Претрага
142 items
-
Tektonska aktivnost i ugljonosnost Kolubarsko-tamnavskog basena
Miodrag I. Knezović (2003)Miodrag I. Knezović. Tektonska aktivnost i ugljonosnost Kolubarsko-tamnavskog basena, Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 2003
-
Geološki položaj i tektonika serpentinskog masiva Dubovca sa naročitim osvrtom na ležišta magnezita
Jozef Škerlj (1964)Jozef Škerlj. Geološki položaj i tektonika serpentinskog masiva Dubovca sa naročitim osvrtom na ležišta magnezita, Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 1964
-
Geološki sastav, tektonska struktura i metalogenija Leckog masiva
Dragutin Pešut (1961)Dragutin Pešut. Geološki sastav, tektonska struktura i metalogenija Leckog masiva, Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 1961
-
Stratigrafija i tektonika Velikog krša i Stola i istočnoj Srbiji
Ivan Antonijević (1964)Ivan Antonijević. Stratigrafija i tektonika Velikog krša i Stola i istočnoj Srbiji, Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 1964
-
Geološki sastav i tektonski sklop srednjebosanskog basena sa naročitim osvrtom na razvoj i ekonomsku vrednost ugljonosnih facija
Radiša Milojević (1964)Radiša Milojević. Geološki sastav i tektonski sklop srednjebosanskog basena sa naročitim osvrtom na razvoj i ekonomsku vrednost ugljonosnih facija, Sarajevo:, 1964
-
Geološko-tektonska građa i povijest razvoja vanjskih Dinarida i Jadrana
Petar Miljuš (1971)Petar Miljuš. Geološko-tektonska građa i povijest razvoja vanjskih Dinarida i Jadrana, Zagreb:JNA, 1971
-
Stratigrafske i tektonske karakteristike palozoika u slivu reke Jadra Zapadna Srbija
Luka Pešić (1981)Luka Pešić. Stratigrafske i tektonske karakteristike palozoika u slivu reke Jadra Zapadna Srbija, Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 1981
-
Резултати иницијалних хидрогеолошких истраживања карстног врела Бијели Нерини (централна Црна Гора)
Врeлo ’’Биjeли Нeрини’’ (305 мнв) нaлaзи нa сjeвeрoзaпaдним oбрoнцимa планине Мaгaник, изнaд кoритa риjeкe Мртвицe (на њеној десној обали). Извoриштe je рaзбиjeнoг типa, кoje je зaтрпaнo крупним блoкoвимa крeчњaкa и дoлoмитa. Извoриштe je вeoмa издaшнo, сa прeтпoстaвкoм дa у минимуму имa приближно 500 л/с, дoк му мaксимум прeлaзи и прeкo 2000 л/с, aли збoг кoнфигурaциje тeрeнa je зa сaдa билo вeoмa тeшкo пoтврдити тe вeличинe. Прeдстaвљa сeгмeнт који упoтпуњуje цjeлoкупну слику геолошких и физичкo-гeoгрaфских спeцифичнoсти кaњoнa риjeкe Мртвицe, десне ...Голуб Ћулафић, Вељко Мариновић, Јелена Крстајић, Бранислав Петровић. "Резултати иницијалних хидрогеолошких истраживања карстног врела Бијели Нерини (централна Црна Гора)" in Записници Српског геолошког друштва (за 2021. годину), Српско геолошко друштво (2022)
-
Geologija i tektonika ugljonosne oblasti između Dobre na Dunavu i Porečke reke
Petar Bogdanović (1963)Petar Bogdanović. Geologija i tektonika ugljonosne oblasti između Dobre na Dunavu i Porečke reke, Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 1963
-
Geološki sastav i tektonski odnosi terena između Sarajeva i Nevesinja
Mladen Mojičević (1973)Mladen Mojičević. Geološki sastav i tektonski odnosi terena između Sarajeva i Nevesinja, Sarajevo:, 1973
-
Seizmo-tektonske karkteristike terena između Velike Morave i Drine : I tekstualni deo
Milorad Vukašinović (1970)Milorad Vukašinović. Seizmo-tektonske karkteristike terena između Velike Morave i Drine : I tekstualni deo, Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 1970
-
Režim pogranične reke Jerme
Vesna Ristić Vakanjac, Marina Čokorilo Ilić, Dušan Polomčić, Dragoljub Bajić, Boris Vakanjac, Peđa Kostić (2019)Reka Jerma izvire na Vlasinskoj visoravni u zoni Vlasinskog jezera, teče prema severozapadu padinama planine Gramade kroz selo Klisuru. Kod sela Strazimirovci prelazi u susednu državu Bugarsku, prolazi kroz Trnovsko ždrelo i zatim se ponovo vraća u Srbiju nedaleko od sela Petačinci. Uliva se kod sela Gradište u Nišavu. Ukupna dužina ove reke je 72.1 km od toga je 45.1 km formirala na teritoriji Srbije a preostali deo pripada Bugarskoj. Posmatrajući površine sliva nešto manje od 50 % pripada ...Vesna Ristić Vakanjac, Marina Čokorilo Ilić, Dušan Polomčić, Dragoljub Bajić, Boris Vakanjac, Peđa Kostić. "Režim pogranične reke Jerme" in Zbornik radova II Međunarodne naučne konferencije, Regionalni razvoj i prekogranična saradnja, Pirot, 2018., UO Privredna komora Pirot (2019)
-
Blasting mats for the protection of people, structures and the environment in proximity to the blast site
Milanka Negovanović, Lazar Kričak, Stefan Milanović, Jovan Marković, Nikola Simić, Snežana Ignjatović (2023)Енергија експлозије која се ослобађа током процеса детонације минских пуњења у бушотинама користи се за дробљење чврсте стенске масе на комаде различитих облика и величина, у зависности од карактеристика стене и оптимизације параметара бушења и минирања. Поред позитивних ефеката минирања, постоје и одређени нежељени ефекти сваког процеса минирања који се могу јавити, а то су: потреси тла, разлетање комада одминираног материјала, ваздушни удари, загушљиви и отровни гасови и прашина. Разлетање комада је неконтролисано избацивање комада одминиране стенске масе и ...Milanka Negovanović, Lazar Kričak, Stefan Milanović, Jovan Marković, Nikola Simić, Snežana Ignjatović. "Blasting mats for the protection of people, structures and the environment in proximity to the blast site" in 30th International Conference Ecological Truth and Environmental Research – Ecoter’23, Stara Planina, Serbia, 20–23 Jun 2023, Bor : University of Belgrade, Technical Faculty in Bor (2023)
-
An example of karst catchment delineation for prioritizing the protection of an intact natural area
Vesna Ristić Vakanjac, Zoran Stevanović, Aleksandra Maran Stevanović, Boris Vakanjac, Marina Čokorilo Ilić (2015)Проучавано је карстни извор Перућац као главни дрен подручја планине Таре у западној Србији у циљу процене његовог режима отицања, резерви воде и дефинисања његове сливне површине. Извор се налази у североисточној, унутрашњој зони класичног динарског крша, коју карактерише доминантно проширење висококарстификованих тријаских кречњака, слабо развијена хидрографска мрежа са много понора и густе шуме. Тара је један од пет националних паркова у Србији. Циљ рада је био да се идентификује заштитна зона високог приоритета у оквиру очуваног природног подручја ...Vesna Ristić Vakanjac, Zoran Stevanović, Aleksandra Maran Stevanović, Boris Vakanjac, Marina Čokorilo Ilić. "An example of karst catchment delineation for prioritizing the protection of an intact natural area" in Environmental Earth Science (2015). https://doi.org/10.1007/s12665-015-4390-y
-
Aranđelovački i Kosmajsko-Mladenovački produktivni miocenski basen : Stratigrafsko-tektonske osobine i pojave mineralnih sirovina na osnovu površinskog promatranja i bušenja. I, II
Dragan Dolić (1965)Dragan Dolić. Aranđelovački i Kosmajsko-Mladenovački produktivni miocenski basen : Stratigrafsko-tektonske osobine i pojave mineralnih sirovina na osnovu površinskog promatranja i bušenja. I, II, Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 1965
-
Strukturni sklop i posledice tektonskih pokreta u terenima Mokre Gore i Žljeba
Milun Marović (1980)Milun Marović. Strukturni sklop i posledice tektonskih pokreta u terenima Mokre Gore i Žljeba, Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 1980
-
Prilog poznavanju režima i bilansa voda reke Resave
Sliv Resave zauzima područje između reke Velike Morave i obronaka Kučajsko-beljaničkih planina. Sliv i režim ove reke kontroliše se dvema hidrološkim stanicama: Manastir Manasija (slivno područje u iznosu od 388 km2) i Svilajnac (681 km2). Za potrebe analize režima voda reke Resave i uticaja padavina na formiranje oticaja sa njenog sliva preuzeti su podaci o padavinama sa meteorološke stanice Crni Vrh (1037 m nm) koji odslikava režim gornjeg dela sliva ove reke, i meteorološke stanice Smederevska ...Marina Mitrašinović, Vesna Ristić Vakanjac, Saša Milanović, Ljiljana Vasić, Dušan Polomčić. "Prilog poznavanju režima i bilansa voda reke Resave" in Zbornik radova XVI Srpski hidrogeološki simpozijum sa međunarodnim učešćem, Zlatibor, 2022., Univerzitet u Beogradu, Rudarsko-geološki fakultet (2022)
-
Geološki sastav, tektonska struktura i geneza arsenovo-antimonovih ležišta u predelu Lojana i Nikuštana (Skopska Crna Gora)
Antonije Antonović (1961)Antonije Antonović. Geološki sastav, tektonska struktura i geneza arsenovo-antimonovih ležišta u predelu Lojana i Nikuštana (Skopska Crna Gora), Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 1961
-
Kontaktni metamorfizam gornjokrednih sedimentnih stena Rudnika
Kostić N. Bojan (2021)Kontaktni metamorfizam gornjokrednih sedimentnih stena na planini Rudnik ispitivan je na uzorcima iz pet bušotina. Definisano je šest varijeteta krednih stena (protolita) koji čine dve litološke jedinice izgrađene od klastičnog, karbonatnog i klastično-karbonatnog materijala. Vulkanskom aktivnosti na Rudniku formirana su vulkanska tela koja se utiskuju duž slojevitosti sedimentnih stena, a neka ih presecaju u vidu dajkova. Starost ovog vulkanskog događaja određena je na 23.9 miliona godina. Ovaj miocenski vulkanizam doveo je do kontaktno metamorfnih promena sedimentnih stena i obrazovanja skarnova ...... drillholes, Reykajavik and Hveragerdi, Iceland. u.s. Geological Survey Professional Paper 450-E: E77- 9 Simić, V. 1935: Prilog tektonici zapadne Srbije. Podrinske planine. Vesnik Geološkog instituta Kraljevine Jugoslavije, 4/1, p.211-221 Simić, V. 1940: Izveštaj o geološkom snimanju na listu „Valjevo― ...
... reka Ljig, sa istočne strane Jasenica, na zapadu rečica Kačer i na jugu reka Gruža. Najviši vrhovi nalaze se na planini Rudnik, ističe se Veliki Šturac sa visinom 1132 metara. Planina je obrasla bukovom šumom i pašnjacima, ponegde i niskim rastinjem. Jedan deo zemljišta se koristi za zemljoradnju ...
... na jugozapadnim padinama planine Rudnik pronađen jedan površinski izdanak kvarcmonconita utisnut u sedimente kredne starosti. Ovaj izdanak je opisan kao apikalni deo neotkrivenog plutonskog tela. Prisustvo stene sa zrnastom strukturom potkrepilo je ideje da se ispod planine Rudnik nalazi veće plutonsko ...Kostić N. Bojan. Kontaktni metamorfizam gornjokrednih sedimentnih stena Rudnika, Univerzitet u Beogradu, Rudarsko-geološki fakultet, 2021
-
Geološki sastav i tektonski sklop terena paleozoika i mezozoika između Konjica i Prozora sa naročitim osvrtom na ležišta Fe, Mn ruda
Đorđe Čelebić (1965)Đorđe Čelebić. Geološki sastav i tektonski sklop terena paleozoika i mezozoika između Konjica i Prozora sa naročitim osvrtom na ležišta Fe, Mn ruda, Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 1965