Претрага
112 items
-
Arsenopirit iz rudnih ležišta Šumadijsko-kopaoničke oblasti: paregeneza, sastav i produkti oksidacije
Ivana N. Jelić (2023)Arsenopirit, FeAsS je čest pratilac polimetaličnih orudnjenja Šumadijsko-kopaoničke oblasti. Jedan je od sulfida koji u najvećoj meri koncentriše zlato. Nepoželjan je u rudama jer njegovom oksidacijom na jalovištima može doći do oslobađanja arsena koji spada u elemente toksične za životnu sredinu. U okviru ovog doktorata sistematski su ispitivani arsenopiriti iz različitih stadijuma i tipova orudnjenja rudnih ležišta i mineralizacija Šumadijsko-kopaoničke oblasti (Rudnik, Sastavci, Trepča, Gokčanica – Drenjak i Rujak, Golijska reka i Jurija). Uzorci arsenopirita ispitivani su polarizacionom mikroskopijom ...... “južnog krila”. Prostorno, rudna tela su nastala uglavnom u krečnjacima (duž prslina i pukotina u samim 25 krečnjacima, duž kontakta krečnjaka sa škriljcima, vulkanskim brečama i/ili kvarclatititma i prostorno van domašaja kontakta krečnjaka i navedenih stena). Mineralizacija se lokalno javlja i u ...
... samom rudnom ležištu rasprostranjen je gornjokredni fliš (konglomeratični peščari, laporci, alevroliti i krečnjaci) u kome su i smeštena rudna tela. Najveća rudna tela lokalizovana su u krečnjacima i karbonatnoj komponenti peščara. U gornjokredne sedimente utisnuti su kvarclatiti i dacitoandeziti u vidu ...
... horizontalno, tj. konkordantno u krečnjacima ili duž njihovog kontakta sa okolnim stenama. Primarni oreoli rasejavanja vodećih i pratećih komponenti mineralnih parageneza razvijeni su duž razlomnih stuktura koje kontrolišu položaj rudnog tela, kao i duž krečnjaka i povlatnih ekranizujućih laporovitih ...Ivana N. Jelić. Arsenopirit iz rudnih ležišta Šumadijsko-kopaoničke oblasti: paregeneza, sastav i produkti oksidacije, Beograd : [I. Jelić], 2023
-
Upravljanje resursima podzemnih voda severne Bačke
Bojan B. Hajdin (2013-03-07)Vodosnabdevanje gradova i naselja severne Bačke vrši se u potpunosti iskorišćavanjempodzemnih voda. Najznačajnije količine podzemne vode namenjene za piće zahvatajuse iz izdani u vodonosnim pleistocenskim naslagama koje su poznate kao osnovnivodonosni kompleks, dok su danas u vodosnabdevanju manje zastupljene vode izizdani u pliocenskim sedimentima i prve, slobodne izdani rasprostranjene plitko ispodpovršine terena.Pored snabdevanja stanovništva, veliki potrošači podzemne vode su i industrijskapreduzeća, a zbog loših uslova i nerazvijenih sistema za navodnjavanje sve veći korisnicivoda prve izdani postaju i poljoprivredni proizvođači.Geološka ...resursi podzemnih voda, vodosnabdevanje, održivo upravljanje, osnovni vodonosni kompleks, termomineralne vode, monitoring podzemnih... izgrađuju krečnjaci, laporoviti krečnjaci, masivni prekristalisali krečnjaci, dolomitima. U stenama je utvrđena raznovrsna asocijacija fosila uglavnom rekristalisala i razorena. U bušotinama kod Novog Kneževca tvorevine srednjeg trijasa su predstavljene dolomitičnim i laporovitim krečnjacima, dolomitima ...
... peskovitim krečnjacima, vapnovito-glinovitim alevrolitima i dolomitičnim krečnjacima. Biostratigrafskim proučavanjima u ovim sedimentima su pronađene retke foraminifere: Meandrospira pustila, M. cheni. U višem delu serije nalaze se vapnoviti alevroliti, peščari, peskovito-glinoviti krečnjaci, laporci ...
... konglomeratima, peščarima, alevrolitima, laporcima i krečnjacima (donji trijas), laporovitim krečnjacima i dolomitima, sa raznovrsnom mikrofaunom (srednji trijas), dok su gornjotrijaske tvorevine izgrađene od organogeno- detritičnih i ooidnih krečnjaka sa bentoskim fonaminiferama, detritusa algi, korala ...Bojan B. Hajdin. "Upravljanje resursima podzemnih voda severne Bačke" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2013-03-07)
-
Еволуција напонског поља подручја Интерних Динарида у Србији током алпске орогенезе
Ana S. Mladenović (2015-06-19)Циљ ове докторске дисертације био је реконструкција еволуције напонског пољаЗемљине коре у подручју Интерних Динарида у Србији током Алпске орогенезе.Истраживања за потребе решавања овог проблема су изведена у два дела. Првидео обухватао је анализу палеонапона на дефинисаном подручју истраживања,док се други део односио на анализу тренутно активног поља напона у овом делуБалканског полуострва. Истраживано подручје обухвата унутрашњи деоДинарског орогеног појаса, који се простире у централној и западној Србији. Собзиром на циљ истраживања, истраживано подручје је дефинисано тако даобухвата три ...Интерни Динариди, анализа палеонапона, фокални механизмиземљотреса, напонско поље, тектоно-магматски догађаји... својим базалним деловима састављени од конгломерата, пешчара и песковитих кречњака, док више делове изграђују слојевити кречњаци са лапорцима, преко којих леже банковити и масивни кречњаци и зоогено – спрудни кречњаци (слика 5.2). Местимично достижу дебљину и до 500 метара. Неогени седименти ...
... а у вишим деловима од слојевитих до банковитих битуминозних кречњака. У доњим деловима тријаских чланова доминирају кречњаци са повећаним садржајем теригене компоненте, док су виши делови изграђени од масивних кристаластих кречњака, који на појединим деловима достижу дебљине и више од 300 метара ...
... станица било је лоцирано у пермским и тријаским кречњацима, и серпентинисаним перидотитима и стенама офиолитског меланжа (углавном кречњацима) јурске старости. Опсервиране су и појединачне раседне површи са траговима кретања у лапоровитим кречњацима миоценске старости, међутим, са ових локалитета ...Ana S. Mladenović. "Еволуција напонског поља подручја Интерних Динарида у Србији током алпске орогенезе" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2015-06-19)
-
Еволуција напонског поља подручја Интерних Динарида у Србији током алпске орогенезе
Ana S. Mladenović (2015-06-19)Циљ ове докторске дисертације био је реконструкција еволуције напонског пољаЗемљине коре у подручју Интерних Динарида у Србији током Алпске орогенезе.Истраживања за потребе решавања овог проблема су изведена у два дела. Првидео обухватао је анализу палеонапона на дефинисаном подручју истраживања,док се други део односио на анализу тренутно активног поља напона у овом делуБалканског полуострва. Истраживано подручје обухвата унутрашњи деоДинарског орогеног појаса, који се простире у централној и западној Србији. Собзиром на циљ истраживања, истраживано подручје је дефинисано тако даобухвата три ...Интерни Динариди, анализа палеонапона, фокални механизмиземљотреса, напонско поље, тектоно-магматски догађаји... својим базалним деловима састављени од конгломерата, пешчара и песковитих кречњака, док више делове изграђују слојевити кречњаци са лапорцима, преко којих леже банковити и масивни кречњаци и зоогено – спрудни кречњаци (слика 5.2). Местимично достижу дебљину и до 500 метара. Неогени седименти ...
... а у вишим деловима од слојевитих до банковитих битуминозних кречњака. У доњим деловима тријаских чланова доминирају кречњаци са повећаним садржајем теригене компоненте, док су виши делови изграђени од масивних кристаластих кречњака, који на појединим деловима достижу дебљине и више од 300 метара ...
... станица било је лоцирано у пермским и тријаским кречњацима, и серпентинисаним перидотитима и стенама офиолитског меланжа (углавном кречњацима) јурске старости. Опсервиране су и појединачне раседне површи са траговима кретања у лапоровитим кречњацима миоценске старости, међутим, са ових локалитета ...Ana S. Mladenović. "Еволуција напонског поља подручја Интерних Динарида у Србији током алпске орогенезе" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2015-06-19)
-
Еоценска фауна југозападног дела Сирт басена (Либија)
Љупко Рундић, Мери Ганић (2020)Љупко Рундић, Мери Ганић. "Еоценска фауна југозападног дела Сирт басена (Либија)" in Записници Српског геолошког друштва, Српско геолошко друштво (2020)
-
Vodosnabdevanje podzemnim vodama u Srbiji-stanje i perspektive
Dušan Polomčić, Zoran Stevanović, Petar Dokmanović, Petar Papić, Vesna Ristić-Vakanjac, Bojan Hajdin, Saša Milanović, Dragoljub Bajić (2011)... su karsti'kovani krečnjaci srednjeg i gornjeg trijasa u okviru jugozapadnog dela unutrašnjih Dinarida. U ovoj geostrukturnoj jedinici izdvojeno je ukupno 14 regionalnih ležišta (lit. 20). Osnovna karakteristika je znatna pokrivenost karstnih ležišta izgrađenih od trijaskih krečnjaka tvorevinama jure ...
... vodosnabdevanje. Najjače vrelo u karstu Dinarida zapadne Srbije je Perućačko vrelo. Javlja se na desnoj obali Drine na kontaktu masivnih trijaskih krečnjaka Tare (delom pokrivenih stenama dijabaz- rožnačke formacije i ultrama'tima) i verfenskih klastita. Vrelo je gravitaciono, manji deo voda je kaptiran ...
... više stotina l/s. Vrelo Mlave na severnom obodu Beljanice, najjače je vrelo u Karpato-balkanidima. Vrelo je uzlaznog tipa na kontaktu urgonskih krečnjaka i bazalnog dela tercijarne serije Žagubičke kotline. Izdašnost vrela varira od 0.25 do 14.8 m3/sec. Vrelo nije kaptirano. U grupu jačih vrela sa ...Dušan Polomčić, Zoran Stevanović, Petar Dokmanović, Petar Papić, Vesna Ristić-Vakanjac, Bojan Hajdin, Saša Milanović, Dragoljub Bajić. "Vodosnabdevanje podzemnim vodama u Srbiji-stanje i perspektive" in Naših 40 godina, Beograd : Rudarsko-geološki fakultet (2011): 49-77
-
Potencijalnost tercijarnih magmatskih kompleksa Vardarske zone Srbije sa aspekta arhitektonskog građevinskog kamena
Lidija M. Kurešević (2014-01-22)U sastavu Vardarske zone, jedne od tektonski najsloženijih oblasti Balkanskogpoluostrva, u čijem domenu se odvijalo otvaranje i zatvaranje okeanskih prostora isubdukcija koja je dovela do intenzivne magmatske aktivnosti pretežno tokom tercijara,danas se nalazi veći broj magmatskih kompleksa.U ovoj disertaciji su obrađene geološke karakteristike trinaest izabranih magmatskihkompleksa Vardarske zone tercijarne starosti, i laboratorijski određena mineraloškopetrografskasvojstva stena u njihovom sastavu i fizičko-mehanička svojstva kamenaznačajna za utvrđivanje mogućnosti njihove primene za dobijanje blokovaarhitektonskog građevinskog kamena iz kojih se dobijaju ploče za oblaganjegrađevinskih ...... magmatskog kompleksa su zastupljeni gornjetrijaski masivni krečnjaci, donjejurski krečnjaci, jurski serpentiniti, sedimenti srednje i gornje jure (peščari, glinci, rožnaci, konglomerati i krečnjaci), gornjekredni sedimenti (konglomeratični krečnjaci i peščari) i tvorevine tzv. ljiškog fliša (liskunoviti ...
... Legenda: 1. masivni krečnjaci gornjeg trijasa (norički i retski kat); 2. krečnjaci donje jure (lijas); 3. peščari, glinci, rožnaci, konglomerati i krečnjaci (dijabaz-rožnačka formacija); 4. serpentiniti; 5. glinci i peskoviti laporci donje krede (alb); 6. konglomeratični krečnjaci i peščari gornje krede ...
... sedimenti (krečnjaci, laporci i peščari); 3. serpentiniti; 4. kredni sedimenti (peščari, laporci i krečnjaci); 5. vulkanoklastiti; 6. izlivne magmatske stene – dacito-andeziti, kvarclatiti i trahitoidne stene (v) i subvulkanske stene (sv); 7. pluton Brajkovca; 8. miocenski sedimenti (krečnjaci, laporci ...Lidija M. Kurešević. "Potencijalnost tercijarnih magmatskih kompleksa Vardarske zone Srbije sa aspekta arhitektonskog građevinskog kamena" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2014-01-22)
-
Potencijalnost tercijarnih magmatskih kompleksa Vardarske zone Srbije sa aspekta arhitektonskog građevinskog kamena
Lidija M. Kurešević (2014-01-22)U sastavu Vardarske zone, jedne od tektonski najsloženijih oblasti Balkanskogpoluostrva, u čijem domenu se odvijalo otvaranje i zatvaranje okeanskih prostora isubdukcija koja je dovela do intenzivne magmatske aktivnosti pretežno tokom tercijara,danas se nalazi veći broj magmatskih kompleksa.U ovoj disertaciji su obrađene geološke karakteristike trinaest izabranih magmatskihkompleksa Vardarske zone tercijarne starosti, i laboratorijski određena mineraloškopetrografskasvojstva stena u njihovom sastavu i fizičko-mehanička svojstva kamenaznačajna za utvrđivanje mogućnosti njihove primene za dobijanje blokovaarhitektonskog građevinskog kamena iz kojih se dobijaju ploče za oblaganjegrađevinskih ...... magmatskog kompleksa su zastupljeni gornjetrijaski masivni krečnjaci, donjejurski krečnjaci, jurski serpentiniti, sedimenti srednje i gornje jure (peščari, glinci, rožnaci, konglomerati i krečnjaci), gornjekredni sedimenti (konglomeratični krečnjaci i peščari) i tvorevine tzv. ljiškog fliša (liskunoviti ...
... Legenda: 1. masivni krečnjaci gornjeg trijasa (norički i retski kat); 2. krečnjaci donje jure (lijas); 3. peščari, glinci, rožnaci, konglomerati i krečnjaci (dijabaz-rožnačka formacija); 4. serpentiniti; 5. glinci i peskoviti laporci donje krede (alb); 6. konglomeratični krečnjaci i peščari gornje krede ...
... sedimenti (krečnjaci, laporci i peščari); 3. serpentiniti; 4. kredni sedimenti (peščari, laporci i krečnjaci); 5. vulkanoklastiti; 6. izlivne magmatske stene – dacito-andeziti, kvarclatiti i trahitoidne stene (v) i subvulkanske stene (sv); 7. pluton Brajkovca; 8. miocenski sedimenti (krečnjaci, laporci ...Lidija M. Kurešević. "Potencijalnost tercijarnih magmatskih kompleksa Vardarske zone Srbije sa aspekta arhitektonskog građevinskog kamena" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2014-01-22)
-
Ograničenja primene optimizacionih algoritama u slučaju kopova
Proces optimizacije površinskih kopova, kao sastavni deo strateškog planiranja, veoma je važan sa stanovišta ostvarivanja maksimalnih efekata proizvodnje. To je složen zadatak koji vrlo često podleže vrlo strogim geometrijskim i drugim praktičnim rudarskim ograničenjima. Ova ograničenja u posebno su izražena na površinskim kopovima uglja, te u značajnoj meri mogu povećati stepen neizvesnosti rudarskog projekta, odnosno izazvati neželjena dejstva u pogledu profitabilnosti poslovanja. Iz tog razloga, veoma je važna primena savremenih optimizacionih alata, koji u značajnoj meri mogu olakšati celokupan ...... može se posmatrati ležište Potrlica (Crna Gora). Ugalj se ovde Javlja u sklopu sa miocenskim sedimentima koji se nalaze iznad serije trijaskih krečnjaka, strme strukture. U ovom slučaju, optimizacioni algoritmi će uvek generisati optimalnu konturu sa najvećon ekonomskom vrednošću, i po pravilu će ...
... krečnjačkoj podlozi (Slika 9). Ovakva kontura Je matematički optimalna ali praktično neizvodljiva. 85 [___] MIOCENSKI SEDIMENTI EI rIJASKI KREČNJACI Slika 9. Primer generisanja optimalne, ali neizvodiljive konture - PK Potrlica 4. Zaključak Optimizacioni algoritmi za granice kopa, funkcionišu ...Dejan Stevanović, Mirjana Banković, Milica Pešić Georgiadis, Petar Marković, Dejan Ranković. "Ograničenja primene optimizacionih algoritama u slučaju kopova" in XIV Međunarodna konferencija OMC 2020, Zlatibor, Srbija, 14-17. oktobar 2020., Beograd : Jugoslovenski komitet za površinsku eksploataciju (2020)
-
Hidrogeohemija prirodnih radioaktivnih elemenata u podzemnim vodama Srbije
Marina D. Ćuk (2018-02-23)Osnovni cilj doktorske disertacije predstavljao je definisanje prirodnih koncentracija (engl. background values) U, Th, i K u podzemnim vodama, i definisanje hidrogeohemijskih uslova koji utiču na distribuciju navedenih elemenata u podzemnim vodama...prirodni radioaktivni elementi, podzemna voda, geohemijske sredine, hidrogeohemijski uslovi, neparametarska statistička analiza, logistički model, hidrohemijsko modeliranje... starosti, predstavljeni su uslojenim konglomeratima, peščarima, peskovitim i laporovitim krečnjacima, laporcima i glincima. 31 Najveće rasprostranjenje među krednim sedimentima imaju bankoviti i masivni krečnjaci barem-apta. Tereni izgrađeni od donjokrednih krečanjaka su izrazito karstifikovani ...
... terena u okviru Dinaridskog ofiolitskog pojasa: 1 – Trijaski krečnjaci, 2 – Ofioliti, 3 – nivo podzemnh voda (Krešić 1988) Na prostoru spoljašnjeg Dinarskog ofiolitskog pojasa značajno je razviće trijaskih karbonata, uglavnom krečnjaka, koji su karstifikovani i često pokriveni slojevima slabije ...
... 1.5 1.8 Se di m en ti po kr iv ač G o rn ja k o ra Z em lj in a k o ra Glinci 12 4.2 2.5 Karbonatni glinci 11.5 53 Krečnjaci 1.2 1.9 0.63 Evaporiti 0.2 0.1 Tufovi 6 3 Graniti-rioliti 15 4.5 2.75 K o n ti n en ta ln a p o d lo g a Fonoliti, nefelini sijeniti ...Marina D. Ćuk. "Hidrogeohemija prirodnih radioaktivnih elemenata u podzemnim vodama Srbije" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2018-02-23)
-
Geološko-geofizički model dela Timočkog magmatskog kompleksa
Snežana M. Ignjatović (2014-06-30)Timočki magmatski kompleks (TMK) u geotektonskom smislu pripada KarpatoBalkanidimaistočne Srbije, koji su deo Tekijsko-Dakijske jedinice. TMK je nastaotokom kontinuirane vulkanske aktivnosti, koja je trajala oko deset miliona godina iodvijala se generalno u tri faze (Zimmerman et al., 2008, Kolb et al., 2013, Banješević,2006). Pomeranje vulkanskog fronta je išlo od istoka ka zapadu (von Quadt et al., 2002,2003, 2007). Ovaj kompleks pripada tetijskom evroazijskom metalogenetskom pojasu usvetu poznat po ležištima bakra i zlata (Janković, 1990).U doktorskoj disertaciji su prikazani rezultati ...Timočki magmatski kompleks, aeromagnetska istraživanja, gravimetrijskaistraživanja, 2D geološko-geofizički model, Valja Strž, magmatsko telo... Majdanpeka i zapadnog oboda plutona Valja Strţ. Tvorevine donje krede su predstavljene masivnim i bankovitim krečnjacima, slojevitim i masivnim krečnjacima, slojevitim i bankovitim krečnjacima, konglomeratima, peščarima i glincima. Gornja kreda Stene gornjokredne starosti su najzastupljenije ...
... Timočkog magmatskog kompleksa 15 donjokrednih krečnjaka, kao i svih stena koje ulaze u sastav TMK (ĐorĎević i Banješević, 1997). Pojave sprudnih sedimenata su vezane za centralne delove TMK, a sastoje se od peščara, krečnjaka, peskovitih krečnjaka, krečnjačkih klastita, breča sa fragmentima a ...
... sedimenti, na širokom prostoru uz obod TMK. Jurske tvorevine su predstavljene karbonatima, masivnim, bankovitim i slojevitim sprudnim i subsprudnim krečnjacima i dolomitima. Geološko-geofizički model dela Timočkog magmatskog kompleksa 13 S li k a 2 . G eo lo šk a ka rta Geol ...Snežana M. Ignjatović. "Geološko-geofizički model dela Timočkog magmatskog kompleksa" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2014-06-30)
-
Хидрогеолошки услови формирања угљокиселих минералних вода Србије
Goran H. Marinković (2014-06-17)Докторском дисертацијом разматране су хидрогеолошке структуре угљокиселихминералних вода литосфере Србије. При истраживањима узети су у обзир:резултати испитивања старости, порекла и физичко – хемијских карактеристикаугљокиселих вода, геотемпературни услови и геотектонска грађа литосфере,резултати изотопских испитивања на δ13С у карбонатима хидротермалнихлежишта, резултати истраживања минималних температура трансформацијекарбоната и структурно - хидрогеолошки услови у областима дренирањаугљокиселих вода.Резултати показују да је угљеник угљокиселих вода пореклом из карбонатахидротермалне фазе младих магматских процеса, а да су матични супстратиовог елемента карбонати мезозојских и палеозојских седиментних иметаморфних стена. Угљендиоксид ...литосфера Србије, угљокиселе воде, генеза, супстрати, рејони,хидрогеолошке структуре, дубина залегања, геолошки услови, типови,потенцијал.... гнајсевима и мигматитима, палеозојским и ретко мезозојским карбонатним стенама (мермерима, мермерисаним кречњацима и др.) и палеозојским високометаморфним и нискометаморфним шкриљцима са кречњацима. Издани ових стена су покривене терцијарним и квартарним седиментима (слике 25 и 26). По хемијском саставу ...
... бунара. Њима су каптиране угљокиселе воде из мезозојских карбонатних стена (слика 6), на дубини од 230 до 287 m. На једној од бушотина уласком у кречњаке на 240 m добијен је самоизлив (око 5 l/s), са водом температуре 20,5 0C и хидростатичким притиском од 3,5 m изнад површине терена. Бунари су минималне ...
... бушења. Појава Оњег налази се на ободу букуљског гранитоида у палеозојским шкриљцима, појава Брајковац у контактној зони кристаластих шкриљаца и кречњака (К2) и појава Гараши у ерозијом откривеном делу гранитоида Букуље. Угљокисела вода Гараши маркира млађу раседну структуру којом је предиспониран ...Goran H. Marinković. "Хидрогеолошки услови формирања угљокиселих минералних вода Србије" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2014-06-17)
-
P-T analiza RMU Bitola – krupne klase
Nemanja Dobrosavljević (2024)Cilj ovog diplomskog rada je bio ispitivanje mogućnosti i tehnologije čišćenjauglja, kao i predstaviti rezultate pliva – tone analize koja ima za cilj ocenu mogućnosti čišćenja uglja - krupnih klasa posmatranog uzorka. Da bi se ispitivanje i analiza mogućnosti čišćenja rovnog uglja u REK Bitola uspešno priveli kraju, moralo se uraditi uzorkovanje reprezentativnog uzorka iz koga se potom izdvaja prvi deo koji služi za određivanje sadržaja vlage. Pored tog dela iz uzorka se izdvaja i drugi njegov deo koji će ...ugalj, lignit, Bitola, PT analiza, pliva-tone analiza, čišćenje uglja, suvi ugalj, vlažan ugalj, pepeo, donja toplotna moć, čist ugalj, jalovina, bilans... iz povlate i podine ugljenog sloja. Podinu ugljenih slojeva uglavnom grade gline, glinac i peskovita glina, ređe peščari i krečnjaci, a povlatu gline, ređe peščari i krečnjaci. U dostupnoj literaturi može se naći Još jedna podcla pepela koja je izvršena prema poreklu, te koja ukupni pepeo svrstava ...
... dijageneze. Navedeni uklopci su mahom konkrecije, agregati, bubrežaste i loptaste forme kvarca, opala, pirita, markasita, limonita, siderita, krečnjaka, dolomita, liskuna, gline i dr. Epigenetski mineralni uklopci formiraju se nakon kreiranja samog ugljenog sloja, tjJ. posle dijageneze i metamorfizma ...
... dela i uglavnom su to kvarc, liskun, glina i konkrecija (bubrežaste i loptaste forme promenljivih veličina) pirit, markasit, limonit, siderit, krečnjak i dr. Epigenetske mincralne primese dolaze u ležište nakon njegovog formiranja pa na osnovu toga kažemo da je to tzv. infiltraciona Jalovina. Takva ...Nemanja Dobrosavljević. P-T analiza RMU Bitola – krupne klase, 2024
-
Природни потенцијал минералних вода Србије - Natural potential of mineral waters in Serbia
Оливера Крунић (2021)Оливера Крунић. "Природни потенцијал минералних вода Србије - Natural potential of mineral waters in Serbia" in Рационално коришћење земљишта и вода у Србији - Sustainable Use of Land and Water in Serbia- Serbian Academy of Sciences and Arts; Scientific Conferences Volume CXCVII; Department of Chemical and Biological Sciences, Book 19, Српска академија наука и уметности (2021)
-
Soil oscillation law parameter determination with the application of Lagrange’s theorem at “Kovilovača“ open pit
... MINIRANJA NA PK „KOVILOVAČA“ - DESPOTOVAC 4.1. Opšte karakteristike površinskog kopa „Kovilovača" Ležište krečnjaka "Kovilovača" ima izuzetno prostu geološku građu. Krečnjaci ove zone su masivni ili slojeviti, pri čemu su slojevi debljine 0,20–0,80 m, pravac pruža- nja im je SI-JZ i pad od ...Suzana Lutovac, Nebojša Vidanović, Čedomir Beljić, Zoran Gligorić. "Soil oscillation law parameter determination with the application of Lagrange’s theorem at “Kovilovača“ open pit" in Mining and Metallurgy Engineering Bor, Bor : Mining and Metallurgy Institute Bor (2015). https://doi.org/10.5937/MMEB1503053L
-
Eksploatacioni učinci ugljenih sistema na površinskom kopu Tamnava–Zapadno polje
U radu su analizirani eksploatacioni učinci ugljenih sistema na površinskom kopu Tamnava–Zapadno polje. Period analize je prvih šest meseci tekuće godine. Analiza je vršena sa aspekta ostvarene proizvodnje, kvaliteta uglja, efektivnog vremena rada, kapacitetnog i vremenskog iskoršćenja i zastoja sistema. Za poređenje podataka različitih parametara koji po svojoj prirodi nisu međusobno uporedivi, u radu su korišćene metode višekriterijumskog odlučivanja.... investiranja za nabavku osnovne otkopne mehnizacije i ocena efikasnosti rada bagera Liebherr u diskontinualnim sistemima površinske ekspolatacije krečnjaka” Rudarstvo 2019., Privredna komora Srbije; [2] Izveštaj o proizvodnji i ostvarenom planu proizvodnje u RB „Kolubara“ za period od I–VI meseca 2021 ...Marko Lazić, Filip Miletić, Milena Lekić, Veljko Rupar, Željko Petrović, Lazar Žujović . "Eksploatacioni učinci ugljenih sistema na površinskom kopu Tamnava–Zapadno polje" in 10th International Conference Coal 2021, Jugoslovenski komitet za površinsku eksploataciju, Zlatibor (2021)
-
Просторни положај лежишта угља Ђурђевик: геофизичко-геолошки модел
Синиша Арсеновић (2019)Лежиште угља Ђурђевик представља источни део Бановићког угљеног басена и припада северној страни босанске офиолитске зоне унутрашњих Динарида у чији састав улазе стене палеозојске, мезозојске и кенозојске старости. Језерска доњомиоценска угљоносна серија изграђена је од лапоровито-глиновитих седимената са једним слојем мрког угља. Дебљина угљеног слоја креће се у интервалу од 5 до 25 m са генералним правцем пружања СЗ - ЈИ и падом према ЈЗ. У зони обухваћеноj геофизичким истраживањима изражена je пострудна тектоника у виду раседа мањег и ...... седименти изграђују југозападни обод басена. Творевине средњег и горњег тријаса развијене су у јужном ободном делу басена, а изграђене су од кречњака, кречњака са рожнацима, местимично од чистих рожнаца, дебљине 800 до 1000 m. Леже трансгресивно преко старијих стена, док је у долини Оскове ова серија ...
... 1,4 3 Глиновити и песковити лапорци са танким прослојцима угља 1800 800 1,7 4 Лапоровити кречњаци и лапорци 2800 1500 2,3 5 Главни угљени слој 2200 100 1,3 6 Глинци, пешчари, песковити кречњаци, лапорци и шљункови 300 1600 2,2 7 Шљунак са прослојцима угља 2500 1000 1,8 Моделирање ...
... нарочито у току алпске орогенезе. Дуж обода као и у зонама већих тектонских линија перидотитске масе су серпентинисане. Горњепермски битуминозни кречњаци и шкриљци јављају се дуж јужног обода басена. 2.3.2. Мезозоик Мезозоик (MZ) је представљен стенама тријаске и јурске старости. Тријас (Т) ...Синиша Арсеновић. Просторни положај лежишта угља Ђурђевик: геофизичко-геолошки модел, Београд : Рударско-геолошки факултет, 2019
-
Tehnologija izrade i opremanje magacina eksploziva za potrebe ležišta bakra
Aleksandar Milojević (2024)Nakon radova otvaranja i početka eksploatacije, rudno telo bakra velikih rezervi zahteva i veliku količinu eksploziva da bi se ostvario zacrtan kapacitet. Samim tim, neophodno je izraditi funkcionalan magacin eksploziva koji će biti pristupačan svim horizontima i koji će moći da ispuni celokupni kapacitet svih horizonata. Obzirom da će se u magacinu skladištiti eksploziv, on mora ispunjavati specijalne uslove kako bi skladištenje bilo bezbedno. Neophodno je isprojektovati magacin tako da ispuni sve zahteve po pitanju količine i načina skladištenja eksploziva, ...... oko 320 m. Njihovu konkordantnu povlatu grade dogerski peščari i krečnjaci debljine oko 30 m, a iznad njih slede malmski krečnjaci debljine oko 320 m. Konkordantno u geološkom stubu, slede neokomski slojeviti ı bankoviti krečnjaci debljine do 150 m, a preko njih leži urgonski karbonatni kompleks ...Aleksandar Milojević. Tehnologija izrade i opremanje magacina eksploziva za potrebe ležišta bakra, 2024
-
Određivanje parametara smičuće čvrstoće tla primenom statističke metode
Božidar Rudnjanin (2024)Određivanje parametara smičuće čvrstoće tla je od ključne važnosti u geotehničkom inženjerstvu jer utiče na stabilnost i nosivost raznih građevinskih konstrukcija. Ovaj master rad obrađuje temu primene deskriptivne statistike za analizu parametara smičuće čvrstoće tla,čime se obezbeđuje osnov za donošenje odluka o planiranju i izvođenju građevinskih projekata.U prvom delu rada, prikupljaju se relevantni podaci o smičućoj čvrstoći tla iz prethodnih laboratorijskih ispitivanja za trasu buduće brze saobraćajnice Novi Sad - Ruma.Ti podaci uključuju vrednosti smičuće čvrstoće i različite faktore ...... (goray poat} —d— Kanplomarib, peičari, ganc: | vgah, (burđya') — | „ [nmm·,·m | Vime(gtenj tottn) »| Koagloneruti,brele | peščari, sprudni <| krečnjaci (4)-Srtmakc-alavonski' tig) m -—) | K |fhi yimci pešćarikongiomeriti hrečnjaci | l B a |ayerc CHatto-baatki" 0) Peščan,konglomeriti, gleeci ...
... lokalitetu Paragovo - neposredno pre uspona na Frušku goru u zaseku sadašnjeg magistralnog puta M-21. Trijas Je razvijen u faciji peščara, glinaca, krečnjaka ı dolomita. Kredni sedimenti (K-*) imaju veće rasprostiranje na području Fruške gore, potez od lokaliteta Trešnjevac-Crveni Čot-Iriški Venac. ...
... strani Fruške gore, registrovan je bušenjem (u bušotini T-2) i u dnu Jaruga. U zoni tunela srednji miocen predstavljaju peskoviti organogeni krečnjaci i breče, belo-žute boje, sa fosilnim ostacima faune. KVARTAR Kvartarni sedimenti zauzimaju najveće prostranstvo u istražnom prostoru. Na osnovu ...Božidar Rudnjanin. Određivanje parametara smičuće čvrstoće tla primenom statističke metode, 2024
-
Damage quantification of built stone on Dark Gate (Belgrade, Serbia): sample of damage index application for decay rate evaluation
The Dark Gate is the monument of culture, part of the cultural and historical complex of the Belgrade Fortress. It is constructed of limestone blocks that after 270 years of exposure to environmental conditions and different anthropogenic influences show wide ranges of decay forms. During 2007, detail registration of all built limestone microfacies and weathering forms was done using tools of monument mapping. A correlation scheme ‘‘intensity– damage category’’ was made according to the type, intensity, and distribution of ...Maja Franković, Nevenka Novaković, Vesna Matović. "Damage quantification of built stone on Dark Gate (Belgrade, Serbia): sample of damage index application for decay rate evaluation" in Environmental Earth Sciences, Springer Science and Business Media LLC (2015). https://doi.org/10.1007/s12665-014-3843-z