Претрага
306 items
-
Doprinos efektivnosti otkopavanja sigurnosnih stubova za uslove rudnog tela G" u Boru sa stanovišta mehanike stena i savremenog trenda razvoja metode otkopavanja"
Jovan Mihajlović (1972)Jovan Mihajlović. Doprinos efektivnosti otkopavanja sigurnosnih stubova za uslove rudnog tela G" u Boru sa stanovišta mehanike stena i savremenog trenda razvoja metode otkopavanja", Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 1972
-
Utvrđivanje optimalnig režima rada kod rotacionog bušenja u cilju eksploatacije miniranjem| definisanog paramtrima bušenja i osobinama stena i rude za rudnik Bor i Veliki Krivelj
Vladimir Pešić (1973)Vladimir Pešić. Utvrđivanje optimalnig režima rada kod rotacionog bušenja u cilju eksploatacije miniranjem| definisanog paramtrima bušenja i osobinama stena i rude za rudnik Bor i Veliki Krivelj, 1973
-
Стене Србије: кључни записи о īеолошкој прошлости Балкана
Владица Цветковић (2022)Владица Цветковић. Стене Србије: кључни записи о īеолошкој прошлости Балкана, Београд : Српска академија наука и уметности, 2022
-
Hidrogeohemijska valorizacija esencijalnih mikroelemenata mineralnih voda Srbije
Jana S. Stojković (2013-09-25)Mineralne vode još od davnina privlače pažnju ljudi i to kako u pogledu istraživanja iproučavanja, tako i u pogledu njihovog iskorišćavanja. Naročito je važno poznavanjesadržaja mikroelemenata u njima, jer su to komponente njihovog hemijskog sastavakoje ih odvajaju od tzv. „običnih“ malomineralizovanih voda.U ovom radu proučavani su odabrani esencijalni mikroelementi (fluor, bor, litijum,kalijum, stroncijum i silicijum), u mineralnim vodama Srbije, pri čemu je analiziranopreko 130 uzoraka mineralnih voda iz različitih geoloških sredina, to jest hidrogeološkihrejona. Cilj ovog istraživanja bio je ...esencijalni mikroelementi, faktori migracije, zakonomernosti rasprostranjenja, hidrogeohemijski procesi, multivarijantna statistička analiza, mineralne vode Srbije... se fluor-apatit sreće uglavnom u kiselim magmatskim stenama, pre svega u granitima, dok je za bazične stene karakterističan hlor-apatit. Ipak, glavni nosioci fluora u magmatskim stenama su hornblenda, liskuni i fluorit. Primera radi, biotit može da sadrži i do 4,3% fluora (Rankama and Sahama 1950) ...
... toga, pegmatiti kiselih magmatskih stena su obogaćeni fluorom, i to u obliku minerala fluorita. Takođe, fluor je karakterističan za pneumatolitske i hidrotermalne stene, gde se javlja u liskunima: lepidolitu i cinvalditu. U pegmatitima i kontaktno-metamorfnim stenama fluor se često javlja u topazu ...
... fluora (Rankama and Sahama 1950). Od sedimentnih stena fluorom su najbogatije dubokomorske gline, sa sadržajima i do 1600 ppm (Forbes, et al. 1974), a zatim slede glinci, karbonatne stene i peščari (Hitchon 1999). Fluor je u sedimentnim stenama naročito koncentrovan u fluoritu i fosforitu. Fosforit ...Jana S. Stojković. "Hidrogeohemijska valorizacija esencijalnih mikroelemenata mineralnih voda Srbije" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2013-09-25)
-
Geološke karakteristike| kvantitativna i kvalitativna svojstva uglja i pratećih stena podine i povlate sa tehničko-ekonomskom ocenom mogućnosti površinske eksploatacije ležišta mrkog uglja Moščanica" kod Zenice"
Milan Drobnjak (1986)Milan Drobnjak. Geološke karakteristike| kvantitativna i kvalitativna svojstva uglja i pratećih stena podine i povlate sa tehničko-ekonomskom ocenom mogućnosti površinske eksploatacije ležišta mrkog uglja Moščanica" kod Zenice", Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 1986
-
Prilog proučavanju „belih stena različitog postanka” na primeru materijala sa eneolitskog lokaliteta Masinske njive.
Šarić Josip, Erić Suzana, Šarić Kristina. "Prilog proučavanju „belih stena različitog postanka” na primeru materijala sa eneolitskog lokaliteta Masinske njive." in Glasnik Srpskog arheološkog društva no. 30 (2014): 247-258
-
Метеорити Маркиза де Мороа у Збирци минерала и стена Рударско-геолошког факултета
Здравковић Алена (2014)Здравковић Алена. "Метеорити Маркиза де Мороа у Збирци минерала и стена Рударско-геолошког факултета" in Зборник радова XVI Конгреса геолога Србије, Доњи Милановац, 22-25 мај 2014, Београд :Српско геолошко друштво (2014): 895-903
-
Procena kvaliteta i geološke evolucije mogućih naftno-matičnih stena lokalne depresije Srbobran – organsko-geohemijski pristup
Stojanović Ksenija, Kostić Aleksandar, Mrkić Sanja. "Procena kvaliteta i geološke evolucije mogućih naftno-matičnih stena lokalne depresije Srbobran – organsko-geohemijski pristup" in Tehnika RGM no. 2, Beograd:Savez inženjera i tehničara Srbije (2012): 213-217
-
Eksperimentalna ispitivanja ekonomičnijeg načina eksploatacije žičnog magnezita u uslovima slabo držeće rude i prateće stene sa posebnim osvrtom na fizičko mehaničke osobine radne sredine i osiguranje otkopne etaže
Stevan Miloradović (1972)Stevan Miloradović. Eksperimentalna ispitivanja ekonomičnijeg načina eksploatacije žičnog magnezita u uslovima slabo držeće rude i prateće stene sa posebnim osvrtom na fizičko mehaničke osobine radne sredine i osiguranje otkopne etaže, Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 1972
-
Приказ јединице шелфних карбонатно-кластичних стена (централни део Вардарске зоне)
Гајић Виолета, Дунчић Милена, Гајић Владислав, Васић Небојша. "Приказ јединице шелфних карбонатно-кластичних стена (централни део Вардарске зоне)" in Зборник апстраката 17. Конгреса геолога Србије с међународним учешћем, Врњачка Бања, 17-20. мај 2018. 1, Београд:Српско-геолошко друштво (2018): 189-193
-
Naftno-matične stene i njihova zrelost u području Bašaida (Panonski basen)
Nikoleta Aleksić, Aleksandar Kostić (2022)Nikoleta Aleksić, Aleksandar Kostić. "Naftno-matične stene i njihova zrelost u području Bašaida (Panonski basen)" in 18. Kongres geologa Srbije "Geologija rešava probleme", 01-04. jun 2022., Srpsko geološko društvo (2022)
-
Базалтоидне стене чачанско‐краљевачког басена: нови подаци из бушотине Јелица‐1. Српски геолошки конгрес, Врњачка Бања, 17‐20. мај 2018, Књига апстраката 1, 86-90.
Цветковић Владица, Цвијић Предраг, Шарић Кристина, Дулић Иван. Базалтоидне стене чачанско‐краљевачког басена: нови подаци из бушотине Јелица‐1. Српски геолошки конгрес, Врњачка Бања, 17‐20. мај 2018, Књига апстраката 1, 86-90. no. 1, Врњачка Бања:Српско геолошко друштво, 2018: 86-90
-
Primena bazičnih stena u zavisnosti od njihovog kvaliteta
Mihajlović Božidar, Simić Dušan, Lazarev Slobodanka, Ljubičić Milan, Simić Vladimir. "Primena bazičnih stena u zavisnosti od njihovog kvaliteta" in Stanje i perspektive u rudarstvu i održivi razvoj, Rudarstvo 2011, Zbornik radova II Simpozijuma sa međunarodnim učešćem, Vrnjačka banja, Beograd:Privredna komora Srbije (2011): 682-689
-
Geološke i geohemijske karakteristike sedimentnih stena Kremanskog basena (Srbija).
Perunović Tamara, Simić Vladimir, Kašanin Grubin Milica, Šajnović Aleksandra, Jovančićević Branimir, Brčeski Ilija (2013)Perunović Tamara, Simić Vladimir, Kašanin Grubin Milica, Šajnović Aleksandra, Jovančićević Branimir, Brčeski Ilija. "Geološke i geohemijske karakteristike sedimentnih stena Kremanskog basena (Srbija)." in 6. simpozijum Hemija i zaštita životne sredine EnviroChem 2013, Knjiga izvoda, 21 - 24. maj 2013, Vršac, Beograd:Srpsko hemijsko društvo (2013): 218-219
-
Базалтоидне стене чачанско‐краљевачког басена: нови подаци из бушотине Јелица‐1. Српски геолошки конгрес, Врњачка Бања, 17‐20. мај 2018, Књига апстраката 1, 86-90.
Цветковић Владица, Цвијић Предраг, Шарић Кристина, Дулић Иван. "Базалтоидне стене чачанско‐краљевачког басена: нови подаци из бушотине Јелица‐1. Српски геолошки конгрес, Врњачка Бања, 17‐20. мај 2018, Књига апстраката 1, 86-90." in Српски геолошки конгрес, Врњачка Бања, 17‐20. мај 2018 no. 1, Врњачка Бања: (2018): 86-90
-
Uporedna analiza stabilnosti završnih kosina površinskog kopa „Veliki Krivelj“
Mihajlo Topalović (2023)Površinski kop „Veliki Krivelj“ nalazi se u blizina grada Bora i u neposrednoj blizini sela Krivelj. Od 2018. godine je u vlasništvu kineske kompanije „Zijin“ koja ima udeo od 63% vlasništva celokupnog RTB-a Bor. Na površinskom kopu obavlja se masovna eksploatacija rude bakra opremom visokog kapaciteta. Za bušenje se koriste bušilice prečnika od 250 do 310 mm, a za utovar minirane rude i jalovine bageri čija je zapremina kašike 15 m3 i 22 m3. Za površinski kop „Veliki Krivelj“ ...Mihajlo Topalović. Uporedna analiza stabilnosti završnih kosina površinskog kopa „Veliki Krivelj“, 2023
-
Aлтерације перидотита контролисане карактером флуида на примеру харцбургита Рудника - Серпентинизација или талкизација?
Стефан Петровић, Наталија Батоћанин (2020)У раду су приказани резултати испитивања серпентинисаних харцбургита Брђана (43°58'45.1" СГШ, 20°25'12.6" ИГД) и талкизираних харцбургита откривених у интервалу 429-559.8 m у истражној бушотини 330А/18 (44°07'33.2" СГШ, 20°30'28.5" ИГД) на Руднику. Узорци оба локалитета показују карактеристике резидуалних харцбургита из омотача, односно тектонита; лепидобластичне, бластозрнасте, или порфирокластичне структуре и масивне текстуре. Серпентинисани харцбургити и серпентинити Брђана су изграђени од серпентина, ретких реликата оливина и ортопироксена, акцесорног спинела, и веома ретког секундарног магнезита и магнетита. Најдоминантнији састојак (местимично гради и преко ...... ултрабазичнe стене. Картирањем бушотине 330А/18 (Сл. 1), из које су узети узорци за испитивања, издвојене су три литолошке јединице: грубокластичне слабо метаморфисане седиментне стене, контактно измењене стене (корнити и скарнови), и киселе и ултрабазичне магматске стене. Грубокластичне стене представљене ...
... (BRKOVIĆ et al., 1978). Стене су у подручју Маљена серпентинисане у мањем или већем степену, а у области Сувобора највећим делом прелазе у серпентините (FILIPOVIĆ et al., 1978). У раду је извршена упоредна анализа узорака са Рудника и из Брђана, дефинисан је минерални састав стена и утврђено порекло ...
... ортопироксена, акцесорног спинела, и веома ретког секундарног магнезита и магнетита. Најдоминантнији састојак (местимично гради и преко 80 % вол. стене) је високомагнезијски серпентин, средњег састава [(Mg10,66Fe2+ 1,04)11,70(Fe3+ 0,06Al0,03Si7,94)8,03O5(OH)4]. Присуство реликата оливина и орт ...Стефан Петровић, Наталија Батоћанин. "Aлтерације перидотита контролисане карактером флуида на примеру харцбургита Рудника - Серпентинизација или талкизација?" in Записници српског геолошког друштва, Српско геолошко друштво, Београд (2020)
-
Termička zrelost organske supstance i naftno-matični potencijal istočne Hercegovine
Nikoleta Aleksić (2021)Cilj istraživanja, obrade i interpretacije rezultata prikazanih u disertaciji je utvrđivanje termičke zrelosti organske supstance i naftno-matičnog potencijala sedimentnih stena na području istočne Hercegovine, primenom metoda pirolize Rock-Eval, organo-petrografskog proučavanja organske supstance u normalnoj svetlosti i fluorescenciji, koja je pored kvalitativne analize uključila posebno i refleksiju vitrinita. Osim toga, na osnovu organsko-geohemijskih analiza sagledane su karakteristike i poreklo ekstrahovanog bitumena metodom gasne hromatografije - masene spektrometrije, pri čemu su izvršene analize biomarkera kao geohemijskih indikatora. Tokom rada na doktorskoj ...organska supstanca, termička zrelost, matične stene, naftni potencijal, refleksija vitrinita, piroliza Rock-Eval, biomarkeri, Karbonatna platforma, istočna HercegovinaNikoleta Aleksić. Termička zrelost organske supstance i naftno-matični potencijal istočne Hercegovine, Beograd : [N. Aleksić], 2021
-
Prostorni položaj ofiolita istočne Vardarske zone: geofizičko-geološki model i njegove geodinamičke implikacije
Dragana D. Petrović (2015-12-29)Centralni deo Balkanskog poluostrva je geotektonski veoma složen. Tetis je zatvorentokom gornjeg mezozoika, a ofioliti na zapadu i ofioliti Vardarske zone predstavljajuostatke nekadašnjih okeanskih prostora. Najistočniji deo Vardarske zone razlikuje se odsvih ostalih ofiolita na Balkanskom poluostrvu i karakteriše se najizraženijim suprasubdukcijskimafinitetom. Istočna vardarska zona locirana je u centralom delu Srbije.Na severu se prostire do Apusena u Rumuniji, a na jugu obuhvata cetralni deoMakedonije i Peonias zonu u severnoj Grčkoj. Istočna vardarska zona se nalazi istočnood geotektonske jedinice Kopaonik ...... bazičnih stena koje pokazuju i “island arc tholeiite“ i MOR geohemijski odnosno geotektonski afinitet. Bazične stene su presečene brojnim, manjim pojavama intermedijarnih i kiselih kalkoalkalnih intruzivnim stenama (Resimić-Šarić et al., 2005). U Srbiji i Makedoniji, ofioliti i stene melanža su ...
... melanžu. Kasnije, 1821. godine (Brongiart, 1821), njegova definicija ofiolita uključila je i metamorfne i magmatske stene (ultrabazične stene, gabro, dijabaz i vulkanske stene) koje se pojavlјuju na Apeninima. Termin je prošao kroz nekoliko faza evolucije, dok nije dobio svoje krajnje i konačno ...
... U okviru ofiolitskog kompleksa Đevđelija, ofioliti u području Skra sastoje se od gabrova i ekstruzivnih stena. Bébien (1987) je zabeležio prisustvo ultramafičnih stena. Kumulatne stene su sastvaljene od olivinskih gabrova i gabrova. Ekstruzivi su uglavnom masivne lave i dajkovi, najčešće dijabaznog ...Dragana D. Petrović. "Prostorni položaj ofiolita istočne Vardarske zone: geofizičko-geološki model i njegove geodinamičke implikacije" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2015-12-29)
-
Konstitutivne zavisnosti komunalnog otpada sa deponija u Srbiji
Dragoslav Rakić (2013-05-10)U disertaciji su prikazani rezultati laboratorijskih ispitivanja uzoraka komunalnogotpada dobijeni u aparatima za direktno smicanje i edometarskim aparatima (jedanedometarski aparat konstruisan je za potrebe ove disertacije). Sva ispitivanja su izvršenana veštački pripremljenim uzorcima, uz uvažavanje preporuka koje se odnose nadimenzije korišćenih aparata i veličinu najvećih frakcija u uzorku (EN 1997-2, ASTM2007-a, 2007-b). Za formiranje uzoraka korišćen je komunalni otpad različite starosti,uzet sa dve deponije u Srbiji (Ade Huje u Beogradu i gradske deponije u Novom Sadu).Interpretacija rezultata dobijenih iz ...komunalni otpad, deponija, geotehnička klasifikacija, čvrstoća smicanja,deformabilnost, indeks primarne kompresije, indeks sekundarne kompresije, modelisleganja... keramika i inertni materijali imaju veliku čvrstoću na pritisak; staklo i metali srednju; hartija, drvo i plastika malu, dok bi organski i zemljasti materijali imali zanemarljivo malu čvrstoću na pritisak. Međutim, ako se u zemljaste materijale uvrste tlo ili stene iz iskopa, onda se za njih ne može reći ...
... tla/stena, s obzirom na njegov sastav i poreklo. Zato je ovo jedan od najznačajnijih faktora, prilikom planiranja ispitivanja čvrstoće smicanja komunalnog otpada. Metode ispitivanja se odnose na tačke 8 do 11. Uticaj generisanja pornog pritiska je dat u tački 12 a način definisanja čvrstoće smicanja ...
... kohezije tj. c' = 50 kPa. 6 - Čvrstoća smicanja komunalnog otpada 183 Triaksijalna ispitivanja na uzorcima komunalnog otpada vršili su i Machado i dr. (2002). U sastavu ispitivanog otpada, dominirale su organske materije, tlo i frakcije stena sa 65 % suvog masenog ućešća, a sem ...Dragoslav Rakić. "Konstitutivne zavisnosti komunalnog otpada sa deponija u Srbiji" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2013-05-10)