Претрага
111 items
-
Sedimentologija gornje krede centralnog dela vardarske zone
Violeta M. Gajić (2014-09-04)Područje istraţivanja obuhvaćeno doktorskom disertacijom nalazi se ucentralnim delovima Vardarske zone. Karakteriše se sloţenom geološkomgrađom koju grade mezozojske tvorevine trijaske, jurske i kredne starosti, kao ikvartarni sedimenti. U trijasu je istraţivano područje pokrivalo more, sve dogranice sa Šumadijom. Tokom jure sloţenim geotektonskim procesima stvarajuse ofiolitske stene rasprostranjene u juţnim i delom u centralnim delovimaistraţivanog područja. U donjoj kredi se pokretima dinarske faze izdiglo kopno,koje je egzistiralo skoro u celoj donjoj kredi područja istraţivanja.U alb-cenomanu pojedini delovi istraţivanog područja se ...... posvećuje genezi i poloţaju ofiolitskog melanţa. Vasić et al. (2005) prikazuju rezultate ispitivanja sloja gline i lamine piroklastičnog sastava u laporovitim krečnjacima Struganika. Glina je smektitskog sastava i nastala je transformacijom vulkanskog stakla. Pojavu vulkanskog stakla u karbonatnim ...
... kristaloklastičnog tufa (Slika 8.108a) u bazi i sloj smektitske gline debljine 10 cm (Slika 8.108b). Lamina je debela 1-2 mm i izgrađena je od kristaloklasta kvarca (često bipiramidalan), sanidina, plagiokasa i biotita. Smektitska glina je visokog kristaliniteta, a po hemizmu odgovara Al-montmorionitu ...
... (Squinabol), Dictyomitra sp. i D. formosa (Squinabol). Slika 8.108. Smektitska glina u struganičkim krečnjacima. a. Lamina kristaloklastičnog tufa na gornjoj površini slojevitosti laporca. b. Sloj smektitske gline (2). 1 – gornja površina sojevitosti laporca na kojoj je razvijena lamina i 3 – sloj ...Violeta M. Gajić. Sedimentologija gornje krede centralnog dela vardarske zone, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет, 2014-09-04
-
Geotehnički uslovi izgradnje nadvožnjaka "Balajnac" na autoputu E-80 deonica: Niš - Merošina
Dragoslav Rakić, Nikola Božović (2024)U sklopu prve deonice autoputa E-80 Niš – Merošina, izgrađen je nadvožnjak u zoni sela Balajnac koji je oslonjen na tri stubna mesta na međusobnom rastojanju od oko 26 m. Svaki stub je fundiran na šipovima i to sa predloženim rasporedom od 2 šipa u grupi na međusobnom rastojanju od 3.6 m. U radu su na osnovu izvršenih geotehničkih istraživanja terena, analizirani rezultati nosivosti vertikalno opterećenog šipa prečnika 1.2 m i dužine šipa od L = 23 m. Analiza ...Dragoslav Rakić, Nikola Božović. "Geotehnički uslovi izgradnje nadvožnjaka "Balajnac" na autoputu E-80 deonica: Niš - Merošina" in Peti Srpski kongres o putevima, Beograd, 30-31.05.2024., Beograd : Srpsko društvo za puteve "Via Vita" (2024)
-
Termalne vode tercijarnih magmatita jugoistočne Srbije
Tanja Petrović (2010)Tanja Petrović. Termalne vode tercijarnih magmatita jugoistočne Srbije, Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 2010
-
Metalogenija vezana za tercijarni magmatizam u oblasti Osogovo-Besna Kobila
Kostadin Bogojevski (1965)Kostadin Bogojevski. Metalogenija vezana za tercijarni magmatizam u oblasti Osogovo-Besna Kobila, Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 1965
-
Generativni naftno-gasni potencijal tercijarnih sedimenata Banatske depresije
Aleksandar Kostić (2000)Aleksandar Kostić. Generativni naftno-gasni potencijal tercijarnih sedimenata Banatske depresije, Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 2000
-
Biostratigrafske i paleoekološke karakteristike palinomorfi iz tercijarnih sedimenata banatske depresije (panonski basen)
Jelena Milivojević (2010)Jelena Milivojević. Biostratigrafske i paleoekološke karakteristike palinomorfi iz tercijarnih sedimenata banatske depresije (panonski basen), Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 2010
-
Upravljanje resursima podzemnih voda severne Bačke
Bojan B. Hajdin (2013-03-07)Vodosnabdevanje gradova i naselja severne Bačke vrši se u potpunosti iskorišćavanjempodzemnih voda. Najznačajnije količine podzemne vode namenjene za piće zahvatajuse iz izdani u vodonosnim pleistocenskim naslagama koje su poznate kao osnovnivodonosni kompleks, dok su danas u vodosnabdevanju manje zastupljene vode izizdani u pliocenskim sedimentima i prve, slobodne izdani rasprostranjene plitko ispodpovršine terena.Pored snabdevanja stanovništva, veliki potrošači podzemne vode su i industrijskapreduzeća, a zbog loših uslova i nerazvijenih sistema za navodnjavanje sve veći korisnicivoda prve izdani postaju i poljoprivredni proizvođači.Geološka ...resursi podzemnih voda, vodosnabdevanje, održivo upravljanje, osnovni vodonosni kompleks, termomineralne vode, monitoring podzemnih... Sombora debljina sedimenata donjeg ponta iznosi oko 500 m, a gornjeg ponta 210 m. Izgrađeni su od laporaca, laporovitih glina, peskovitih glina, glinovitih peskova i peskovite gline. Na istoku, u rejonu Bečeja sedimenti donjeg ponta (Pl11) izgrađeni od različitih varijacija lapora, laporaca i ...
... podini od gornjopaludinskih glina leže šljunkovi, peskoviti šljunkovi i krupnozrni peskovi sa proslojcima glina, pleistocene starosti, ukupne debljine oko 35 m. Dalje su zastupljeni pretežno sitnozrni peskovi koji idući prema površini prelaze u prašinaste peskove i gline, tako da površinski sloj ...
... predstavljeni su glinovitim laporima i peskovito- laporovitim glinama. Nasuprot glinovitoj, u gornjim slojevima izraženije su peskovito- glinovite komponente. Kao stalni pratioci na širem prostoru Sente sreću se i proslojci uglja, ugljevitih glina. Na području Ade i Mola sedimenti donjeg ponta izgrađeni ...Bojan B. Hajdin. "Upravljanje resursima podzemnih voda severne Bačke" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2013-03-07)
-
Mikroplastika u peloidima iz Srbije i Slovenije
A. Šajnović, G. Gajica, F. Prosenc, S. Stojadinović, G. Veselinović, P. Trebše, P. Dabić, B. Jovančićević (2023)... a [5]. Novija istraživanja su pokazala da čestice mikroplastike formiraju agregate sa prirodnim mineralima ili čvrstim materijalima kao što su gline (npr. kaolinit ili bentonit) i druge koloidne čestice [6]. Stoga je dalja mineraloška analiza potrebna kako bi se pouzdanije interpretirali podaci ...A. Šajnović, G. Gajica, F. Prosenc, S. Stojadinović, G. Veselinović, P. Trebše, P. Dabić, B. Jovančićević. "Mikroplastika u peloidima iz Srbije i Slovenije" in 9. simpozijum Hemija i zaštita životne sredine EnviroChem2023, Kladovo, 4-7. jun 2023., Beograd : Srpsko hemijsko društvo (2023)
-
Hidrogeohemijska valorizacija esencijalnih mikroelemenata mineralnih voda Srbije
Jana S. Stojković (2013-09-25)Mineralne vode još od davnina privlače pažnju ljudi i to kako u pogledu istraživanja iproučavanja, tako i u pogledu njihovog iskorišćavanja. Naročito je važno poznavanjesadržaja mikroelemenata u njima, jer su to komponente njihovog hemijskog sastavakoje ih odvajaju od tzv. „običnih“ malomineralizovanih voda.U ovom radu proučavani su odabrani esencijalni mikroelementi (fluor, bor, litijum,kalijum, stroncijum i silicijum), u mineralnim vodama Srbije, pri čemu je analiziranopreko 130 uzoraka mineralnih voda iz različitih geoloških sredina, to jest hidrogeološkihrejona. Cilj ovog istraživanja bio je ...esencijalni mikroelementi, faktori migracije, zakonomernosti rasprostranjenja, hidrogeohemijski procesi, multivarijantna statistička analiza, mineralne vode Srbije... minerala), u kome se javljaju proboji tercijarnih vulkanita. Slično je i sa pojavama Lomnički kiseljak i Žabare, koje se javljaju unutar kruševačkog tercijarnog basena (naizmenično smenjivanje glina, peskova i peskovitih glina), na mestu gde tercijarne naslage isklinjavaju uz horstovsku masu ...
... podzemnih voda (hidrogeohemijske barijere) Glavnu hidrogeohemijsku barijeru za litijum predstavljaju gline, tačnije minerali glina i zeoliti. Intenzitet sorpcije litijuma mineralima glina zavisi od hemijskog sastava podzemnih voda. U slučaju da su u podzemnim vodama prisutni elementi koji se ...
... osobina kalijuma u sedimentnoj sredini jeste njegova sorpcija na glinama i koloidima. Posledica ovog svojstva su male koncentracije kalijuma u moru (399 ppm), u poređenju sa visokim koncentracijama ovog elementa u mineralima glina (24900 ppm), što se vidi i iz molarnog odnosa K/Na, koji u moru ...Jana S. Stojković. "Hidrogeohemijska valorizacija esencijalnih mikroelemenata mineralnih voda Srbije" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2013-09-25)
-
Старење бунара у алувијалним срединама различитог степена оксичности
Brankica Majkić (2013-09-27)Старење бунара настаје као последица процеса корозије и колмирања. Процесекорозије могуће је спречити уградњом филтерских конструкција од материјалаотпорних на корозију. Колмирање може да настане без обзира на врсту материјалаод кога се праве бунарске конструкције, а процесом може бити захваћенаприфилтарска зона па и зона саме водоносне средине. Из тог разлога тезa јеусмеренa на процесе који доводе до колмирања бунара и последицe опадањaкапацитета водозахватних објеката. Полазна хипотеза је да бунари стареразличитом брзином у срединама различитог степена оксичности. Хидрохемијскеи микробиолошке карактеристике подземних ...старење бунара, алувијалне издани, степен оксичности средине,колмирање, бунарски талог, локални хидраулички губитак, дозвољене улазнебрзине... Гранити 2,70 Кречњаци 0,86 Пешчари 2,80 Глине 4,72 Земљиште 3,80 (0,3-55%) Из табеле 4.1.6 се види да различите врсте глина могу бити значајни носиоци гвожђа. Процентуални садржај гвожђа у глинама дао је Grim (1953). Према овом аутору гвожђе се у глинама доминантно налази у облику Fe2O3, а неколико ...
... седимената фације старача. Минерали глина, као што је познато, могу да вежу у међуслојне просторе различите катјоне, а исто тако добро сорбирају различите хидроксиде гвожђа и мангана. Истраживањима утицаја сорбираног гвожђа и мангана у глинама алувијалних наслага и појавом истих у водама ...
... представљен је средњезрним до крупнозрним песковима, местимично шљунковима и ређим прослојцима алеврита и глина. Горњи део серије је ситнозрнијег састава и граде га алеврити, алевритске и барске глине са прослојцима ситних пескова. Ови седименти су скоро потпуно еродовани у приобаљу Дунава. Речно-барски ...Brankica Majkić. "Старење бунара у алувијалним срединама различитог степена оксичности" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2013-09-27)
-
Eksploatacioni učinci ugljenih sistema na površinskom kopu Tamnava–Zapadno polje
U radu su analizirani eksploatacioni učinci ugljenih sistema na površinskom kopu Tamnava–Zapadno polje. Period analize je prvih šest meseci tekuće godine. Analiza je vršena sa aspekta ostvarene proizvodnje, kvaliteta uglja, efektivnog vremena rada, kapacitetnog i vremenskog iskoršćenja i zastoja sistema. Za poređenje podataka različitih parametara koji po svojoj prirodi nisu međusobno uporedivi, u radu su korišćene metode višekriterijumskog odlučivanja.... otkopane su i određene količine međuslojne jalovine. Na slici 2.1 predstavljen je odnos količine uglja prema otkopanoj količini proslojaka peska i gline. Slika 2.1 Odnos ostvarene proizvodnje uglja i međuslojne jalovine Na osnovu datog prikaza može se uočiti da je III BTD sistem otkopao veću količinu ...
... ukupni vremenski zastoji koji prate rad sistema. Zbog složene strukture ležišta, u okviru ugljenog bloka česte su pojave proslojaka peska i pontske gline, što uslovljava selektivnu eksploataciju. Ovi proslojci se putem raspodelnih stanica odlažu na sistem međuslojne jalovine. Kako bi se ispunili minimalni ...Marko Lazić, Filip Miletić, Milena Lekić, Veljko Rupar, Željko Petrović, Lazar Žujović . "Eksploatacioni učinci ugljenih sistema na površinskom kopu Tamnava–Zapadno polje" in 10th International Conference Coal 2021, Jugoslovenski komitet za površinsku eksploataciju, Zlatibor (2021)
-
P-T analiza RMU Bitola – krupne klase
Nemanja Dobrosavljević (2024)Cilj ovog diplomskog rada je bio ispitivanje mogućnosti i tehnologije čišćenjauglja, kao i predstaviti rezultate pliva – tone analize koja ima za cilj ocenu mogućnosti čišćenja uglja - krupnih klasa posmatranog uzorka. Da bi se ispitivanje i analiza mogućnosti čišćenja rovnog uglja u REK Bitola uspešno priveli kraju, moralo se uraditi uzorkovanje reprezentativnog uzorka iz koga se potom izdvaja prvi deo koji služi za određivanje sadržaja vlage. Pored tog dela iz uzorka se izdvaja i drugi njegov deo koji će ...ugalj, lignit, Bitola, PT analiza, pliva-tone analiza, čišćenje uglja, suvi ugalj, vlažan ugalj, pepeo, donja toplotna moć, čist ugalj, jalovina, bilans... i komadi i zrna koji vuku poreklo iz povlate i podine ugljenog sloja. Podinu ugljenih slojeva uglavnom grade gline, glinac i peskovita glina, ređe peščari i krečnjaci, a povlatu gline, ređe peščari i krečnjaci. U dostupnoj literaturi može se naći Još jedna podcla pepela koja je izvršena prema ...
... obliku slojeva između neorganskih sedimenata koje nazivamo povlata i podina. Povlatu i podinu najčešće sačinjavaju glinovite stene (gline, glinci i peskovite gline), ali i peščarske i krečnjačke stene. Zona prelaza između podine i povlate i ugljenog sloja nekada zna da bude jasno određena ali postoji ...
... su mahom konkrecije, agregati, bubrežaste i loptaste forme kvarca, opala, pirita, markasita, limonita, siderita, krečnjaka, dolomita, liskuna, gline i dr. Epigenetski mineralni uklopci formiraju se nakon kreiranja samog ugljenog sloja, tjJ. posle dijageneze i metamorfizma, sa izlučivanjem minerala ...Nemanja Dobrosavljević. P-T analiza RMU Bitola – krupne klase, 2024
-
Neogena i kvartarna herpetofauna (Anura i Squamata) Srbije : doktorska disertacija
Dragana D. Đurić (2019)U radu je prvi put opisan deo herpetofaune (Anura i Squamata) iz neogenih i kvartarnih lokaliteta Srbije. Obrađeni su lokaliteti Sibnica, Prebreza, Lazarevc, Vračević i Riđake, neogene starosti. Lokaliteti kvartarne starosti su pećine Mala i Velika Balanica, Pešturina, Hadži Prodanova, Baranica, Vrelska pećina i sedimentne ispune fisura u kamenolomima Venčac i Beočin. U radu je prikazana je taksonomska analiza herpetoloških ostataka. Pored taksonomske analize fosilnog materijala dat je kratak geografsko-geološki opis proučavanih lokaliteta, osnovne osteološke karakteristike anura i skvamata ...... Prodanove pećine sa mestom iskopavanja a); geološki slojevi b): 1. sive gline sa komadima stena (holocen), 2. smeđe-žute gline sa finom drobinom, 3. smeđa glina sa krupnom drobinom, 4. smeđa glina sa finom drobinom, 5. tamno smeđa glina sa krupnom drobinom (iz Bogićević et al. 2017, modifikovano). Fauna ...
... 13 Sloj u kom je pronađena fauna kičmenjaka nalaze se u smeđe-sivim i žućkastim glinama (sloj 2) interkalarno smeštenim između sivih peskovitih glina, sivih ugljenih glina i glina sa komadima ugljenisanih stabala (sl. 7 i 8) (Knežević et al. 2016). ...
... sivkaste gline sa fragmentima matičnih stena, sa nalazima iz starijeg gvozdenog i savremenog doba, nataložen tokom holocena. Sloj II je izgrađen od smeđe-žutih glina sa sitnom drobinom. Smeđa glina sa krupnom drobinom i odlomcima stena čini sloj III. Četvrti sloj (IV) gradi svetlo smeđa glina sa finom ...Dragana D. Đurić. Neogena i kvartarna herpetofauna (Anura i Squamata) Srbije : doktorska disertacija, Beograd : Rudarsko-geološki fakultet, 2019
-
Održivo korišćenje mađarsko-srpskih međugraničnih vodnih tela
Dušan Polomčić, Zoran Stevanović, Saša Milanović, Stanko Sorajić, Bojan Hajdin, Željko Kljajić (2010)... Paludinski slojevi (Pl2+3) - Završnu seriju tercijarnog (neogenog) kompleksa stena predstavljaju paludinski sedimenti. Zastupljeni su na celom podru ju istraživanja, rasprostanjeni na razli itm dubina i debljine. Izgra eni su od peskova, glina, šljunkovito- glinovitih peskova sa pojavama proslojaka ...
... 250-300 m. Paludinski slojevi (Pl,,3) - ZavrSnu seriju tercijarnog (neogenog) kompleksa stena predstavljaju paludinski sedimenti. Zastupljeni su na celom podrucju istrazivanja, rasprostanjeni na razlicitm dubina i debljine. Izgradeni su od peskova, glina, Sljunkovito- glinovitih peskova sa pojavama proslojaka ...
... za potrebe vodosnabdevanja naselja i industrije. Generalno, istraživani teren izgra uju stene paleozojske (prekambrium-paleozoik), mezozojske, tercijarne i kvartarne starosti (prilog 2 i 3). UDK: 551.491.56 Originalni nauéni rad ODRZIVO KORISCENJE MADARSKO-SRPSKIH MEDUGRANICNIH VODNIH TELA Du’an ...Dušan Polomčić, Zoran Stevanović, Saša Milanović, Stanko Sorajić, Bojan Hajdin, Željko Kljajić. "Održivo korišćenje mađarsko-srpskih međugraničnih vodnih tela" in Vodoprivreda 42 no. 04-Jun, Beograd : Jugoslovensko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje (2010): 223-235
-
Maceralni sastav i rang uglja Ibarskog basena
Donjemiocenski ugljonosni Ibarski basen se nalazi u južnoj Srbiji. Intramontanski ektenzivni basen, izdužen u pravcu severozapad-jugoistok ispunjen je slatkovodnim sedimentima koji su formirani kao deo Dinarskog neogenog jezerskog sistema. Paleoreljef basena izgrađen je od paleozojskih amfibolskih škriljaca, sericit-hloritskih škriljaca, krečnjaka, mermera i metabazičnih stena, mezozojskih peščara, laporca, laporovitih krečnjaka, krečnjaka, dolomita, ofiolita i oligo-/miocenskih magmatskih stena. Tercijarne magmatske stene izgrađene su od oligocenskih dacito-andezita i neogenih kvarctlatita/riodacita i piroklastičnih stena. Miocenski sedimenti izgrađeni su od aluvijalnih breča, konglomerata, peščara, ...Željana Novković, Nevena Andrić -Tomašević, Vladimir Simić, Dragana Životić. "Maceralni sastav i rang uglja Ibarskog basena" in 18. Kongres geologa Srbije "Geologija rešava probleme", Divčibare, 01-04 jun 2022., Srpsko geološko društvo (2022)
-
Multivarijabilni modeli upravljanja u rudarstvu
Marjan M. Hudej (2014-02-03)osetljivost i rizik. Više pobuda generiše ovakvu atribuciju. Prva je, multivarijabilnostambijentalnih uslova i funkcionalna i strukturna složenost rudarskih sistema (čovek -priroda (radna sredina) - mašina – okruženje); Druga se odnosi na ne postojanje opštenaučne saglasnosti oko ocene pogodnosti modela za podršku odlučivanju i upravljanje.Treća, ako bi saglasnost i postojala, nije sigurno da bi raspoloživi modeli, metode i taktike,dale ekvivalentne rezultate za iste rudničke uslove. Četvrta, sistemske nauke još uveknemaju opšte prihvaćen i u praksi primenljiv algoritam izbora najboljeg rešenja ...... zasnovane na multikriterijumskoj analizi, o izboru BTO sistema. Na PK Majdan III glina se otkopava u plitkom slojevito-sedimentnom ležištu, barsko- aluvijalno-lesna tipa. Godišnja proizvodnja je 45104 t gline. Otkopavanje se izvodi na dve etaže, viša etaža je dužine 1000 m i visine 7 m, a niža ...
... površinski kop Majdan III proizvodi oko 450.000 tona gline godišnje. Radi potpunijeg razumevanja teme rada, objasnimo kako je došlo do pokretanja inicijative o izboru novog tehnološkog sistema PK Majdan III [100,106] Iscrpenost rezervi gline na PK Majdan II uticala je da menadžment Kompanije donese ...
... metode PROMETHE. Kao najbolje rangirano rešenje preporučen je kontinualni sistem sa četiri bagera vedričara za otkopavanje gline, sa 6 gumenih transportera za transport gline do odlagača na deponiji u krugu proizvodnih pogona [106]. U nastavku se za ovaj sistem koristi skraćenica BTO (od Bager- ...Marjan M. Hudej. "Multivarijabilni modeli upravljanja u rudarstvu" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2014-02-03)
-
Multivarijabilni modeli upravljanja u rudarstvu
Marjan M. Hudej (2014-02-03)osetljivost i rizik. Više pobuda generiše ovakvu atribuciju. Prva je, multivarijabilnostambijentalnih uslova i funkcionalna i strukturna složenost rudarskih sistema (čovek -priroda (radna sredina) - mašina – okruženje); Druga se odnosi na ne postojanje opštenaučne saglasnosti oko ocene pogodnosti modela za podršku odlučivanju i upravljanje.Treća, ako bi saglasnost i postojala, nije sigurno da bi raspoloživi modeli, metode i taktike,dale ekvivalentne rezultate za iste rudničke uslove. Četvrta, sistemske nauke još uveknemaju opšte prihvaćen i u praksi primenljiv algoritam izbora najboljeg rešenja ...... zasnovane na multikriterijumskoj analizi, o izboru BTO sistema. Na PK Majdan III glina se otkopava u plitkom slojevito-sedimentnom ležištu, barsko- aluvijalno-lesna tipa. Godišnja proizvodnja je 45104 t gline. Otkopavanje se izvodi na dve etaže, viša etaža je dužine 1000 m i visine 7 m, a niža ...
... površinski kop Majdan III proizvodi oko 450.000 tona gline godišnje. Radi potpunijeg razumevanja teme rada, objasnimo kako je došlo do pokretanja inicijative o izboru novog tehnološkog sistema PK Majdan III [100,106] Iscrpenost rezervi gline na PK Majdan II uticala je da menadžment Kompanije donese ...
... metode PROMETHE. Kao najbolje rangirano rešenje preporučen je kontinualni sistem sa četiri bagera vedričara za otkopavanje gline, sa 6 gumenih transportera za transport gline do odlagača na deponiji u krugu proizvodnih pogona [106]. U nastavku se za ovaj sistem koristi skraćenica BTO (od Bager- ...Marjan M. Hudej. "Multivarijabilni modeli upravljanja u rudarstvu" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2014-02-03)
-
Просторни положај лежишта угља Ђурђевик: геофизичко-геолошки модел
Синиша Арсеновић (2019)Лежиште угља Ђурђевик представља источни део Бановићког угљеног басена и припада северној страни босанске офиолитске зоне унутрашњих Динарида у чији састав улазе стене палеозојске, мезозојске и кенозојске старости. Језерска доњомиоценска угљоносна серија изграђена је од лапоровито-глиновитих седимената са једним слојем мрког угља. Дебљина угљеног слоја креће се у интервалу од 5 до 25 m са генералним правцем пружања СЗ - ЈИ и падом према ЈЗ. У зони обухваћеноj геофизичким истраживањима изражена je пострудна тектоника у виду раседа мањег и ...... 40 m. Навише прелазе у седименте финије гранулације у којима преовладавају пешчари, глине, лапорци лапоровите глине, некад црне, песковите и танко слојевите. Директну подину угљеном слоју чине угљевите глине, црне тракасте, некад песковите. Дебљина ових седимената варира од 80 до 100 m. 2.3 ...
... шумске мочваре у којој су доминирали четинари и према квалитету представља његов најквалитетнији део. Прелаз угљеног слоја у подинске глине је постепен тако да је граница између угља и подине често нејасна. Због слоја ситне дробивости и велике површине отворености и додира са кисеоником ...
... на основу геофизичких података помоћу којих је срачуната расподела распростирања брзине P таласа, узета је у обзир и вредност порозности, удела глине и дефеката присутних услед утицаја притиска кровинских седимената. 91 а) б) Слика 4.10 – Интерполација ката ...Синиша Арсеновић. Просторни положај лежишта угља Ђурђевик: геофизичко-геолошки модел, Београд : Рударско-геолошки факултет, 2019
-
Испитивање магнетске сусцептибилности прашине антропогеног порекла
... magnetizaciju (npr. antiferomagnetični materijali kao što su. hematit i getit) i oni koji nisu magnetični (uključuju paramagnetike (npr. silikati, gline) i diamagnetike (npr. kvarc, karbonati). Ako su prisutne ultra fine superparamagnetične čestice, frekvencija primenjenog polja naizmenične struje ...Дубравка Новичић, Весна Цветков, Весна Дамњановић. "Испитивање магнетске сусцептибилности прашине антропогеног порекла" in VII Меморијални научни скуп из заштите животне средине доцент др Милена Далмација Нови Сад, 01-02. април 2019, Природно-математички факултет, Департман за хемију, биохемију и заштиту животне средине (2019)
-
Optimizacija dužine strele rotornih bagera u funkciji stabilnosti kosina i efektivnosti rada na površinskim kopovima lignita Srbije
Branko M. Petrović (2016-07-12)Rotorni bageri su mašine koje se u današnje vreme najviše primenjuju uprocesu masovne eksploatacije uglja zahvaljujući, pre svega, nizu tehničkoeksploatacionihprednosti u odnosu na druge vrste bagera. Raznovrsnirudarsko-tehnički zahtevi otkopavanja doprineli su razvoju nekoliko tipova ovihmašina, tako da svaki od njih ima svoje prednosti i nedostatke u odnosu nadrugi tip.Predmet istraživanja u disertaciji odnosi se na izbor optimalnekonstrukcije strele bagera i njene usaglašenosti sa uslovima radne sredine kojiće vladati na površinskim kopovima lignita Srbije, imajući u vidu složene usloveeksploatacije (velika ...površinski kop, parametri bloka, kapacitet, rotorni bager, strelabagera, geomehanika, stabilnost kosina, ekonomija... ugljevite gline u alevritima koji nije bio identifikovan u fazi geoloških istraživanja bušenjem. Na osnovu toga, predloženo je da se tehnologija otkopavanja otkrivke prilagodi tako da suma smičućih sila bude manja od sile otpora najslabijeg litološkog člana (upravo kod proslojka ugljevite gline), u ...
... međuslojne peskove Peti izolatorski sloj Ugljevi sa proslojcima gline Šesti kombinovani vodonosno- izolatorski sloj Međuslojni peskovi koje okružuju ugljevi sa proslojcima gline Sedmi izolatorski sloj Ugljevi sa proslojcima gline Osmi kombinovani vodonosno- izolatorski sloj Podinski peskovi ...
... geoloških slojeva Fizičko-mehanička svojstva Geološki sloj ϕ‘ (°) c‘ (kN/m²) γ (kN/m³) kvartarna glina 18 15 19.5 pliocenska glina 18 25 20.0 međuslojna jalovina 30 8 19.0 peskovita glina 19 30 19.5 ugalj 35 40 11.5 odlagalište 16 10 17.0 . Nakon izvršene vertikalne podele na etaže ...Branko M. Petrović. "Optimizacija dužine strele rotornih bagera u funkciji stabilnosti kosina i efektivnosti rada na površinskim kopovima lignita Srbije" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2016-07-12)