Претрага
113 items
-
Upravljanje proizvodnjom nafte – novi alat na bazi fazi logike
... ulazi u naredni ciklus njegovog oplođavanja, i tako dolazi do akumulacije kapitala. Na ovom mestu je potrebno napraviti razliku između novca kao instrumenta prometa i novca kao kapitala. Za razliku od novca kao pukog instrumenta u prometu, novac kao kapital je baziran na ciklusu N R N... ...
... e istraživanja. Istovremeno, trebalo bi realizovati sledeći ciklus selekcije i identifikovati nova mikro preduzeća koja bi bila vođena kroz identične faze, uz korekcije i prilagođavanja u skladu sa uvidima i iskustvima iz prvog ciklusa. 4. ZAKLJUČAK Podaci prikupljeni kroz tri faze istraživanja ...
... ukrupnjavanju firmi; i 3) preorijentacija firmi koja uključuje opadanje performansi žarišta; Brojni su primeri životnog ciklusa ekonomskog razvoja regije paralelno sa tehnološkim ciklusima ili dinamikom tražnje. To najbolje potvrđuje geografska koncentracija preduzeća ili žarišnih tačaka, koje mogu da dožive ...Мирослав Црногорац, Душан Даниловић, Лола Томић. "Upravljanje proizvodnjom nafte – novi alat na bazi fazi logike" in IX Naučno stručni skup Preduzetništvo, inženjerstvo i menadžment Zrenjanin, 24.10.2020. god., Visoka tehnička škola strukovnih studija u Zrenjaninu (2020)
-
Еволуција напонског поља подручја Интерних Динарида у Србији током алпске орогенезе
Ana S. Mladenović (2015-06-19)Циљ ове докторске дисертације био је реконструкција еволуције напонског пољаЗемљине коре у подручју Интерних Динарида у Србији током Алпске орогенезе.Истраживања за потребе решавања овог проблема су изведена у два дела. Првидео обухватао је анализу палеонапона на дефинисаном подручју истраживања,док се други део односио на анализу тренутно активног поља напона у овом делуБалканског полуострва. Истраживано подручје обухвата унутрашњи деоДинарског орогеног појаса, који се простире у централној и западној Србији. Собзиром на циљ истраживања, истраживано подручје је дефинисано тако даобухвата три ...Интерни Динариди, анализа палеонапона, фокални механизмиземљотреса, напонско поље, тектоно-магматски догађаји... овакви земљотреси сматрају се рефлекторима процеса који се назива сеизмички циклус, који се дешава на сегментима граница плоча током више стотина или хиљада година. Током интерсеизмичког стадијума, који чини највећи део циклуса, у регионима удаљеним од раседа дешавају се стабилни покрети блокова, док ...
... напонског поља извршена у све три сеизмичке зоне. Анализа палеонапона, који су у подручју Интерних Динарида били активни током алпског орогеног циклуса, састојала се из неколико корака. Први корак обухватио је теренски рад – картирање раседа и кинематских индикатора кретања по њима. Осим тога, ...
... финансираног од стране Министарства за просвету, науку и технолошки развој Републике Србије у склопу Основних научних истраживања током пројектног циклуса од 2011 – 2015. године. Пројекат се бави проучавањем рудоносних мезозојских и кенозојских магматских провинција Србије на кључним локалитетима ...Ana S. Mladenović. "Еволуција напонског поља подручја Интерних Динарида у Србији током алпске орогенезе" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2015-06-19)
-
Еволуција напонског поља подручја Интерних Динарида у Србији током алпске орогенезе
Ana S. Mladenović (2015-06-19)Циљ ове докторске дисертације био је реконструкција еволуције напонског пољаЗемљине коре у подручју Интерних Динарида у Србији током Алпске орогенезе.Истраживања за потребе решавања овог проблема су изведена у два дела. Првидео обухватао је анализу палеонапона на дефинисаном подручју истраживања,док се други део односио на анализу тренутно активног поља напона у овом делуБалканског полуострва. Истраживано подручје обухвата унутрашњи деоДинарског орогеног појаса, који се простире у централној и западној Србији. Собзиром на циљ истраживања, истраживано подручје је дефинисано тако даобухвата три ...Интерни Динариди, анализа палеонапона, фокални механизмиземљотреса, напонско поље, тектоно-магматски догађаји... овакви земљотреси сматрају се рефлекторима процеса који се назива сеизмички циклус, који се дешава на сегментима граница плоча током више стотина или хиљада година. Током интерсеизмичког стадијума, који чини највећи део циклуса, у регионима удаљеним од раседа дешавају се стабилни покрети блокова, док ...
... напонског поља извршена у све три сеизмичке зоне. Анализа палеонапона, који су у подручју Интерних Динарида били активни током алпског орогеног циклуса, састојала се из неколико корака. Први корак обухватио је теренски рад – картирање раседа и кинематских индикатора кретања по њима. Осим тога, ...
... финансираног од стране Министарства за просвету, науку и технолошки развој Републике Србије у склопу Основних научних истраживања током пројектног циклуса од 2011 – 2015. године. Пројекат се бави проучавањем рудоносних мезозојских и кенозојских магматских провинција Србије на кључним локалитетима ...Ana S. Mladenović. "Еволуција напонског поља подручја Интерних Динарида у Србији током алпске орогенезе" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2015-06-19)
-
Sedimentologija gornje krede centralnog dela vardarske zone
Violeta M. Gajić (2014-09-04)Područje istraţivanja obuhvaćeno doktorskom disertacijom nalazi se ucentralnim delovima Vardarske zone. Karakteriše se sloţenom geološkomgrađom koju grade mezozojske tvorevine trijaske, jurske i kredne starosti, kao ikvartarni sedimenti. U trijasu je istraţivano područje pokrivalo more, sve dogranice sa Šumadijom. Tokom jure sloţenim geotektonskim procesima stvarajuse ofiolitske stene rasprostranjene u juţnim i delom u centralnim delovimaistraţivanog područja. U donjoj kredi se pokretima dinarske faze izdiglo kopno,koje je egzistiralo skoro u celoj donjoj kredi područja istraţivanja.U alb-cenomanu pojedini delovi istraţivanog područja se ...... su se značajne paleogeografske promene. Prostrane oblasti koje su u donjoj kredi bile kopno, početkom gornje krede preplavljene su morem. Novi ciklus sedimentacije otpočeo je sa alb- cenomanskom transgresijom. Šira okolina istraživanog područja pripada Vardarskoj zoni, blizu kontakta sa Jadarskim ...
... alb, alb-cenoman ili cenoman. Alb i alb-cenoman predstavljaju početak sedimentacije kada područje istraživanja zahvata transgresija. Na početku ciklusa more je plitko, litoralnog karaktera sa zonama pojačane energije vode. U ovoj depozicionoj sredini egzistovala je plitkovodna fauna i organizmi ...
... rastresito dno plitkog do umereno dubokog mora sa čestim oscilacijama u dubini vode. Sem promene dubine, ostali faktori sredine su bili stalni kroz ceo ciklus („visoka temperatura i normalan salinitet“, Mitrović-Petrović & Anđelković 1989). Sedimentologija gornje krede centralnog dela Vardarske ...Violeta M. Gajić. Sedimentologija gornje krede centralnog dela vardarske zone, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет, 2014-09-04
-
Projekcija razvoja osmatračke mreže podzemnih voda u Republici Srbiji
Petar Dokmanović, Zoran Stevanović, Saša Milanović, Bojan Hajdin, Vesna Ristić-Vakanjac, Veljko Marinović (2016)... 2027., što bi bilo u skladu sa planovima EU, u pogledu nove ocene stanja ispunjenosti ciljeva ODV. To bi, ujedno, bio i period kome odgovaraju dva ciklusa od po 6 godina, tokom kojih se vrši evaluacija, popravka i usklađivanje monitoringa PV, granica izdvojenih (G)TPV, ocena stanja pritisaka i dr. ...Petar Dokmanović, Zoran Stevanović, Saša Milanović, Bojan Hajdin, Vesna Ristić-Vakanjac, Veljko Marinović. "Projekcija razvoja osmatračke mreže podzemnih voda u Republici Srbiji" in Vodoprivreda 48 no. 279-281, Beograd : Srpsko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje (2016)
-
Geotehnički uslovi izgradnje nadvožnjaka "Balajnac" na autoputu E-80 deonica: Niš - Merošina
Dragoslav Rakić, Nikola Božović (2024)U sklopu prve deonice autoputa E-80 Niš – Merošina, izgrađen je nadvožnjak u zoni sela Balajnac koji je oslonjen na tri stubna mesta na međusobnom rastojanju od oko 26 m. Svaki stub je fundiran na šipovima i to sa predloženim rasporedom od 2 šipa u grupi na međusobnom rastojanju od 3.6 m. U radu su na osnovu izvršenih geotehničkih istraživanja terena, analizirani rezultati nosivosti vertikalno opterećenog šipa prečnika 1.2 m i dužine šipa od L = 23 m. Analiza ...Dragoslav Rakić, Nikola Božović. "Geotehnički uslovi izgradnje nadvožnjaka "Balajnac" na autoputu E-80 deonica: Niš - Merošina" in Peti Srpski kongres o putevima, Beograd, 30-31.05.2024., Beograd : Srpsko društvo za puteve "Via Vita" (2024)
-
Geneza i uslovi cirkulacije voda kompleksnih karstnih sistema Kučajsko-Beljaničkog masiva
Ljiljana M. Vasić (2017-07-14)postupaka koji je primenjen u cilju definisanja zona prihranjivanja i veze izmeđupodzemnih i površinskih voda, vremena koje voda provede u podzemlju, pri čemu seformira jedinstven hemijski sastav i temperaturni režim isteklih voda, bili su polaznaosnova za usmerenje na istraživanje karsta i definisanje teme doktorske disertacije.Kučajsko-beljanički masiv se nalazi u istočnoj Srbiji i pripada oblasti Karpatobalkanskogluka i idealan je poligon za istraživanje, obzirom da se u okviru njega nalazejaka karstna vrela i pojave toplih karstnih izvora na relativno malom rastojanju, ...karstni sistemi, geneza podzemnih voda, izotopske metode, starost voda,hidrogeohemijski procesi, dubina cirkulacije podzemnih voda, subtermalne i termalnevode... „tokom alba dolazi do povlačenja plitkog mora iz ove oblasti i na taj način biva završen sedimentacioni ciklus. Definitivno oblikovanje reljefa masiva odvija se u postsedimentacionom ciklusu za vreme intenzivnih orogenih i epirogenih pokreta, praćenih intenzivnom vulkanskom aktivnošću, tokom gornje ...
... kanale). Za tačno definisanje srednjeg vremena zadržavanja voda u podzemlju u periodu malih, srednjih i velikih voda, neophodno je izvršiti ciklus mesečnih uzorkovanja podzemnih voda u periodu od najmanje jedne godine, kako bi se definisale varijacije sadržaja stabilnih izotopa 18O i 2H u ...
... analizu ovako dobijenih podataka, može se relativno pouzdano utvrditi srednje vreme koje voda provede u podzemlju u bilo kom periodu hidrološkog ciklusa. Svakako, ovakva istraživanja su veoma skupa, naročito kada je u pitanju veliki broj pojava i objekata koji se osmatraju, i iz tog razloga nisu ...Ljiljana M. Vasić. "Geneza i uslovi cirkulacije voda kompleksnih karstnih sistema Kučajsko-Beljaničkog masiva" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2017-07-14)
-
Старење бунара у алувијалним срединама различитог степена оксичности
Brankica Majkić (2013-09-27)Старење бунара настаје као последица процеса корозије и колмирања. Процесекорозије могуће је спречити уградњом филтерских конструкција од материјалаотпорних на корозију. Колмирање може да настане без обзира на врсту материјалаод кога се праве бунарске конструкције, а процесом може бити захваћенаприфилтарска зона па и зона саме водоносне средине. Из тог разлога тезa јеусмеренa на процесе који доводе до колмирања бунара и последицe опадањaкапацитета водозахватних објеката. Полазна хипотеза је да бунари стареразличитом брзином у срединама различитог степена оксичности. Хидрохемијскеи микробиолошке карактеристике подземних ...старење бунара, алувијалне издани, степен оксичности средине,колмирање, бунарски талог, локални хидраулички губитак, дозвољене улазнебрзине... простору водозахватних бунара уз Велику Мораву, изворишта Кључ, први циклус је довео до таложења гвожђа, а манган је даље транспортован и отуда релативно низак садржај Mn у стенској маси дубљих делова водоносног хоризонта. За други циклус, где су седименти углавном сиве Бранкица Мајкић ...
... докторска дисертација 100 до сиво-зелене боје, гвожђе је исталожено у првом циклусу, док се у овом циклусу таложи манган, те је његов садржај много већи (Васић 2004). Према даљем тумачењу овог аутора, висок садржај манганових оксида и ...
... би бактерије повећале производњу енергије неопходне за метаболичке процесе. Сличног мишљења су и Fortin and Langley (2005), који таложење на ћелијском омотачу тумаче као стратегију за преживљавање. Када се формира дебео омотач наталоженог гвожђе-оксихидроксида, ћелије га напуштају и почињу поновни ...Brankica Majkić. "Старење бунара у алувијалним срединама различитог степена оксичности" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2013-09-27)
-
Neogena i kvartarna herpetofauna (Anura i Squamata) Srbije : doktorska disertacija
Dragana D. Đurić (2019)U radu je prvi put opisan deo herpetofaune (Anura i Squamata) iz neogenih i kvartarnih lokaliteta Srbije. Obrađeni su lokaliteti Sibnica, Prebreza, Lazarevc, Vračević i Riđake, neogene starosti. Lokaliteti kvartarne starosti su pećine Mala i Velika Balanica, Pešturina, Hadži Prodanova, Baranica, Vrelska pećina i sedimentne ispune fisura u kamenolomima Venčac i Beočin. U radu je prikazana je taksonomska analiza herpetoloških ostataka. Pored taksonomske analize fosilnog materijala dat je kratak geografsko-geološki opis proučavanih lokaliteta, osnovne osteološke karakteristike anura i skvamata ...... između ostalog potiču i od predatora. Tabela 4. Srednjoevropski model smene herpeto–vrsta tokom kvartarnih klimatskih ciklusa (prema Böhme 1996). kvartarni klimatski ciklusi karakteristične vrste I maksimalno hladan stadijum glacijala Rana temporaria II završni deo hladnog stadijuma Bufo ...
... 116 herpetološkim asocijacijama imaju vrste (vidi tabelu 5) koje se javljaju u toplijim stadijumima (III i IV tabela 4) kvartarnih klimatskih ciklusa. Neznatna odstupanja se javljaju mestimičnim pojavljivanjem vrsta koje dobro podnose hladniju i suvlju klimu (borealnog tipa), poput Vipera berus ...
... balkanske herpetofaune tokom pleistocena sa ovim modelom. Tabela 5. Broj vrsta iz kvartarnih pećina karakterističnih za određene kvartarne klimatske cikluse (prema Böhme 1996) PEĆINA/KVART.KLIM.CIKLUCI I II III IV V VI Mala Balanica 1 2 Velika Balanica 3 1 Pešturina 1 4 3 2 Hadži Prodanova ...Dragana D. Đurić. Neogena i kvartarna herpetofauna (Anura i Squamata) Srbije : doktorska disertacija, Beograd : Rudarsko-geološki fakultet, 2019
-
Tehnologija izrade jamskog magacina eksploziva i eksplozivnih sredstava
Sara Nikolić (2024)Završni rad sa temom „Tehnologija izrade jamskog magacina eksploziva i eksplozivnih sredstava” sastoji je iz opšteg dela i specijalnog dela. U opštem delu prikazani su : geologija ležišta, određivanje kapaciteta magacina eksplozivnih sredstava, lokacija i opis magacina. U specijalnom – drugom delu ovog završnog rada prikazani su: potrebni proračuni, tehnologija izrade magacina, predmer i predračun radova, normativi materijala, energije i radne snage, organizacija i dinamika izvodjenja radova. Prilikom izrade završnog rada, uz primenu svih propisa vezanih za ovu oblast, korišćene su ...... sanduka, Kys=0,9 , - koeficijent punjenja sanduka, Vi=0,13 , - zapremina kašike, Kpr=0,8, - koeficijent punjenja kašike, te=20s, - trajanje ciklusa utovar-istovar, L=75m, - prosečna dužina transportnog puta, Vpr=0,8m/s, - prosečna brzina vožnje, tm=30s, - vreme manevrisanja, yıi=1,71t/m ...
... IKV + IPK rudar. Nadzor obavlja smenski nadzornik. Utovar obavlja IKV radnik. U toku jedne smene ova grupa radnika uspeva da zatvori kompletan ciklus na izradi jamske prostorija na jednom radilištu (tabela i slika br.10.1). Torkretiranje se, u zavisnosti od stanja radne sredine, obavlja paralelno ...Sara Nikolić. Tehnologija izrade jamskog magacina eksploziva i eksplozivnih sredstava, 2024
-
Optimizacija dužine strele rotornih bagera u funkciji stabilnosti kosina i efektivnosti rada na površinskim kopovima lignita Srbije
Branko M. Petrović (2016-07-12)Rotorni bageri su mašine koje se u današnje vreme najviše primenjuju uprocesu masovne eksploatacije uglja zahvaljujući, pre svega, nizu tehničkoeksploatacionihprednosti u odnosu na druge vrste bagera. Raznovrsnirudarsko-tehnički zahtevi otkopavanja doprineli su razvoju nekoliko tipova ovihmašina, tako da svaki od njih ima svoje prednosti i nedostatke u odnosu nadrugi tip.Predmet istraživanja u disertaciji odnosi se na izbor optimalnekonstrukcije strele bagera i njene usaglašenosti sa uslovima radne sredine kojiće vladati na površinskim kopovima lignita Srbije, imajući u vidu složene usloveeksploatacije (velika ...površinski kop, parametri bloka, kapacitet, rotorni bager, strelabagera, geomehanika, stabilnost kosina, ekonomija... • povećava se dužina otkopavanja bloka za jedan ciklus napredovanja bagera što doprinosi da se sa istim vremenskim gubicima na neizbežnim pomoćnim operacijama (vreme promene podetaže i vreme promene bloka) otkopa veći obim masa za jedan ciklus napredovanja bagera, tj. da se ostvari bolje kapacitetno ...
... materijala ali i to veoma retko, ista konstatacija se odnosi i na gravitaciono-inerciono pražnjenje) Po konstruktivnom rešenju - ćelijski radni točkovi, sa jednom ćelijom (komorom) za svaku vedricu ili sa jednom ćelijom (komorom) za dve vedrice; - bezćelijski; - polućelijski. ...
... Pre svega, razmatran je uticaj dužine strele bagera na ugao nagiba bočne kosine, širinu bloka, dužinu otkopavanja bloka u jednom tehnološkom ciklusu, kao i na sigurnosno rastojanje koje se može ostvariti između bagera i etaže. Posebno je razmatran uticaj dužine strele na kapacitet rotornog bagera ...Branko M. Petrović. "Optimizacija dužine strele rotornih bagera u funkciji stabilnosti kosina i efektivnosti rada na površinskim kopovima lignita Srbije" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2016-07-12)
-
Mineralni i hemijski sastav čestica u atmosferi zone Kolubarskog basena i uticaj na životnu sredinu
Željko R. Cvetković (2013-11-18)Čestice iz vazduha su prikupljane u blizini termoelektrane i površinskih kopovarudnika uglja u Kolubarskom basenu. Izmereni srednji sadržaji koncentracija rastvornih,nerastvornih i ukupnih taložnih materija na godišnjem nivou prelaze 200 mg/m2dan (K-1, K-3, K-4, K-5). Distribucija čestica na svim lokacijama klasifikovana je na česticeveličine veće od 10 μm, zatim na čestice veličine od 10 μm do 2,5 μm i klase česticaveličine ispod 2,5 μm. Ovakva podela je dala odnos koncentracija inhalatornih irespiratornih čestica po mernim mestima. Skenirajuća elektronska mikroskopija jepokazala ...mineral, četica, prašina, leteći pepeo, aerosediment, PM10, teški metali,koncentracija, veličina čestice, Kolubara... životnu okolinu i preduzimaju mere da se ti uticaji amortizuju ili eliminišu. Međutim, završetkom jednog ciklusa, merenja se ne prekidaju, već ona kontinuirano teku kroz nove cikluse. Svaki ciklus bi trebalo da za posledicu ima nove mere čime se stalno vrši poboljšanje stanja životne sredine i uslova ...
... atmosfere i ostalog dela biosfere, uspostavljaju prirodni ciklusi elemenata i održava stalna raspodela količina i različitih oblika elemenata u svakoj od sfera. Samo manji broj elemenata navedeni u tabeli-1 Nije uključen u ovakve cikluse. Helijum koji nastaje raspadom 238U i 232Th, dovoljno je ...
... dostignu ˝kosmičku brzinu˝ od 11,3 km/s i napuste atmosferu Zemlje. Izuzev ovih nekoliko elemenata, većina ostalih je uključeno u pomenute cikluse. Ciklusi ugljenika, azota i sumpora su od posebnog značaja za atmosferu i procese koji se u njoj dešavaju. Kada se biljni materijal razloži (sagori ...Željko R. Cvetković. "Mineralni i hemijski sastav čestica u atmosferi zone Kolubarskog basena i uticaj na životnu sredinu" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2013-11-18)
-
Mineralni i hemijski sastav čestica u atmosferi zone Kolubarskog basena i uticaj na životnu sredinu
Željko R. Cvetković (2013-11-18)Čestice iz vazduha su prikupljane u blizini termoelektrane i površinskih kopovarudnika uglja u Kolubarskom basenu. Izmereni srednji sadržaji koncentracija rastvornih,nerastvornih i ukupnih taložnih materija na godišnjem nivou prelaze 200 mg/m2dan (K-1, K-3, K-4, K-5). Distribucija čestica na svim lokacijama klasifikovana je na česticeveličine veće od 10 μm, zatim na čestice veličine od 10 μm do 2,5 μm i klase česticaveličine ispod 2,5 μm. Ovakva podela je dala odnos koncentracija inhalatornih irespiratornih čestica po mernim mestima. Skenirajuća elektronska mikroskopija jepokazala ...mineral, četica, prašina, leteći pepeo, aerosediment, PM10, teški metali,koncentracija, veličina čestice, Kolubara... životnu okolinu i preduzimaju mere da se ti uticaji amortizuju ili eliminišu. Međutim, završetkom jednog ciklusa, merenja se ne prekidaju, već ona kontinuirano teku kroz nove cikluse. Svaki ciklus bi trebalo da za posledicu ima nove mere čime se stalno vrši poboljšanje stanja životne sredine i uslova ...
... atmosfere i ostalog dela biosfere, uspostavljaju prirodni ciklusi elemenata i održava stalna raspodela količina i različitih oblika elemenata u svakoj od sfera. Samo manji broj elemenata navedeni u tabeli-1 Nije uključen u ovakve cikluse. Helijum koji nastaje raspadom 238U i 232Th, dovoljno je ...
... dostignu ˝kosmičku brzinu˝ od 11,3 km/s i napuste atmosferu Zemlje. Izuzev ovih nekoliko elemenata, većina ostalih je uključeno u pomenute cikluse. Ciklusi ugljenika, azota i sumpora su od posebnog značaja za atmosferu i procese koji se u njoj dešavaju. Kada se biljni materijal razloži (sagori ...Željko R. Cvetković. "Mineralni i hemijski sastav čestica u atmosferi zone Kolubarskog basena i uticaj na životnu sredinu" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2013-11-18)
-
Природни потенцијал минералних вода Србије - Natural potential of mineral waters in Serbia
Оливера Крунић (2021)Оливера Крунић. "Природни потенцијал минералних вода Србије - Natural potential of mineral waters in Serbia" in Рационално коришћење земљишта и вода у Србији - Sustainable Use of Land and Water in Serbia- Serbian Academy of Sciences and Arts; Scientific Conferences Volume CXCVII; Department of Chemical and Biological Sciences, Book 19, Српска академија наука и уметности (2021)
-
Elektromagnetska sprega sistema litosfera-atmosfera-jonosfera
Aleksandra B. Kolarski (2016-08-25)Radio talasi vrlo niskih frekvencija VLF (eng. Very Low Frequency) frekventnog opsega od 3 do 30 kHz, koji se prostiru talasovodom Zemlja-jonosfera (50 -90 km) su, kao što je poznato, efikasni i nezamenljivi u osmatranju pojava u niskoj jonosferi, sa tla...prostiranje talasa vrlo niskih frekvencija, talasovod Zemlja-jonosfera, globalno električno kolo, atmosfersko električno pražnjenje, kratkotrajne svetlosne pojave... K, oko visine 50 km) i u termosferi (iznad 110 km, odakle temperatura brzo raste do približno 2000 K, oko visine 300 km), u zavisnosti od faze ciklusa solarne aktivnosti, koji dostiže maksimum svakih ~ 11 godina. Vazdušni pritisak na visini 32 km iznosi oko 1 % svoje vrednosti na Zemljinoj površi ...
... geografskih širina gde se nalaze geomagnetski polovi. Time se objašnjava značajna varijacija atmosferske jonizacije tokom 11-ogodišnjeg solarnog ciklusa (Ney, 1959), a što je naročito izraženo na višim geografskim širinama (oko 50° - 60° geomagnetske širine). Varijacije temperature i koncentracije ...
... sezonske, polugodišnje i godišnje varijacije. Takođe, postoje i duže varijacije kao što su stratosferske kvazi-dvogodišnje oscilacije, solarni ciklus i dugoročnije klimatske promene (npr. u slučaju povećanja solarne aktivnosti iz solarnog minimuma u solarni maksimum moguće je da dođe do: a) neznatnog ...Aleksandra B. Kolarski. "Elektromagnetska sprega sistema litosfera-atmosfera-jonosfera" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2016-08-25)
-
Centar za hidrogeologiju karsta - 15 godina nauke i struke
... Dr Cao Je predstavio terensku opremu i uređaje koje je neophodno instalirati na karstnim terenima u Srbiji, radi posmatranja i analize dinamike ciklusa kruženja ugljenika u prirodi i njegovog uticaja na karstni proces. Po ovoj tematici je organizovan terenski obilazak istočne Srbije, terena izabranog ...
... discussed the possibility of cooperation on new joint projects. Terenski obilazak i postavljanje karbonatnih tableta na terenu za analizu dinamike ciklusa kruženja ugljenika u prirodi i njegovog uticaja na karstni proces Field trip and setting up of carbonate tablets in the ground to analyse the dynamics ...
... izotopa u vodi i steni. U terenskim obilascima, zajedno sa dr Caom, imali su priliku da obiđu IRCK-ove karstne poligone za analiziranje dinamike ciklusa kruženja ugljenika u prirodi. Na osnovu saradnje IRCK-CHK, u laboratorijama IRCK-a urađeno je preko 140 izotopskih analiza CH/!H, '8O/!O i C/"C) ...urednici Saša Milanović, Ljiljana Vasić, Zoran Stevanović, Branislav Petrović. Centar za hidrogeologiju karsta - 15 godina nauke i struke, Beograd : Univerzitet u Beogradu, Rudarsko-geološki fakultet, Centar za hidrogeologiju karsta, 2023
-
Konstitutivne zavisnosti komunalnog otpada sa deponija u Srbiji
Dragoslav Rakić (2013-05-10)U disertaciji su prikazani rezultati laboratorijskih ispitivanja uzoraka komunalnogotpada dobijeni u aparatima za direktno smicanje i edometarskim aparatima (jedanedometarski aparat konstruisan je za potrebe ove disertacije). Sva ispitivanja su izvršenana veštački pripremljenim uzorcima, uz uvažavanje preporuka koje se odnose nadimenzije korišćenih aparata i veličinu najvećih frakcija u uzorku (EN 1997-2, ASTM2007-a, 2007-b). Za formiranje uzoraka korišćen je komunalni otpad različite starosti,uzet sa dve deponije u Srbiji (Ade Huje u Beogradu i gradske deponije u Novom Sadu).Interpretacija rezultata dobijenih iz ...komunalni otpad, deponija, geotehnička klasifikacija, čvrstoća smicanja,deformabilnost, indeks primarne kompresije, indeks sekundarne kompresije, modelisleganja... kretale su se u rasponu γ = 7.5 – 14.7 kN/m3, a vlažnost u granicama w = 7.5 - 25.3 %. Vrednosti ćelijskih pritisaka su se kretale od σ3 = 68 do 1150 kPa, s tim da je naveći broj uzoraka ispitan sa ćelijskim pritiskom od σ3 = 75 kPa. 6 - Čvrstoća smicanja komunalnog otpada 185 a) b) ...
... ispitivanja su sprovedena sa po dva ciklusa smicanja. Prvi ciklus je podrazumevao smicanje do dostizanja relativnih smičućih pomeranja nešto većih od 10 % smicane dužine uzorka (od oko 120 – 130 mm). Nakon vraćanja kutija u početni položaj, obavljen je drugi ciklus smicanja do ukupnih pomeranja od ...
... čvrstoće smicanja ostvarene nakon drugog ciklusa smicanja (za maksimalnu vrednost zbirnog pomeranja od 250 mm), kao i za horizontalna pomeranja od Δl = 110 mm, koja su po pravilu odgovarala približno maksimalnoj vrednosti napona smicanja u toku prvog ciklusa smicanja. Autor je prethodno izvršio ...Dragoslav Rakić. "Konstitutivne zavisnosti komunalnog otpada sa deponija u Srbiji" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2013-05-10)
-
Konstitutivne zavisnosti komunalnog otpada sa deponija u Srbiji
Dragoslav Rakić (2013-05-10)U disertaciji su prikazani rezultati laboratorijskih ispitivanja uzoraka komunalnogotpada dobijeni u aparatima za direktno smicanje i edometarskim aparatima (jedanedometarski aparat konstruisan je za potrebe ove disertacije). Sva ispitivanja su izvršenana veštački pripremljenim uzorcima, uz uvažavanje preporuka koje se odnose nadimenzije korišćenih aparata i veličinu najvećih frakcija u uzorku (EN 1997-2, ASTM2007-a, 2007-b). Za formiranje uzoraka korišćen je komunalni otpad različite starosti,uzet sa dve deponije u Srbiji (Ade Huje u Beogradu i gradske deponije u Novom Sadu).Interpretacija rezultata dobijenih iz ...komunalni otpad, deponija, geotehnička klasifikacija, čvrstoća smicanja,deformabilnost, indeks primarne kompresije, indeks sekundarne kompresije, modelisleganja... kretale su se u rasponu γ = 7.5 – 14.7 kN/m3, a vlažnost u granicama w = 7.5 - 25.3 %. Vrednosti ćelijskih pritisaka su se kretale od σ3 = 68 do 1150 kPa, s tim da je naveći broj uzoraka ispitan sa ćelijskim pritiskom od σ3 = 75 kPa. 6 - Čvrstoća smicanja komunalnog otpada 185 a) b) ...
... ispitivanja su sprovedena sa po dva ciklusa smicanja. Prvi ciklus je podrazumevao smicanje do dostizanja relativnih smičućih pomeranja nešto većih od 10 % smicane dužine uzorka (od oko 120 – 130 mm). Nakon vraćanja kutija u početni položaj, obavljen je drugi ciklus smicanja do ukupnih pomeranja od ...
... čvrstoće smicanja ostvarene nakon drugog ciklusa smicanja (za maksimalnu vrednost zbirnog pomeranja od 250 mm), kao i za horizontalna pomeranja od Δl = 110 mm, koja su po pravilu odgovarala približno maksimalnoj vrednosti napona smicanja u toku prvog ciklusa smicanja. Autor je prethodno izvršio ...Dragoslav Rakić. "Konstitutivne zavisnosti komunalnog otpada sa deponija u Srbiji" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2013-05-10)
-
Оптимизација управљања процесима рекултивације површинских копова угља
Bojan S. Dimitrijević (2014-05-30)Ширење површинске експлоатације минералних сировина а нарочито енергетских ресурсафосилних горива, чине површинске копове угља просторно доминантним објектима великих рударскихбасена како у нас тако и у свету. Експлоатациона активност, прати негативне еколошке утицаје наживотну средину шире околине, што нас обавезује на интегрално планирање, ревитализацију,рекултивацију и уређење нарушеног простора за његово поновно хумано коришћење упостексплоатационом периоду. Постексплоатационо санирање и уређење предела површинских коповаи одлагалишта односно нарушеног простора изазваног рударским радовима и пратећих објеката,представља синтетички мултидисциплинарно-интердисциплинаран веома комплексан вишефазниинжењерски пројектни задатак.У уводном ...рекултивација, постексплоатациони предео, површински коп угља,вишеатрибутна анализа, одлучивање, процеси, рекултивационо решење... динамички системи под утицајем великог броја техничких, економских, еколошких и безбедоносних фактора и ограничења у свим периодима животног циклуса. Животни циклус сваког површинског копа, без обзира на величину или минералну сировину која се експлоатише, чине три фазе: - пре експлоатациона фаза ...
... средини. Уопште, ове промене се манифестују у горњим деловима земљине коре, као и у пратећем воденом и ваздушном омотачу за све време животног циклуса површинског копа. Досадашња пракса указује да је негативан утицај површинске експлоатације на животну средину углавном посматран као секундарни ...
... УПРАВЉАЊА ПРОЦЕСИМА РЕКУЛТИВАЦИЈЕ ПОВРШИНСКИХ КОПОВА УГЉА Универзитет у Београду Рударско-геолошки факултет 35 • Биолошка фаза рекултивационог циклуса обично траје 6-8 година. За ту сврху привремено су гајене детелина и различитих врсте трава. Искуствено, најбољи резултати добијају се мешавином ...Bojan S. Dimitrijević. "Оптимизација управљања процесима рекултивације површинских копова угља" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2014-05-30)
-
Badenske školjke jugoistočnog oboda Panonskkog basena (Centralni Paratetis)
Gordana M. Jovanović (2014-12-05)Rad obuhvata detaljnu studiju badenskih školjaka koje potiču sa terenajugoistočnog oboda Panonskog basena (Centralni Paratetis). Proučavani su lokaliteti naprostorima Srbije (Fruška gora, Golubac, okolina Beograda, Aranđelovca, Koceljeva,Loznica) i severoistočne Bosne (Ugljevik). Pored taksonomske analize i paleontološkihopisa bivalvija, u radu je dat i spisak revidovanih vrsta koje su do sada pronađene usedimentima badenskog kata istraživanog terena. Do sada je ukupno poznato 41familija, 108 rodova i 174 taksona. Identifikovano je 170 bivalvijskih vrsta, međukojima su neke prvi put konstatovane na ovim ...školjke, baden, Panonski basen (Centralni Paratetis), stratigrafija,paleoekologija, paleogeografija, paleobiogeografija... ugljem, gornji baden prema Anđelković, M., i Anđelković, J. (1997). Glavna faza formiranja ugljeva nastaje tokom transgresivnog ciklusa, a tokom regresivnih ciklusa nastaju manje značajne akumulacije na početku badena u Centralnom Paratetisu prema Steininger i dr. (1988/89). Epirogena spuštanja ...
... mirnijoj vodenoj sredini. U sredini promenljivog saliniteta rastu brže od onih pod nepromenljivim uslovima. S druge strane, ostreje izložene ciklusima plime i oseke rastu istom brzinom kao i one koje su stalno potopljene. Duga izloženost, međutim, smanjuje rast, te životinje koje su takvim uslovima ...
... basena i depresija u koje je tokom badena došlo do transgresije mora. Transgresija se prema Anđelković, M., i Anđelković, J. (1997) odvijala u dva ciklusa: donjobadenski i gornjobadenski. Tektonski pokreti koji su zahvatili široke prostore Panonskog basena doveli su prvenstveno do spuštanja pojedinih ...Gordana M. Jovanović. "Badenske školjke jugoistočnog oboda Panonskkog basena (Centralni Paratetis)" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2014-12-05)