Претрага
62 items
-
Proračun recirkulacionih pumpi u postrojenju za odsumporavanje dimnih gasova ,,TENT B"
Tomislav Trpković (2024)Predmet ovog rada baziraće se na proračunu i usvajanju mašinskih instalacija potrebnih za nesmetano funkcionisanje sistema dve međusobno povezane celine Absorber - Pumpna stanica, preko FRP ( Fiberglass Reinforced Plastic) cevovoda kojim se odvija transport suspenzije krečnjaka neophodnog u samom procesu odsumporavanja dimnih gasova. Pored tehničkog opisa same tehnologije koja uključuje tri objekta: Absorber, Pumpna Stanica i cevovod, glavni deo rada odnosiće se na proračun i usvajanje mašinskih instalacija koji uključuju recirkulacione radijalne centrifugalne pumpe i cevovode kojima ...postrojenje za odsumporavanje dimnih gasova, termoelektrana, pumpna stanica, FRP cevovod, Absorber, transport suspenzije gipsa, prirubnica, ventil, potisni cevovod, usisni cevovod... propisima. Goriva se dele na čvrsta, tečna i gasovita, ı mogu biti obnovljiva ili neobnovljiva. Sirova čvrsta goriva uključuju drvo, treset, ugalj, uljni škriljac, i razne ostatke industrije i poljoprivrede, zajednički nazvane biomasa. Sirovo čvrsto gorivo sastoji se od ugljenika, vodonika, kiseonika ...Tomislav Trpković. Proračun recirkulacionih pumpi u postrojenju za odsumporavanje dimnih gasova ,,TENT B", 2024
-
Neogena i kvartarna herpetofauna (Anura i Squamata) Srbije : doktorska disertacija
Dragana D. Đurić (2019)U radu je prvi put opisan deo herpetofaune (Anura i Squamata) iz neogenih i kvartarnih lokaliteta Srbije. Obrađeni su lokaliteti Sibnica, Prebreza, Lazarevc, Vračević i Riđake, neogene starosti. Lokaliteti kvartarne starosti su pećine Mala i Velika Balanica, Pešturina, Hadži Prodanova, Baranica, Vrelska pećina i sedimentne ispune fisura u kamenolomima Venčac i Beočin. U radu je prikazana je taksonomska analiza herpetoloških ostataka. Pored taksonomske analize fosilnog materijala dat je kratak geografsko-geološki opis proučavanih lokaliteta, osnovne osteološke karakteristike anura i skvamata ...... (foto M. Milivojević). 18 Legenda: I - podina II – bazalna serija III – čučalska serija IV – prebreška serija 1 – kristalasti škriljci 2 – gornjokredni peščari, konglomerati, krečnjaci 3 – konglomerati, peščari peskoviti glinci 4 – mrki ugalj 5 – laporci, glinci, peskoviti laporci ...
... ostataka kičmenjaka. Fosilna asocijacija je otkrivena u seoskom majdanu peska. Slojevi peska su beličaste boje, sadrže kvarc i komade kristalastog škriljca i padaju pod uglom od 20 stepeni ka istoku (sl. 15). 22 Sl. 14. Geografski položaj nalazišta u selu Lazarevac (GPS koordinate: ...Dragana D. Đurić. Neogena i kvartarna herpetofauna (Anura i Squamata) Srbije : doktorska disertacija, Beograd : Rudarsko-geološki fakultet, 2019
-
Kontaktni metamorfizam gornjokrednih sedimentnih stena Rudnika
Kostić N. Bojan (2021)Kontaktni metamorfizam gornjokrednih sedimentnih stena na planini Rudnik ispitivan je na uzorcima iz pet bušotina. Definisano je šest varijeteta krednih stena (protolita) koji čine dve litološke jedinice izgrađene od klastičnog, karbonatnog i klastično-karbonatnog materijala. Vulkanskom aktivnosti na Rudniku formirana su vulkanska tela koja se utiskuju duž slojevitosti sedimentnih stena, a neka ih presecaju u vidu dajkova. Starost ovog vulkanskog događaja određena je na 23.9 miliona godina. Ovaj miocenski vulkanizam doveo je do kontaktno metamorfnih promena sedimentnih stena i obrazovanja skarnova ...... metamorfizna. Najnižu zonu predstavljaju nemetamorfisani, slabo kristalasti sedimenti kredne starosti, srednju čine stene izmenjene u faciji zelenih škriljaca, a najvišu zonu čine metamorfiti epidot-aktinolitske facije. Gotovo svi autori koji su se bavili problemima metamorfizma, magmatizma i metalogenije ...
... krečnjaka, rožnaca, alevrolita i laporaca. Paket od brečoidnih krečnjaka je približno 150 metara debljine i sastoji se uglavnom od odlomaka rožnaca, škriljaca, argilošista, krečnjaka i kvarcita. Karbonatni fragmenti izgrađeni su od mikrita, sparita, biomikrita i odlomaka rudista. Peskovitu komponentu čine ...Kostić N. Bojan. Kontaktni metamorfizam gornjokrednih sedimentnih stena Rudnika, Univerzitet u Beogradu, Rudarsko-geološki fakultet, 2021
-
P-T analiza uglja RB Kolubara
Rada Vitomir (2024)Rudarski basen Kolubara predstavlja jedno od najvažnijih ležišta lignita u Republici Srbiji i ključni je faktor u snabdevanju zemlje energijom. Kvalitet uglja iz ovog basena direktno utiče na efikasnost termoelektrana i zadovoljenje energetskih potreba. U ovom radu, opisan je značaj tehničke i elementarne analiza uglja kako bi se utvrdili fizičko-hemijski parametri uglja iz Rudarskog basena Kolubara. U drugom delu rada dat je opis P-T analize uglja i njen značaj za ocenu mogućnosti čišćenja uglja. Takođe, dati su i rezultati ...... razvija toplotu. Humusni ugljevi sadrže vodonik između 0,8 i 6,5%, sapropelni ugljevi od 7,2 do 11,3%, i liptobioliti od 6,0 do 9,2%, i zapaljivi škriljci od 6,5 do 9,8%. Kiseonik se ubraja u balastne komponente uglja. Mrki ugljevi sadrže kiseonika od 17 do 32, kameni od 1,0 do 5,7, poluantraciti ...Rada Vitomir. P-T analiza uglja RB Kolubara, 2024
-
Osnovi hidrogeologije
Petar Dokmanović (2021)... Dolomit 0,1–15 Glina i prašina (mešano) 35–60 Karstifikovani krečnjak 5–50 Pesak 25–50 Kreda 15–45 Srednjezrni i krupnozrni pesak 35–40 Glinoviti škriljac < 1–10 Dobro granulisani pesak (uniformni) 30–35 Ispucala magmatska stena < 1–10 Šljunak 20–40 Ispucala kristalasta stena < 1–10 Pesak i šljunak ...
... gnajs Vulkanski konglomerat Riolit Sone stene (hloridne stene) Raspadnuti bazalt Vulkanski aglomerat Gnajsevi i drugi kristalasti škriljci Plovućac Kvarciti 40 O s n o v i h i d r o g e o l o g i j e 6.3. MEĐUZRNSKA POROZNOST 6.3.1. Osnovni pojmovi Međuzrnska ...
... 10-10–10-4 10-9–10-4 10-11–10-7 10-5–10-1 10-9–10-3 25–40 25–50 35–50 40–70 10–20 30–35 35–70 25–50 35–50 Čvrste Peščari 10-8–10-3 5–35 Škriljci: -neispucali -ispucali 10-11–10-7 10-7–10-3 0–10 5–50 Dolomiti 10-7–10-3 35–45 Oolitični krečnjaci 10-5–10-4 1–25 Kreda: ...Petar Dokmanović. Osnovi hidrogeologije, Beograd : Univerzitet u Beogradu, Rudarsko-geološki fakultet, 2021
-
Еоценска фауна југозападног дела Сирт басена (Либија)
Љупко Рундић, Мери Ганић (2020)Љупко Рундић, Мери Ганић. "Еоценска фауна југозападног дела Сирт басена (Либија)" in Записници Српског геолошког друштва, Српско геолошко друштво (2020)
-
Споменица 1991. – 2015. година: 135 година геологије и 70 година рударства на Универзитету у Београду
... да су палинолошка и фитострати- графска истраживања фанерозојских седимената, генеза и петрографски састав угља и уљних шкриљаца. Ради специјализације геологије угља, уљних шкриљаца и нафте, гео- хемије нафте и микропалеонтоло- гије, студијски је боравио на Гео- лошком институту Универзитета у Бечу ...
... пензији НИКОЛИЋ П., ГЕОРГИЈЕВИЋ Б., 1991. Уљни шкриљци јужно од Алексинца. Квалитетна својства и потенцијалност. Геолошки анали Балканскога полу- острва, 55, 249–262. НИКОЛИЋ П., ГЕОРГИЈЕВИЋ Б., 1991. Ретки и расејани елементи у уљним шкриљцима јужно од Алексинца. Геолошки анали Балканскога ...
... С. Соколовић 127. Соколовић Ј. Дејан 08.05.2009. Истраживање редоследа и динамике истовременог подземног откопавања лежишта угља и уљних шкриљаца у функцији оптималног искоришћавања енергетског потенцијала Подземна експлоатација ЛМС Д. Гагић В. Симеуновић, Ч. Бељић, Б. Михајловић ...главни и одговорни уредник Душан Поломчић. Споменица 1991. – 2015. година: 135 година геологије и 70 година рударства на Универзитету у Београду, Београд : Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет, 2016
-
Sedimentologija gornje krede centralnog dela vardarske zone
Violeta M. Gajić (2014-09-04)Područje istraţivanja obuhvaćeno doktorskom disertacijom nalazi se ucentralnim delovima Vardarske zone. Karakteriše se sloţenom geološkomgrađom koju grade mezozojske tvorevine trijaske, jurske i kredne starosti, kao ikvartarni sedimenti. U trijasu je istraţivano područje pokrivalo more, sve dogranice sa Šumadijom. Tokom jure sloţenim geotektonskim procesima stvarajuse ofiolitske stene rasprostranjene u juţnim i delom u centralnim delovimaistraţivanog područja. U donjoj kredi se pokretima dinarske faze izdiglo kopno,koje je egzistiralo skoro u celoj donjoj kredi područja istraţivanja.U alb-cenomanu pojedini delovi istraţivanog područja se ...... sedimentnim stenama dao je Fraas (1911), koji na ovom području izdvaja dve grupe stena: Grundgebirge, gde ubraja serpentin, sericitske i filitične škriljce i trijaske krečnjake, kao i Hippuriten i Inoceramen-Kalke, kojima opisuje kredne sedimentne stene. Mikinčić (1935; 1936) daje detaljnije podatke ...
... magmatskih stena u alevrolitskoj osnovi. U sastav peščara ulazi kvarc, plagioklas i liskun, zatim odlomci kvarcita, rožnaca, niskometamorfnih škriljaca, spilita, kao i krečnjaka, vezanih glinovito-sericitskim matriksom, ređe karbonatnim cementom. Njihova stratigrafska pripadnost određena je na ...
... se jezerske naslage koje sadrže slatkovodnu makro i mikrofloru. Među njima preovlađuju sivo-beli slojeviti laporci sa proslojcima bituminoznih škriljaca ili tufova. Za vreme sarmata (M22) povremeno je dolazilo do prodora slatkih voda iz Panonskog basena. To je rezultiralo prisustvom brakične f ...Violeta M. Gajić. Sedimentologija gornje krede centralnog dela vardarske zone, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет, 2014-09-04
-
Mineragenetske karakteristike i potencijalnostjuvelirskih mineralnih resursa leckog vulkanskog kompleksa
Zoran Ž. Miladinović (2012-12-11)Jedan od najznačajnijih regiona u Srbiji, sa stanovišta potencijalnosti juvelirskih mneralnih resursa, predstavlja lecki vulkanski kompleks, tercijarne starosti i dominantno andezitskog sastava. Ovaj vulkanski kompleks površine preko 700km2 nalazi se u južnojSrbiji na prostoru imeđu Kuršumlije, Lebana i Medveđe.Prvi su pažnju na juvelirske mineralne sirovine ovog prostora obratili graditeljiJustinijane Prima-e (VI vek). Najintenzivnija istraživanja izvršena su u periodu 1980–1982. ali samo na malom prostoru krajnjeg jugoistočnog dela vulkanskog kompleksa.U Leckom vulkanskom kompleksu dominiraju andezitske stene i njihovi piroklastiti.Smatra se ...vulkanski kompleks, mineragenetske karakteristike, juvelirski mineralni resursi, nalazišta, potencijalnost, kvarc, ametist, ahat, kalcedon, jaspis, prognoza... regionalnih dislokacija između zapadnih obodnih delova Srpsko-makedonske mase i ultramafita Vardarske zone. Produkti vulkanizma pokrili su kristalaste škriljce Srpsko-makedonske mase, kredne sedimente i delom jurske serpentinite koji se nalaze u podlozi gornjo-krednih sedimenata. U sastavu leckog vulkanskog ...
... izmenjeni andeziti; 5. andezit-rožnačka formacija; 6. kredni fliš; 7. dijabaz- rožnačka formacija; 8. dijabazi, doleriti, spiliti; 9. serija gvožđevitih škriljaca; 10. gnajsevi. Početak vulkanske aktivnosti u gornjem oligocenu vezan je za obrazovanje stratovulkana, izgrađenih od lavičnih izliva i piroklastita ...
... izmenjeni andeziti, 5. andezit- rožnačka formacija, 6. kredni fliš; 7. dijabaz-rožnačka formacija; 8. Dijabazi, doleriti, spiliti; 9. serija gvožđevitih škriljaca; 10. gnajsevi; 11. vulkanski centar; 12. sekundarni vulkanski centri; 13. vulkanski nek; 14. ostaci vulkanske kaldere; 15. prstenasta struktura višeg ...Zoran Ž. Miladinović. "Mineragenetske karakteristike i potencijalnostjuvelirskih mineralnih resursa leckog vulkanskog kompleksa" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2012-12-11)
-
Просторни положај лежишта угља Ђурђевик: геофизичко-геолошки модел
Синиша Арсеновић (2019)Лежиште угља Ђурђевик представља источни део Бановићког угљеног басена и припада северној страни босанске офиолитске зоне унутрашњих Динарида у чији састав улазе стене палеозојске, мезозојске и кенозојске старости. Језерска доњомиоценска угљоносна серија изграђена је од лапоровито-глиновитих седимената са једним слојем мрког угља. Дебљина угљеног слоја креће се у интервалу од 5 до 25 m са генералним правцем пружања СЗ - ЈИ и падом према ЈЗ. У зони обухваћеноj геофизичким истраживањима изражена je пострудна тектоника у виду раседа мањег и ...... току алпске орогенезе. Дуж обода као и у зонама већих тектонских линија перидотитске масе су серпентинисане. Горњепермски битуминозни кречњаци и шкриљци јављају се дуж јужног обода басена. 2.3.2. Мезозоик Мезозоик (MZ) је представљен стенама тријаске и јурске старости. Тријас (Т) На ширем ...Синиша Арсеновић. Просторни положај лежишта угља Ђурђевик: геофизичко-геолошки модел, Београд : Рударско-геолошки факултет, 2019
-
Процена ризика од загађивања водних ресурса под утицајем напуштених рударских радова на простору Србије
Nebojša B. Atanacković (2018-08-31)Велики број напуштених рударских радова и ограничена средства за рекултивацијуи ремедијацију деградираних простора подстакле су развој метода за издвајањеприоритетних локација на које је потребно усмерити даља истраживања. У датомконтексту, у склопу израде дисертације спроведене су научно-истраживачкеактивности које су за предмет имале анализу утицаја значајнијих напуштенихрударских радова на водне ресурсе на простору Србије јужно од Саве и Дунава.Разматрање предметне проблематике извршено је кроз развој и примену семи-квантитативне методологије за анализу ризика од загађивања површинских иподземних вода на регионалној размери. Примењена ...анализа ризика, водни ресурси, водна тела, рудничке воде, рударскиотпад, аналитички хијерархијски процеси, кластер анализа, математичка теоријаатрибута, функције припадности, семи-квантитативне методе... лежишта формирана у оквиру магматских и метаморфних стена: андезита најчешће хидротермално измењених, гранита; габра, перидотита, серпентинита, и шкриљаца. Већина напуштених рударских радова у оквиру лежишта металичних минералних сировина сврстана је у силикатну геолошку средину. Карбонатно ...
... алеврита) консолидованих стена (глинаца, лапораца), формације изграђене од смене ових седимената са пешчарима – флишне секвенце и метаморфне стене (шкриљци, гнајсеви и амфиболити). За терене сиромашне подземним водама додељена је вредност параметра G од 0,1. Теренима изграђеним од седиментних стена ...Nebojša B. Atanacković. "Процена ризика од загађивања водних ресурса под утицајем напуштених рударских радова на простору Србије" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2018-08-31)
-
Geološko-geofizički model dela Timočkog magmatskog kompleksa
Snežana M. Ignjatović (2014-06-30)Timočki magmatski kompleks (TMK) u geotektonskom smislu pripada KarpatoBalkanidimaistočne Srbije, koji su deo Tekijsko-Dakijske jedinice. TMK je nastaotokom kontinuirane vulkanske aktivnosti, koja je trajala oko deset miliona godina iodvijala se generalno u tri faze (Zimmerman et al., 2008, Kolb et al., 2013, Banješević,2006). Pomeranje vulkanskog fronta je išlo od istoka ka zapadu (von Quadt et al., 2002,2003, 2007). Ovaj kompleks pripada tetijskom evroazijskom metalogenetskom pojasu usvetu poznat po ležištima bakra i zlata (Janković, 1990).U doktorskoj disertaciji su prikazani rezultati ...Timočki magmatski kompleks, aeromagnetska istraživanja, gravimetrijskaistraživanja, 2D geološko-geofizički model, Valja Strž, magmatsko telo... izmenjene i orudnjene stene. Ovako obimna geološka istraţivanja donela su značajna saznanja o tome da se TMK razvio na podlozi od kristalastih škriljaca, paleozojskih tvorevina i sedimenata jure i donje krede. Kneţević (1960) potvrĎuje ova saznanja, koja ukazuju na postojanje blokova parcijalno ...Snežana M. Ignjatović. "Geološko-geofizički model dela Timočkog magmatskog kompleksa" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2014-06-30)
-
Badenske školjke jugoistočnog oboda Panonskkog basena (Centralni Paratetis)
Gordana M. Jovanović (2014-12-05)Rad obuhvata detaljnu studiju badenskih školjaka koje potiču sa terenajugoistočnog oboda Panonskog basena (Centralni Paratetis). Proučavani su lokaliteti naprostorima Srbije (Fruška gora, Golubac, okolina Beograda, Aranđelovca, Koceljeva,Loznica) i severoistočne Bosne (Ugljevik). Pored taksonomske analize i paleontološkihopisa bivalvija, u radu je dat i spisak revidovanih vrsta koje su do sada pronađene usedimentima badenskog kata istraživanog terena. Do sada je ukupno poznato 41familija, 108 rodova i 174 taksona. Identifikovano je 170 bivalvijskih vrsta, međukojima su neke prvi put konstatovane na ovim ...školjke, baden, Panonski basen (Centralni Paratetis), stratigrafija,paleoekologija, paleogeografija, paleobiogeografija... Turritella bicarinata Eichwaldi, Nassarius dujardini (Deshayes). Peskovito-šljunkovito-peščarska facija sadrži i blokove granita, krečnjaka, škriljaca, pripada zoni sa Ammonia viennensis (d'Orbigny), a od mekušaca se sreću Flabellipecten besseri Andrzeyowski, Serpulorbis arenarius (Linnaeus) ...
... laporovitim glinama u kojima su pored foraminifera nađeni i mekušci (Кnežević i dr., 1994). U okolini Smedereva leže transgresivno preko kristalastih škriljaca, na dubini 1.312-1.408 m. U donjem delu zastupljeni su laporoviti peščari, a u gornjem delu laporci, peskoviti i lajtovački krečnjaci. U Radincu ...Gordana M. Jovanović. "Badenske školjke jugoistočnog oboda Panonskkog basena (Centralni Paratetis)" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2014-12-05)
-
Optimizacija dužine strele rotornih bagera u funkciji stabilnosti kosina i efektivnosti rada na površinskim kopovima lignita Srbije
Branko M. Petrović (2016-07-12)Rotorni bageri su mašine koje se u današnje vreme najviše primenjuju uprocesu masovne eksploatacije uglja zahvaljujući, pre svega, nizu tehničkoeksploatacionihprednosti u odnosu na druge vrste bagera. Raznovrsnirudarsko-tehnički zahtevi otkopavanja doprineli su razvoju nekoliko tipova ovihmašina, tako da svaki od njih ima svoje prednosti i nedostatke u odnosu nadrugi tip.Predmet istraživanja u disertaciji odnosi se na izbor optimalnekonstrukcije strele bagera i njene usaglašenosti sa uslovima radne sredine kojiće vladati na površinskim kopovima lignita Srbije, imajući u vidu složene usloveeksploatacije (velika ...površinski kop, parametri bloka, kapacitet, rotorni bager, strelabagera, geomehanika, stabilnost kosina, ekonomija... vremenom (reološka svojstva). Ovo je od posebnog značaja u slučajevima gde su u stenskom masivu zastuplјeni glinoviti materijali skloni bubrenju ili škrilјci ispunjeni glinom, kod kojih može doći do 72 redukovanja čvrstoće i drugih svojstava nakon njihovog otvaranja. Prilikom utvrđivanja svojstava ...Branko M. Petrović. "Optimizacija dužine strele rotornih bagera u funkciji stabilnosti kosina i efektivnosti rada na površinskim kopovima lignita Srbije" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2016-07-12)
-
Rezultati ispitivanja parametara čvrstoće i dinamičkih svojstava mermera i mogućnost njihove korelacije
Ispitivanja stena kao radne sredine, odnosno materijala sa kojim se gradi, na kome se gradi i u kome se gradi, svojom složenošću zahteva njeno svestrano izučavanje po velikom broju parametara. Zadatak Mehanike stena je da što bolje upozna ponašanje stenske mase i njenu otpornost na dejstvo pritiska, zatezanja i smicanja, kao i dinamičkih svojstava. Poznavanje navedenih parametara i njihova korelacija omogućavaju pouzdaniji izbor parametara za projektovanje danas sve zahtevnijih uslova kako podzemne, tako i površinske eksploatacije. U ovom radu ...mermer, jednoosna čvrstoća na pritisak, čvrstoća na istezanje, brzina longitudinalnih elastičnih talasa, korelacijaJelena Majstorović-Necković, Vladimir Čebašek, Veljko Rupar. "Rezultati ispitivanja parametara čvrstoće i dinamičkih svojstava mermera i mogućnost njihove korelacije" in 11. Međunarodna konferencija “Ugalj i kritični materijali" CCM 2023, Zlatibor, 11-14. oktobar 2023., Beograd : Jugoslovenski komitet za površinsku eksploataciju (2023)
-
Hronološki pregled razvoja površinske eksploatacije lignita u Srbiji
U ovom preglednom radu dat je istorijski pregled razvoja površinske eksploatacije lignita na teritoriji Srbije, uz kratak osvrt na geološki nastanak i kvalitet i rezerve uglja, kao i mogućnosti korišćenja za dalju upotrebu. Kolubarski, Kostolački i Kovinski ugljeni baseni lignita u Srbiji, ne računajući Kosovsko-Metohijski i Drenički u sastavu AP Kosovo i Metohija po Rezoluciji 1244 UN, su ležišta najrasprostranjenijeg uglja - lignita u Srbiji koji se eksploatiše od druge polovine 20. veka na velikom broju površinskih kopova ...Bojan Dimitrijević, Radmila Gaćina, Bogoljub Vučković. "Hronološki pregled razvoja površinske eksploatacije lignita u Srbiji" in XI Međunarodna konferencija ugalj i kritični mineral CCM 2023, Zlatibor, 11-14. oktobar 2023., Beograd : Jugoslovenski komitet za površinsku eksploataciju (2023)
-
Хидрогеохемијске карактеристике и квалитет вода слива Требишњице, Република Српска, Босна и Херцеговина
Dragoslav R. Banjak (2016-08-25)Упркос неповољном временском и просторном распореду, воде су најзначајнијиприродни ресурс Источне Херцеговине. Ова чињеница довела је до реализацијепројекта „Вишенамјенског хидросистема Требишњица“, којим је, премаМилановићу (2006), до сада обухваћено: седам хидроелектрана, шестакумулација, шест брана, шест тунела укупне дужине 59,7 km, неколикоприступних тунела, 62,5 km бетонског канала кроз Попово поље, канал крозДабарско (6750 m) и Фатничко поље (2770 m) и систем тунел-канал или цјевоводпрема Дубравама.У почетку са доминантним енергетским предзнаком, концепција јетрансформисана у интегрално рјешење вишенамјенског коришћења и заштитевода и животне ...хидрогеохемијски процеси, мултиваријантна статистичкаанализа, инверзно геохемијско моделовање, квалитет воде, употребиљивост водеза наводњавање, слив Требишњице... развијени у флишној и кречњачкој фацији. „Седименти еоценског флиша представљени су крупнозрним и ситнозрним пјешчарима, затим финим зеленим шкриљцима и конгломератима. Кречњачка фација еоцена представљена је танкослојевитим нумулитичним кречњацима“ (Петровић, 1959). Драгослав Р. Бањак ...Dragoslav R. Banjak. "Хидрогеохемијске карактеристике и квалитет вода слива Требишњице, Република Српска, Босна и Херцеговина" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2016-08-25)
-
Sinteza i strukturna karakterizacija mikroporoznih arsenata i fosfata
Sabina Z. Kovač (2015-09-28)Predmet rada i istraživanja ove doktorske disertacije su sinteza i strukturnekarakteristike novih kristalnih arsenata i fosfata koji sadrže Mg, K, Ca, Mn, Fe, Co, Ni,Cu, Zn, Sr, Ba i druge katjone. U strukturama arsenata i fosfata, AsO4- i PO4-tetraedrinajčešće se vezuju sa tetraedarski ili oktaedarski koordinisanim katjonima prelaznihmetala formirajući otvorene strukture (slojeve ili 3D mreže) sa širokim opsegomrazličitih topologija. U šupljinama ili porama u obliku povezanih ili nepovezanihkanala, tunela, kaveza i međuslojnog prostora mogu se ugraditi različiti vanmrežni joni(obično ...... pojavljuju u prirodi. Prosečna zastupljenost arsena u zemljinoj kori iznosi 1,5 mg/kg (1,5 ppm). Najveće koncentracije javljaju se u glincima i škriljcima, a visoke koncentracije mogu da se jave i u nekim ugljevima. Koncentracije u prirodnim vodama su mnogo niže, naravno, sa višim vrednostima u ...Sabina Z. Kovač. "Sinteza i strukturna karakterizacija mikroporoznih arsenata i fosfata" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2015-09-28)
-
Mineralni i hemijski sastav čestica u atmosferi zone Kolubarskog basena i uticaj na životnu sredinu
Željko R. Cvetković (2013-11-18)Čestice iz vazduha su prikupljane u blizini termoelektrane i površinskih kopovarudnika uglja u Kolubarskom basenu. Izmereni srednji sadržaji koncentracija rastvornih,nerastvornih i ukupnih taložnih materija na godišnjem nivou prelaze 200 mg/m2dan (K-1, K-3, K-4, K-5). Distribucija čestica na svim lokacijama klasifikovana je na česticeveličine veće od 10 μm, zatim na čestice veličine od 10 μm do 2,5 μm i klase česticaveličine ispod 2,5 μm. Ovakva podela je dala odnos koncentracija inhalatornih irespiratornih čestica po mernim mestima. Skenirajuća elektronska mikroskopija jepokazala ...mineral, četica, prašina, leteći pepeo, aerosediment, PM10, teški metali,koncentracija, veličina čestice, Kolubara... Proučavanje površinskih kopova spadaju u tu kategoriju, sa prisustvom sedimentnih stena koje, zajedno sa ugljem, mogu da sadrže peščare, glinovite škriljce, kao i veći broj asociranih minerala (Munro and Crompton., 1999; Pless-Mulloli et al., 2000). Merefield et al., (1995), odredili su mineralni ...
... razvijaju iz podinskih – bituminoznih krečnjaka. Viši delovi donjeg trijasa izgrađeni su od laporovitih krečnjaka, liskunovitih peščara i glinenih škriljaca. U višim odeljcima donjeg trijasa nađena je makro i mikro fauna karakteristična za kampilski potkat. Trijaska serija u ovim oblastima završava ...Željko R. Cvetković. "Mineralni i hemijski sastav čestica u atmosferi zone Kolubarskog basena i uticaj na životnu sredinu" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2013-11-18)
-
Mineralni i hemijski sastav čestica u atmosferi zone Kolubarskog basena i uticaj na životnu sredinu
Željko R. Cvetković (2013-11-18)Čestice iz vazduha su prikupljane u blizini termoelektrane i površinskih kopovarudnika uglja u Kolubarskom basenu. Izmereni srednji sadržaji koncentracija rastvornih,nerastvornih i ukupnih taložnih materija na godišnjem nivou prelaze 200 mg/m2dan (K-1, K-3, K-4, K-5). Distribucija čestica na svim lokacijama klasifikovana je na česticeveličine veće od 10 μm, zatim na čestice veličine od 10 μm do 2,5 μm i klase česticaveličine ispod 2,5 μm. Ovakva podela je dala odnos koncentracija inhalatornih irespiratornih čestica po mernim mestima. Skenirajuća elektronska mikroskopija jepokazala ...mineral, četica, prašina, leteći pepeo, aerosediment, PM10, teški metali,koncentracija, veličina čestice, Kolubara... Proučavanje površinskih kopova spadaju u tu kategoriju, sa prisustvom sedimentnih stena koje, zajedno sa ugljem, mogu da sadrže peščare, glinovite škriljce, kao i veći broj asociranih minerala (Munro and Crompton., 1999; Pless-Mulloli et al., 2000). Merefield et al., (1995), odredili su mineralni ...
... razvijaju iz podinskih – bituminoznih krečnjaka. Viši delovi donjeg trijasa izgrađeni su od laporovitih krečnjaka, liskunovitih peščara i glinenih škriljaca. U višim odeljcima donjeg trijasa nađena je makro i mikro fauna karakteristična za kampilski potkat. Trijaska serija u ovim oblastima završava ...Željko R. Cvetković. "Mineralni i hemijski sastav čestica u atmosferi zone Kolubarskog basena i uticaj na životnu sredinu" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2013-11-18)