proces obrazovanja minerala iz sistema FeO-Fe2O3-TiO2 u uzorcima vulkanskih stena i porfirskih orudnjenja borske zone prikazan kroz pojavu magnetita/hematita i njihovih alteracija. Minerali ove zone su ispitivani optičkim metodama (odbijena i propuštena svetlost), SEM-EDS/BSD, XRPD, LA-ICP-MS metodama. Rezultati ispitivanja su, pored glavnih Fe – Ti oksida, otkrili prisustvo ferijskog ilmenita u hornblenda andezitima I vulkanske faze kao i magnetita sa većim koncetracija Cr u zoni zlotske magnetne anomalije. Ispitivanje uzoraka iz bušotina porfirskih sistema borske zone otkriva postojanje nekoliko ...... Tilva doo potiču iz istražnih bušotina, a ova jezgra bušotina su najpre ispitivana u okviru ranijih izveštaja koji su rađeni za potrebe pomenutih kompanija u periodu od 2012. do 2018. godine; 3) uzorci sa područja Zlota predstavljaju takođe ranije ispitivana jezgra bušotina; 4) uzorkovanje pojedinih ...
... lokaliteta, ispitivani su uzorci iz istražnih bušotina za potrebe kompanije TILVA d.o.o. (Izveštaji: Cvetković et al., 2015, 2018). U okviru prvog izveštaja (Cvetković et al., 2015) obuhvaćeno je mikroskopsko ispitivanje 29 uzoraka iz 5 bušotina (bušotine 1401-1406), od kojih je za potrebe daljih ...
... preko 10 bušotina, kao i dodatnih 15 uzoraka koji su samo petrografski pregledani. Od svih ovih uzoraka za potrebe daljih istraživanja u okviru doktorata izdvojeno je 11 uzoraka iz bušotina FMTC1210, TC170166B i TC170169. Sumarni prikaz petroloških i rudnomikroskopskih ispitivanja ovih bušotina dat je ...Aleksandar Luković. Sastav i teksture minerala FeO-Fe2O3-TiO2 sistema u vulkanskim stenama i porfirskim ležištima bakra Borske metalogenetske zone, Beograd : [A. Luković], 2021
-
Одређивање оптималне производње дубинске пумпе на клипним шипкама
Лука Перишић (2023)У условима смањене цене нафте, ради одржавања конкурентности на тржишту, нафтне компаније су приморане да проналазе све више начина оптимизације производне опреме. Нешто што би у време економског раста и „цветања“ нафтне индустрије био прихватив губитак, сад је прилика за уштеду и стварања предности над конкуренцијом. Инжењери производње су у оваквим околностима приморани да користе новије методе анализа и тражења бушотина кандидата за оптимизацију. Применом итеративних метода мењања параметара рада дубинских пумпи који су већ у производњи може се постићи ...Лука Перишић. Одређивање оптималне производње дубинске пумпе на клипним шипкама, 2023
-
Primena kiselinskih obrada u cilju poboljšanja karakteristika kolektor stena
U toku eksploatacionog veka jednog ležišta različiti uticaji uzrokuju nastanak oštećenja stena koje se nalaze u pribušotinskoj zoni. Oštećene stene se odlikuju začepljenjem pornog prostora koje se manifestuje smanjenom propusnošću, pa se kao posledica toga javlja pad proizvodnje fluida. U cilju rešavanja ovog problema postoje različite stimulativne metode koje se sa uspehom primenjuju širom sveta. U Srbiji postoji praksa, da se prilikom rešavanja problema oštećenja stena najčešće koriste tretmani kiselinskih obrada. Ove metode se zasnivaju na primeni kiselinskih rastvora ...Natalija Burgić, Dušan Danilović, Branko Leković. "Primena kiselinskih obrada u cilju poboljšanja karakteristika kolektor stena" in Tehnika, SMEITS (2022)
-
Просторни положај лежишта угља Ђурђевик: геофизичко-геолошки модел
Синиша Арсеновић (2019)Лежиште угља Ђурђевик представља источни део Бановићког угљеног басена и припада северној страни босанске офиолитске зоне унутрашњих Динарида у чији састав улазе стене палеозојске, мезозојске и кенозојске старости. Језерска доњомиоценска угљоносна серија изграђена је од лапоровито-глиновитих седимената са једним слојем мрког угља. Дебљина угљеног слоја креће се у интервалу од 5 до 25 m са генералним правцем пружања СЗ - ЈИ и падом према ЈЗ. У зони обухваћеноj геофизичким истраживањима изражена je пострудна тектоника у виду раседа мањег и ...... доступних података, који обухватају: - назив истражне бушотине; - координате позиције бушотине (X,Y,Z); - дубина истражне бушотине; и - позиција угљене серије на стубу бушотине уколико је набушена, а уколико је бушотина негативна стуб бушотине представљен је белом бојом. 72 Слика ...
... су у виду ''лепеза'', односно низа усмерених бушотина под одређеним углом. Ти подаци су увршћени у модел (Слика 4.2). 73 Слика 4.2 – 3D модел јамских просторија са лепезама јамских бушотина. Издвојено: једна лепеза јамских бушотина из карактеристичне коморе за јамско бушење на ...
... основу две хидрогеолошке бушотине са уграђеним пијезометрима прикупљени су базни подаци. Констатовано је кретање подземних вода и евидентиране су каверне различитих димензија, при чему је највећа на дубини од 60 m, са површине терена и пречника је 0,6 m. Након бушења, бушотине су зацевљене и претворене ...Синиша Арсеновић. Просторни положај лежишта угља Ђурђевик: геофизичко-геолошки модел, Београд : Рударско-геолошки факултет, 2019
-
Merenje u naftnom rudarstvu
Snežana Aleksandrović, Branko Leković (2020)Snežana Aleksandrović, Branko Leković. Merenje u naftnom rudarstvu, Beograd : Univerzitet u Beogradu, Rudarsko-geološki fakultet, 2020
-
Pregled hidrogeoloških istraživanja novootkrivenih ležišta metaličnih mineralnih sirovina na prostoru Srbije
Nebojša Atanacković, Vladimir Živanović, Veselin Dragišić, Sava Magazinović, Jakov Andrijašević (2022)Rastuća potražnja za mineralnim sirovinama, zavisnost evropske industrije od njihovog uvoza, kao i otvaranje tržišta u zadnjih 20-ak godina bili su pokretač intenzivnih istraživanja ležišta mineralnih sirovina na području Srbije. Ova istraživanja za rezultat su imala otkriće važnih ležišta bora i litijuma „Jadar“ i „Valjevo“, sedimentnih ležišta zlata „Bigar i Korkan“ i bakra i zlata „Čukaru Peki“. Sastavni deo ovih aktivnosti, posebno u okviru značajnijih novootkrivenih metaličnih ležišta, bila je hidrogeološka karakterizacija ležišta i okolorudnih terena. U razmatranom periodu ...Nebojša Atanacković, Vladimir Živanović, Veselin Dragišić, Sava Magazinović, Jakov Andrijašević. "Pregled hidrogeoloških istraživanja novootkrivenih ležišta metaličnih mineralnih sirovina na prostoru Srbije" in Zbornik radova XVI srpskog Simpozijum o hidrogeologiji sa međunarodnim učešćem, Univerzitet u Beograd, Rudarsko-geološki fakultet (2022)
-
Rezultati geoloških istraživanja lignita Kostolačko-kovinskog ugljonosnog basena – geološke i morfostrukturne karakteristike
Bogoljub Vučković, Biljana Radovanović, Vesna Matić, Lidija Glamočanin, Bogdan Radić, Ksenija Eraković, Dragana Životić (2022)Geološka istraživanja Kostolačkog basena i ležišta Kovin vrše se više od 80 godina, dok eksploatacija traje više od 100 godina. Tokom dugog perioda rudarskih aktivnosti na površini od oko 320 km2, izbušeno je preko 3.200 bušotina i više od 265.000 m jezgra. Nova saznanja o geološkim karakteristikama, morfologiji i kvalitetu ugljenih slojeva nameću neophodnost reinterpretacije i izrade jedinstvenog 3D modela Kostolačko-kovinskog basena. Primenom savremenih softverskih paketa olakšano je povezivanje ugljenih slojeva sa posebnim osvrtom na morfologiju i kvalitet slojeva i ...Bogoljub Vučković, Biljana Radovanović, Vesna Matić, Lidija Glamočanin, Bogdan Radić, Ksenija Eraković, Dragana Životić. "Rezultati geoloških istraživanja lignita Kostolačko-kovinskog ugljonosnog basena – geološke i morfostrukturne karakteristike" in 18. Kongres geologa Srbije "Geologija rešava probleme", Divčibare, 01-04 jun 2022., Srpsko geološko društvo (2022)
-
Smanjenje sleganja plitkih temelja primenom mikrošipova
Slobodan Ćorić, Dragoslav Rakić (2021)Mikrošipovi su šipovi malog prečnika koji se grade tako što se u tlu specijalni postupkom formira bušotina koja se zatim armira i injektira. Njihov prečnik je najčešće 150 – 300 mm, a dužina može da bude i više desetina metara. Mikrošipovi mogu da se grade u svim vrstama tla i mogu da budu vertikalni i kosi. Oni se, stoga, koriste kao zamena za konvencionalne šipove i ankere. Primena mikrošipova u fundiranju predstavlja jedan savremeni način izgradnje i sanacije temelja/objekata. ...Slobodan Ćorić, Dragoslav Rakić. "Smanjenje sleganja plitkih temelja primenom mikrošipova" in Zbornik radova međunarodno naučno-stručnog savetovanja Zemljotresno inženjerstvo i geotehnički aspekti građevinarstva, Vrnjačka banja, 3-5. novembar 2021., Beograd : Savez građevinskih inženjera Srbije (2021)
-
Primena digitalne fotogrametrije u rudniku Rudnik
Digitalna fotogrametrija, lasersko skeniranje i virtuelizacija sve više pronalaze aktivne uloge u rudarstvu, prvenstveno zbog svoje široke mogućnosti primene. Laserskim skeniranjem i fotogrametrijom snimaju se i kreiraju 3D modeli otkopa, jamskih hodnika, površinskih kopova, površinskih objekata (zgrada, spomenika, predmeta), a vrši se skeniranje celih rudnika koji se rekonstruišu u 3D digitalne modele. Fotogrametrija predstavlja proces fotografisanja objekata pomoću fotoaparata i daljom obradom fotografija u različitim softverskim alatima kreiraju se realne kopije 3D modela objekata ili predmeta u digitalnoj formi. Za ...... delove hodnika i napadni front (čelo radilišta) na kom su razgraničene crvenom linijom zone sa rudom ı jalovinom. Zalomne bušotine Minske bušotine Grana bušaćih kola Slika 11. 3D model čela otkopnog hodnika. Prilikom izrade modela fotogrametrijom treba imati u vidu da voda dosta utiče na ...
... uglom od 45?* (tip paralelnog 117 zaloma) i koje ostaju prazne. Vide se i minske bušotine (45 mm) koje se pune eksplozivom tipa Amonex ili Demulex. Na Slici 11 se vidi i grana bušaćih kola Boomer (T1D) na kojoj se nalazi bušaći čekić COP 1838. Na donjoj polovini Slike 11 vidimo obeležene delove ...
... je u gornjoj polovini slike označen i obeležen zalom. Odnosno, izbušene zalomne bušotine koje služe da stvore novu slobodnu površinu kako bi se izvršilo što efikasnije miniranje. U ovom slučaju vidimo 4 zalomne bušotine većeg prečnika (64 mm) koje su raspoređene u obliku zarotiranog kvadrata pod uglom ...Nikola Mirković, Luka Crnogorac, Katarina Urošević. "Primena digitalne fotogrametrije u rudniku Rudnik" in XI Međunarodna konferencija ugalj i kritični minerali CCM 2023, Zlatibor, 11-14. oktobar 2023., Beograd : Jugoslovenski komitet za površinsku eksploataciju (2023)
-
Hidrogeoekološki uslovi eksploatacije kamenih i mrkih ugljeva Srbije
Branko R. Miladinović (2016-04-27)Ugalj predstavlja energent na čijoj osnovi se razvija privreda celog sveta.Zato mu se pridaje velika pažnja u eksploataciji i preradi, bez obzira na mnogeštetne uticaje na životnu sredinu, a posebno na efekat staklene bašte koji sestvara emisijom zagađujućih materija u atmosferu radom termoelektrana naugalj.U Srbiji, resurs koji se danas u najvećoj meri koristi u proizvodnjielektrične energije je ugalj i on učestvuje u proseku sa 70 %. U strukturi ukupneproizvodnje ugljeva, dominiraju lignitski ugljevi sa učešćem od 98 %, a ...Srbija, kameni i mrki ugalj, podzemna eksploatacija, preradauglja, rudničke vode, hemijski sastav, emisija zagađujućih materija, životnasredina... se izdvajaju tri zone: zona obrušavanja, zona pukotina i razloma, zona ravnomernog sleganja (slika 111.). Slika 110. Radovi na bušenju minskih bušotina u jami (foto M.Petrović) 158 U zoni obrušavanja, isti istraživač navodi da postoji praktično neograničena vodopropusnost ...
... radove na bušenju. Prilivi koji su registrovani u tom periodu iz bušotina B-1 i sumarni u TN-1z, prikazani su u tabeli 26. Ovako nepovoljni uslovi za dalje napredovanje rudarskih radova u jami, dodatno su se pogoršali sa nastavkom minskih radova u niskopu VN-1z, što se odrazilo povećanjem priliva rudničkih ...
... Slika 65. Profil bušotine St-9z u području ležišta uglja „Strmosten“ (Glišić 2006) 92 debljina može iznositi i do 23,4 m (područje bušotine J-81). Debljina ugljonosnog horizonta u ležištu uglja „Jelovac“, maksimalna je u području bušotine (J-81) i iznosi 25 ...Branko R. Miladinović. "Hidrogeoekološki uslovi eksploatacije kamenih i mrkih ugljeva Srbije" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2016-04-27)
-
Automated blasthole drilling in surface mining
Milanka Negovanović, Lazar Kričak (2021)Све већи развој аутоматизације у рударској индустрији утицао је на увођење нових решења у области аутоматизације бушења минских бушотина на површинским коповима. Највећи светски произвођачи опреме за бушење развијају решења аутоматизације која омогућавају рударским компанијама да постигну најбоље резултате у погледу квалитета, продуктивности и оперативних трошкова. Решења из области аутоматизације бушења се крећу од операција даљинског управљања до потпуно аутоматизованог бушења, праћења података у реалном времену и разних специјализованих алата за управљање подацима који повећавају безбедност и продуктивност ...Аутоматизација, бушилица,тачност, бушење,рударство,систем даљинског управљања,безбедност, продуктивностMilanka Negovanović, Lazar Kričak . "Automated blasthole drilling in surface mining" in 8th International Conference Mining And Environmental Protection, Sokobanja, 22 – 25th September 2021 Serbia, University of Belgrade, Faculty of Mining and Geology, Belgrade, Serbia (2021)
-
Blasting mats for the protection of people, structures and the environment in proximity to the blast site
Milanka Negovanović, Lazar Kričak, Stefan Milanović, Jovan Marković, Nikola Simić, Snežana Ignjatović (2023)Енергија експлозије која се ослобађа током процеса детонације минских пуњења у бушотинама користи се за дробљење чврсте стенске масе на комаде различитих облика и величина, у зависности од карактеристика стене и оптимизације параметара бушења и минирања. Поред позитивних ефеката минирања, постоје и одређени нежељени ефекти сваког процеса минирања који се могу јавити, а то су: потреси тла, разлетање комада одминираног материјала, ваздушни удари, загушљиви и отровни гасови и прашина. Разлетање комада је неконтролисано избацивање комада одминиране стенске масе и ...Milanka Negovanović, Lazar Kričak, Stefan Milanović, Jovan Marković, Nikola Simić, Snežana Ignjatović. "Blasting mats for the protection of people, structures and the environment in proximity to the blast site" in 30th International Conference Ecological Truth and Environmental Research – Ecoter’23, Stara Planina, Serbia, 20–23 Jun 2023, Bor : University of Belgrade, Technical Faculty in Bor (2023)
-
Održivo korišćenje mađarsko-srpskih međugraničnih vodnih tela
Dušan Polomčić, Zoran Stevanović, Saša Milanović, Stanko Sorajić, Bojan Hajdin, Željko Kljajić (2010)... 35 Kanjiža Duboka bušotina IV 9.2 Ba ka Topola Duboka bušotina IV 10.8 Pali Duboka bušotina IV 17.7 Be ej Duboka bušotina IV 25 Bajmok Duboka bušotina IV 1 Kula Duboka bušotina V 14.2 Prigrevica Duboka bušotina V 20.5 Bezdan ...
... vodnih tela Srbije i Ma arske. PRIKAZ LITOSTRATIGRAFSKIH JEDINICA Geološka gra a podru ja severne Ba ke prou ena je na osnovu podataka dubokih bušotina za istraživanje ugljovodonika (nafte i gasa), istraživanja za eksploataciju termomineralnih voda, izvedenih geofizi kih ispitivanja, kao i podataka ...
... Bezdan Duboka bušotina III 15 DuSan Polom¢i¢ i saradnici OdrZivo koris¢enje Madarsko-Srpskih medugraniénih vodnih tela Tabela 2: Prikaz karakteristika grani¢nog uslova zadatog proticaja (na podrucju Severne Backe) Vodovod Izvoriste Kaptirani sloj Q We) Q ‘Us _ Ada I Ada Mol I 78 100 Izmedu ...Dušan Polomčić, Zoran Stevanović, Saša Milanović, Stanko Sorajić, Bojan Hajdin, Željko Kljajić. "Održivo korišćenje mađarsko-srpskih međugraničnih vodnih tela" in Vodoprivreda 42 no. 04-Jun, Beograd : Jugoslovensko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje (2010): 223-235
-
Model za optimizaciju graničnog saržaja metala u rudi u funkciji dugoročnog planiranja površinskih kopova
Daniel P. Kržanović (2016-06-14)Optimizacija graničnog sadržaja metala u rudi jedan je od osnovnih koraka u planiranju i dizajniranju površinskih kopova i ima za cilj postizanje maksimalne neto sadašnje vrednosti (NPV). Iz tog razloga, optimizacija graničnog sadržaja i danas je predmet mnogih istraživanja u rudarskoj nauci, sa ciljem rešavanja praktičnih problema u eksploataciji ležišta.Dugoročno planiranje eksploatacije na površinskim kopovima podrazumeva sagledavanje svih relevantih parametara i faktora (geologije rudnog ležišta, tehnologije proizvodnog procesa, kapaciteta otkopavanja i prerade, troškova, cena metala, iskorišćenja i dr) kako ...površinski kop, dugoročno planiranje, optimizacija graničnog sadržaja, maksimizacija neto sadašnje vrednosti (NPV).... Ruda Baza podataka o bušotinama organizovana je na sledeći način: U tabeli SURVAYS su smeštene koordinate usta bušotine X,Y,Z, za svaku bušotinu pojedinačno, čime je definisana u prostoru, a može se i grafički predstaviti; takođe su unete dubina i devijacija bušotine ukoliko je merena. U ...
... podataka bušotina (Drillhole Worspace), vrši se unos geodetsko geoloških podataka iz istražnih bušotina, iz sistematizovane excel datoteke sa ekstenzijom (.csv), tj. u formi „coma delimited“ vrste tabele. Datoteke sadrže za svaku bušotinu podatke o: geodetskim elementima svake bušotine (x,y,z, ...
... Lb, azimut,..), litologiji po intervalima svake bušotine, hemijskim probama za elemente po definisanim intervalima bušotina. Za svaku bušotinu dat je opis izdvojenih tipova stena, odnosno geološki stub bušotine, a zatim su uneti podaci o karakteristikama svakog izdvojenog tipa stene, neophodni ...Daniel P. Kržanović. "Model za optimizaciju graničnog saržaja metala u rudi u funkciji dugoročnog planiranja površinskih kopova" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2016-06-14)
-
Epidotizacija sanidina u kvarclatitima Grota
Propilitska alteracija je veoma česta u gornjokredno-tercijarnim vulkanitima Srbije. Kvarclatiti Grota, otkriveni na dubini od oko 550 m u jednoj od istražnih bušotina su holokristalaste porfirske strukture sa fenokristalima sanidina dimenzija i do 1,5 x 2 cm. Optičkim ispitivanjima su u kvarclatitu potvrdjeni i elementi sitaste, pojkilitske i glomeroporfirske strukture. Kao fenokristali prisutni su sanidin, plagioklas, kvarc, biotit i amfiboli. Sekundarni minerali su hlorit, epidot, coisit, Fe-hidroksidi, redak kalcit i ilit. U fenokristalima sanidina se zapažaju „lepeze“ izduženih kristala ...Danica Srećković-Batoćanin, Suzana Erić, Nikola Novičić, Nikola Pašajlić, Natalija Batoćanin. "Epidotizacija sanidina u kvarclatitima Grota" in III Congress of Geologists of Bosnia and Herzegovina with international participation, Neum, 21. – 23.09.2023, Ilidža : Udruženje/udruga geologa u Bosni i Hercegovini (2023)