Претрага
71 items
-
Mikrobiološki diverzitet kiselog jezera Robule i uticaj jezerske vode na oksidaciju sulfidnih minerala
Srđan B. Stanković (2016-09-11)Jezero Robule, formirano u podnožju rudničke raskrivke Oštreljski planir (Rudnik bakra Bor), je nastalo kao posledica rudarskih aktivnosti. Mikrobiološki diverzitet ekstremno kiselog jezera Robule ispitivan je primenom kako klasičnih mikrobioloških metoda (svetlosna mikroskopija i kultivacija na selektivnim podlogama) tako i primenom savremene metode molekularne biologije (analiza polimorfizama terminalnih restrikcionih fragmenata; T-RFLP). Takođe, ispitivan je i potencijal i efikasnost jezerske vode u biološkom luženju mineralnog koncentrata, kao i u bioluženju uzoraka stare flotacijske jalovine Rudnika bakra Bor.Na osnovu dobijenih rezultata ...... sredine nastale prirodnim putem, ali na drugačiji način u odnosu na opisana prirodna kisela staništa. Ova reka protiče kroz Iberijski piritski pojas, 250 km dugačak geološki entitet bogat piritom i drugim sulfidnim mineralima. Oksidacijom pirita voda ove reke je postala kisela (pH 1,5-3) i t ...
... su ispitivali mikrobiološki diverzitet dva kisela jezera nastala u napuštenim kopovima rudnika površinske eksploatacije u Iberijskom piritskom pojasu u Španiji. Sekvenciranjem biblioteke klonova 16S rRNK gena dobijene iz uzoraka vode uzetih sa površine oba jezera, autori su zaključili da 80 % ...
... Legionella. Falagan et al. (2013) su ispitivali mikrobiološki diverzitet dva duboka meromiktična ekstremno kisela jezera u Iberijskom piritskom pojasu. Kultivacija mikroorganizama na dvoslojnim čvrstim podlogama je pokazala da površinske slojeve jezera nastanjuju pretežno heterotrofni acidofili ...Srđan B. Stanković. "Mikrobiološki diverzitet kiselog jezera Robule i uticaj jezerske vode na oksidaciju sulfidnih minerala" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2016-09-11)
-
Приказ коморно-стубне методе откопавања са подетажним откопавањем стубова и накнадним засипавањем откопа
Милош Вуковић (2024)Коморно-стубна метода откопавања са подетажним откопавањем стубова се користи за рудне жиле и сочива, стрмог пада.У овом раду су приказани основни елементи примењене методе откопавања као што су: димензионисање просторија припреме, бушачко-минерски радови,утовар и транспорт,вентилација и запуњавање откопаног простора паста засипом. Анализом трошкова прорачуната је цена израде припремних просторија, по дужном метру, на основу квалитета радне средине у којима се израђују. Такође, анализирани су трошкови при експлоатацији руде и приказани су јединичном вредношћу USD/t (долара по тони руде).На крају ...Милош Вуковић. Приказ коморно-стубне методе откопавања са подетажним откопавањем стубова и накнадним засипавањем откопа, 2024
-
Природни потенцијал минералних вода Србије - Natural potential of mineral waters in Serbia
Оливера Крунић (2021)Оливера Крунић. "Природни потенцијал минералних вода Србије - Natural potential of mineral waters in Serbia" in Рационално коришћење земљишта и вода у Србији - Sustainable Use of Land and Water in Serbia- Serbian Academy of Sciences and Arts; Scientific Conferences Volume CXCVII; Department of Chemical and Biological Sciences, Book 19, Српска академија наука и уметности (2021)
-
Badenske školjke jugoistočnog oboda Panonskkog basena (Centralni Paratetis)
Gordana M. Jovanović (2014-12-05)Rad obuhvata detaljnu studiju badenskih školjaka koje potiču sa terenajugoistočnog oboda Panonskog basena (Centralni Paratetis). Proučavani su lokaliteti naprostorima Srbije (Fruška gora, Golubac, okolina Beograda, Aranđelovca, Koceljeva,Loznica) i severoistočne Bosne (Ugljevik). Pored taksonomske analize i paleontološkihopisa bivalvija, u radu je dat i spisak revidovanih vrsta koje su do sada pronađene usedimentima badenskog kata istraživanog terena. Do sada je ukupno poznato 41familija, 108 rodova i 174 taksona. Identifikovano je 170 bivalvijskih vrsta, međukojima su neke prvi put konstatovane na ovim ...školjke, baden, Panonski basen (Centralni Paratetis), stratigrafija,paleoekologija, paleogeografija, paleobiogeografija... (Centralni Paratetis) Doktorska disertacija 5 Proučavani teren u severoistočnoj Srbiji se nalazi jugozapadno od Golupca i zahvata uzak pojas počev od Dunava na severu, preko sela Sladinaca, Vojilova, Maleševa do Bariča i Kudreža na jugu. Tereni Srbije su od terena Bosne i Hercegovine ...
... sa terena i proučavane faune, može se zaključiti da su aktivni rudnik Mutalj i napušteni rudnik Bela stena dva nezavisna krečnjačka tela u uskom pojasu badenskih sedimenata na južnoj padini Fruške gore. Slični nalazi sa lajtovačkim krečnjacima zabeleženi su i na terenima zapadne Srbije, zatim ...
... području Sviloš – izvorišni deo Koruške reke (severne padine Fruške Gore), na osnovu ovih istraživanja, sedimenti marinskog neogena se mogu pratiti u pojasu Sviloša i Grabova oko kilometar dužine. Mogu se izdvojiti dve litofacije: vulkanogeno- sedimentna, otkrivena u zaseoku puta Sviloš-Grabovo i karbonatna ...Gordana M. Jovanović. "Badenske školjke jugoistočnog oboda Panonskkog basena (Centralni Paratetis)" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2014-12-05)
-
Модел померања терена услед утицаја рударских радова на основу радарских сателитских снимака
Зоран Гојковић (2023)Површински коп, као систем који обезбеђује енергетску стабилност или снабдевање сировинама које су од изузетне важности за привредни напредак, својим функционисањем утиче на околна насељена места. Међу бројним аспектима овог утицаја, може се издвојити издвојити и анализирати утицај вертикалних и хоризонталних померања која се јављају на површи терена. Мониторинг вертикалних и хоризонталних померања површи терена околних насељених места треба да има што бољу временску резолуцију (временски период између праћења деформација) како би се вертикална и хоризонтална померања контролисала и ...Зоран Гојковић. Модел померања терена услед утицаја рударских радова на основу радарских сателитских снимака, Београд : Универзитет у Београду, Рударко - геолошки факултет, 2023
-
Geneza i uslovi cirkulacije voda kompleksnih karstnih sistema Kučajsko-Beljaničkog masiva
Ljiljana M. Vasić (2017-07-14)postupaka koji je primenjen u cilju definisanja zona prihranjivanja i veze izmeđupodzemnih i površinskih voda, vremena koje voda provede u podzemlju, pri čemu seformira jedinstven hemijski sastav i temperaturni režim isteklih voda, bili su polaznaosnova za usmerenje na istraživanje karsta i definisanje teme doktorske disertacije.Kučajsko-beljanički masiv se nalazi u istočnoj Srbiji i pripada oblasti Karpatobalkanskogluka i idealan je poligon za istraživanje, obzirom da se u okviru njega nalazejaka karstna vrela i pojave toplih karstnih izvora na relativno malom rastojanju, ...karstni sistemi, geneza podzemnih voda, izotopske metode, starost voda,hidrogeohemijski procesi, dubina cirkulacije podzemnih voda, subtermalne i termalnevode... navlake "Rtnja i Kučaja" podržava i B. Maksimović (1952), u okviru koje izdvaja zapadni krečnjački pojas Kučaja - pojas "ravaničkih krečnjaka", pojas crvenih peščara, i istočni krečnjački pojas Kučaja - pojas "brezovičkih krečnjaka" (Stevanović, 1981). Geomorfološka građa istražnog prostora je dosta ...
... delu masiva trajao je od devona. Ovi sedimenti konstatovani su severozapadno od masiva (šira zona istraživanja) u oblasti "zapadnog krečnjačkog pojasa", gde prate formaciju crvenih peščara i tonu ka zapadu. Na osnovu superpozicionih odnosa i faune utvrđeno je da je trijas zastupljen samo donjim ...
... (podini) i baremu (povlati) (Veselinović et al, 1970). Najveće rasprostranjenje imaju u planinskom delu masiva, odakle se od severne strane u vidu pojasa širine 1-3 km spuštaju istočnom i zapadnom stranom prema jugu (Stevanović, 1981, Milanović S, 2010). Debljina ovih sedimenata varira i iznosi oko ...Ljiljana M. Vasić. "Geneza i uslovi cirkulacije voda kompleksnih karstnih sistema Kučajsko-Beljaničkog masiva" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2017-07-14)
-
Хидрогеохемијске карактеристике и квалитет вода слива Требишњице, Република Српска, Босна и Херцеговина
Dragoslav R. Banjak (2016-08-25)Упркос неповољном временском и просторном распореду, воде су најзначајнијиприродни ресурс Источне Херцеговине. Ова чињеница довела је до реализацијепројекта „Вишенамјенског хидросистема Требишњица“, којим је, премаМилановићу (2006), до сада обухваћено: седам хидроелектрана, шестакумулација, шест брана, шест тунела укупне дужине 59,7 km, неколикоприступних тунела, 62,5 km бетонског канала кроз Попово поље, канал крозДабарско (6750 m) и Фатничко поље (2770 m) и систем тунел-канал или цјевоводпрема Дубравама.У почетку са доминантним енергетским предзнаком, концепција јетрансформисана у интегрално рјешење вишенамјенског коришћења и заштитевода и животне ...хидрогеохемијски процеси, мултиваријантна статистичкаанализа, инверзно геохемијско моделовање, квалитет воде, употребиљивост водеза наводњавање, слив Требишњице... Драгослав Р. Бањак Докторска дисертација 17 Сјевернији положај суптропског појаса ограничава продор циклона на проучавани простор између априла и септембра, условљавајући стабилизацију временских прилика и смањење количине падавина ...
... значајно распрострањење. Откривене су на већем простору око Глумине (велика окука Требишњице-манастир Косијерево-Арсланагића мост), одакле се једним појасом простире ка сјеверозападу. Мања партија кречњака јуре издвојена је око Љубова и на простору Орјена. Доња јура-лијас (Ј1) представљена је доломитима ...
... 1970). У сјеверним дијеловима слива, седименти доње креде (K1) заступљени су на крајње источним (Ковијоц) и крајње западним дијеловима (уски појас Луковица и Бјелшнице). Представљени су углавном кречњацима, који конкордантно леже преко слојева горње јуре (Мирковић, 1974). Горња креда (K2) ...Dragoslav R. Banjak. "Хидрогеохемијске карактеристике и квалитет вода слива Требишњице, Република Српска, Босна и Херцеговина" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2016-08-25)
-
Tehnologija izrade i opremanje magacina eksploziva za potrebe ležišta bakra
Aleksandar Milojević (2024)Nakon radova otvaranja i početka eksploatacije, rudno telo bakra velikih rezervi zahteva i veliku količinu eksploziva da bi se ostvario zacrtan kapacitet. Samim tim, neophodno je izraditi funkcionalan magacin eksploziva koji će biti pristupačan svim horizontima i koji će moći da ispuni celokupni kapacitet svih horizonata. Obzirom da će se u magacinu skladištiti eksploziv, on mora ispunjavati specijalne uslove kako bi skladištenje bilo bezbedno. Neophodno je isprojektovati magacin tako da ispuni sve zahteve po pitanju količine i načina skladištenja eksploziva, ...... između oslonaca -- rastojanje između ankera ili podgradnih okvira. Za slučaj da je prostorija podgrađena samo torkret betonom tada se usvaja širina pojasa od ] m q – ravnomerno raspoređeno opterećenje oz (doz) — dozvoljena čvrstoća torkret betona na zatezanje za MB30 Mpa = 1 Uzimajući da je: _ ...Aleksandar Milojević. Tehnologija izrade i opremanje magacina eksploziva za potrebe ležišta bakra, 2024
-
Proračun recirkulacionih pumpi u postrojenju za odsumporavanje dimnih gasova ,,TENT B"
Tomislav Trpković (2024)Predmet ovog rada baziraće se na proračunu i usvajanju mašinskih instalacija potrebnih za nesmetano funkcionisanje sistema dve međusobno povezane celine Absorber - Pumpna stanica, preko FRP ( Fiberglass Reinforced Plastic) cevovoda kojim se odvija transport suspenzije krečnjaka neophodnog u samom procesu odsumporavanja dimnih gasova. Pored tehničkog opisa same tehnologije koja uključuje tri objekta: Absorber, Pumpna Stanica i cevovod, glavni deo rada odnosiće se na proračun i usvajanje mašinskih instalacija koji uključuju recirkulacione radijalne centrifugalne pumpe i cevovode kojima ...postrojenje za odsumporavanje dimnih gasova, termoelektrana, pumpna stanica, FRP cevovod, Absorber, transport suspenzije gipsa, prirubnica, ventil, potisni cevovod, usisni cevovod... Izgradnju obodnih ı pregradnih nasipa radi zaštite. Zapunjavanje akumulacionog prostora. Ugradnju sistema drenaže. Formiranje vetrozaštitnih pojaseva. Izgradnju prateće infrastrukture, uključujući saobraćajnice i druge objekte. Podela postrojenja ODG po sekcijama ( Fazama ) Postrojenje za ...Tomislav Trpković. Proračun recirkulacionih pumpi u postrojenju za odsumporavanje dimnih gasova ,,TENT B", 2024
-
Hidrogeoekološki uslovi eksploatacije kamenih i mrkih ugljeva Srbije
Branko R. Miladinović (2016-04-27)Ugalj predstavlja energent na čijoj osnovi se razvija privreda celog sveta.Zato mu se pridaje velika pažnja u eksploataciji i preradi, bez obzira na mnogeštetne uticaje na životnu sredinu, a posebno na efekat staklene bašte koji sestvara emisijom zagađujućih materija u atmosferu radom termoelektrana naugalj.U Srbiji, resurs koji se danas u najvećoj meri koristi u proizvodnjielektrične energije je ugalj i on učestvuje u proseku sa 70 %. U strukturi ukupneproizvodnje ugljeva, dominiraju lignitski ugljevi sa učešćem od 98 %, a ...Srbija, kameni i mrki ugalj, podzemna eksploatacija, preradauglja, rudničke vode, hemijski sastav, emisija zagađujućih materija, životnasredina... ugalj, laporci, glinci, lap. i pes. krečnjaci; α – dacito-andeziti; K13,4 – krečnjaci Kučaja („istočni krečnjački pojas“); J33 – krečnjaci titona („istočni krečnjački pojas“); J31+2 – krečnjaci oksfor-kimeridža („ravanički krečnjaci“); T1,2 – peščari i krečnjaci donjeg i srednjeg trijasa ...
... jalovišta, puteva, prekrivanju uglja folijama koji se transportuje, prekrivanju jalovišta vegetacijom, podizanju zemljanih brana i drvoreda (zelenog pojasa) zbog vizuelnih uticaja rudarske delatnosti na lokalne zajednice; - Kontrolu buke pažljivim izborom opreme i izolacije kao što su zaštitne „kutije“ ...
... alohtoni položaj u području resavsko-moravskog basena imaju i “ravanički krečnjaci” (slika 15.). Za razliku od njih, tzv. “istočni krečnjački pojas” (karstni masivi Kučaja i Beljanice), koji se protežu duž istočnog oboda ovog basena, čini istovremeno i paleoreljef ugljonosnoj miocenskoj seriji ...Branko R. Miladinović. "Hidrogeoekološki uslovi eksploatacije kamenih i mrkih ugljeva Srbije" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2016-04-27)
-
Geotehnički uslovi rekonstrukcije Zavičajnog muzeja u Jagodini
Milan Tokanović (2024)U radu su prikazana geotehnička istraživanja za potrebe rekonstrukcije Zavičajnog muzeja Jagodina.Zavičajni muzej u ulici Kneginje Milice br.82 u Jagodini, ima ozbiljna oštećenja pojedinih delova konstrukcije koja su nastala na objektu tokom više od 80 godina eksploatacije.Kako bi se trajno rešio problem dinamičke stabilnosti i statičke održivosti konstruktivnog sistema objekta,neophodno je bilo definisanje geotehničkih uslova u zoni interakcije prirodne sredine i konstrukcije predmetnog objekta.Izvedena su terenska i laboratorijska ispitivanja na osnovu kojih su dobijene geotehničke podloge. Na osnovu dobijenih geotehničkih podloga ...geotehnička istraživanja, Zavičajni muzej, temelji, fundiranje, nosivost, sleganje, istražne jame, laboratorijska geomehanička ispitivanja, Jagodina... nalazi na reci Belici u srednjem Pomoravlju, pod kojim, u užem smislu, treba podrazumevati Paraćinsko-jagodinsku kotlinu, odnosno uzan ravničarski pojas sa obe strane toka Velike Morave — od Stalaćke klisure na jugu do Bagrdanskog tesnaca na severu. Geotehnička istraživanja terena za potrebe rek ...Milan Tokanović. Geotehnički uslovi rekonstrukcije Zavičajnog muzeja u Jagodini, 2024
-
Geonasleđe Golije i Peštera
Ljiljana V. Grujičić-Tešić (2017-09-01)Sprovedena istraživanja u ovoj studiji obuhvatila su izdvajanje, opis, evaluaciju i valorizaciju objekata geonasleđa u cilju razvoja istraživane oblasti sa stanovišta geonauka, geoturizma i geoekologije. Na izučavanom području objekti geonasleđa su evidentirani, interpretirani, vrednovani i kategorisani, dat je predlog promocije geoobjekata, i na kraju predložena dopuna inventara objekata geonasleđa Srbije.U protekle četiri godine, na kompleksu geotopa Golije i Peštera istražena su geološka svojstva stena (tip stene, starost, fosilni sadržaj, morfološke i hidrogeološke karakteristike itd.), na osnovu čega je bilo ...... (Đoković, 1985). Najstarija partija mezozoika u ovom području predstavljena je donjotrijaskim klastitima i srednje trijaskim karbonatima. Jurski ofiolitski melanž sastoji se od alevrolitskog do peščarsko-alevrolitskog matriksa u kome se nalaze uklopljeni blokovi rožnaca, karbonata, kao i magmatita ...
... izuzetno složenom geološkom građom i sastoji se od kontinentalnih jedinica (Drinsko-Ivanjičke i Istočno-bosansko- durmitorske), kao i ofiolitskog pojasa, koji predstavlja ostatke okeanske kore Neotetisa (Robertson & Karamata, 1994; Dimitrijević, 2001, Karamata, 2006). Istraživanja su pokazala da ...
... Golije i Peštera razvijene su paleozojske, mezozojske i kenozojske tvorevine (Slika 21). Paleozojske tvorevine pripadaju velikom paleozojskom pojasu koji predstavlja direktno produženje sedimentno-metamorfnih tvorevina iz Bosne i zapadne Srbije. Izdvojeni su kao posebna tektonska jedinica pod ...Ljiljana V. Grujičić-Tešić. "Geonasleđe Golije i Peštera" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2017-09-01)
-
Centar za hidrogeologiju karsta - 15 godina nauke i struke
... organizator ili ko-organizator više međunarodnih i domaćih naučnih i stručnih skupova. Stručna ekskurzija u istočnom delu Karpatskog orogenog pojasa Ekskurziju po istočnoj Srbiji organizovali su članovi Komisije za karst Srpskog geološkog društva (KK SGD) i CHK u periodu od 10. do 11. juna 2013 ...
... 15 CKH 'Konferencija „Karst bez granica” The conference “Karst Without Boundaries” Stručna ekskurzija u jugoistočnom delu Karpatskog orogenog pojasa Ekskurziju po jugoistočnojJ Srbiji organizovali su članovi Komisije za karst Srpskog Geološkog Društva i CHK u periodu od 15. do 17. maja 2015. ...urednici Saša Milanović, Ljiljana Vasić, Zoran Stevanović, Branislav Petrović. Centar za hidrogeologiju karsta - 15 godina nauke i struke, Beograd : Univerzitet u Beogradu, Rudarsko-geološki fakultet, Centar za hidrogeologiju karsta, 2023
-
Mineragenetske karakteristike i potencijalnostjuvelirskih mineralnih resursa leckog vulkanskog kompleksa
Zoran Ž. Miladinović (2012-12-11)Jedan od najznačajnijih regiona u Srbiji, sa stanovišta potencijalnosti juvelirskih mneralnih resursa, predstavlja lecki vulkanski kompleks, tercijarne starosti i dominantno andezitskog sastava. Ovaj vulkanski kompleks površine preko 700km2 nalazi se u južnojSrbiji na prostoru imeđu Kuršumlije, Lebana i Medveđe.Prvi su pažnju na juvelirske mineralne sirovine ovog prostora obratili graditeljiJustinijane Prima-e (VI vek). Najintenzivnija istraživanja izvršena su u periodu 1980–1982. ali samo na malom prostoru krajnjeg jugoistočnog dela vulkanskog kompleksa.U Leckom vulkanskom kompleksu dominiraju andezitske stene i njihovi piroklastiti.Smatra se ...vulkanski kompleks, mineragenetske karakteristike, juvelirski mineralni resursi, nalazišta, potencijalnost, kvarc, ametist, ahat, kalcedon, jaspis, prognoza... različitim delovima kompleksa;. Najzastupljeniji su u severnom delu masiva, u gornjem toku Prolomske reke i u gornjem toku Kosanice, u graničnom pojasu ka Kosovu. Grade prostrane mase, slivove, tela nepravilnih oblika i manje mase izduženih oblika, najčešće zonarnog načina pojavljivanja sa često ...
... kompleksa jako zastupljene. Prema Pešutu (1976), zahvataju preko 40% celokupnog masiva. Najzastupljenije su njegovim obodnim delovima gde čine granični pojas između vulkanskih stena i okolnih raznovrsnih geoloških tvorevina (kristalinika Jablanice, krednih tvorevina). Generalno posmatrano, moguće je ...
... tipa, počinje u blizini primarnih hidrotermalnih ležišta, na rubu vulkanskog kompleksa i, sa manjim prekidima se pruža sve do Bojnika , gradeći pojas dužine preko 10 km,. Osim pomenutih istraživanja koncentrisanih u jednom relativno malom delu vulkanskog kompleksa, kao i van njega, preostali deo ...Zoran Ž. Miladinović. "Mineragenetske karakteristike i potencijalnostjuvelirskih mineralnih resursa leckog vulkanskog kompleksa" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2012-12-11)
-
Modeliranje sistema upravljanja zaštitom životne sredine u rudarsko-energetskim kompleksima
Jelena R. Malenović - Nikolić (2016-07-12)Efikasnost funkcionisanja sistema upravljanja zaštitom životne sredine u rudarskoenergetskimkompleksima zavisi od stepena sprovođenja usvojene politike zaštiteživotne sredine i primene preventivnih mera zaštite životne sredine. Nedostatakfinansijskih sredstava za unapređivanje tehnologije eksploatacije, transporta, pripreme iprerade energetskih mineralnih sirovina u našim rudarsko-energetskim kompleksima,negativno utiče na ostvarivanje ciljeva zaštite životne sredine, a posledice radnihaktivnosti rudarsko-energetskih kompleksa dovode do smanjenja nivoa kvalitetavazduha, vode i zemljišta...rudarsko-energetski kompleks, životna sredina, sistem upravljanja,višekriterijumsko odlučivanje, modeliranje... Vraćanje jalovine u napuštene kopove Prekrivanje jalovine slojem humusa 2 ESA – IP Održavanje i obnavljanje zelenog pojasa oko površinskog kopa Održavanje i obnavljanje zelenog pojasa oko deponije Rezultati primene Troškovi funkcionisanja sistema upravljanja zaštitom životne sredine rudarsko- ...
... eksploatacije i sagorevanja uglja PS Izgradnja sistema za prečišćavanje vode Z a št it a z em lj iš ta JS Postavljanje zelenih zaštitnih pojaseva Primena propisanih preporuka postupkom sprovođenja redovne kontrole ES Čuvanje humusnog sloja zemljišta za prekrivanje rekultivisanih jalovišta ...Jelena R. Malenović - Nikolić. "Modeliranje sistema upravljanja zaštitom životne sredine u rudarsko-energetskim kompleksima" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2016-07-12)
-
Optimizacija utovarno-transportnih sistema u funkciji planiranja površinskog kopa
Mirjana V. Banković (2018-07-13)Profitabilna eksploatacija sve složenijih ležišta je težak zadatak koji zavisi odtemeljnog procesa analize, planiranja i projektovanja rudnika. Izvodljiv strateškiplan mora da zadovoljava društvena, regulatorna, tehnološka, geometrijska iekonomska ograničenja. Kako bi se postigao osnovni cilj, odnosno profitabilnost iodrživost rudarskog projekta na duži period, neophodno je unapređenjematematičkih modela i informatičke podrške procesima planiranja i optimizacijekoji će omogućiti efikasnu realizaciju ovih ciljeva...tehnološki model, integralni model, planiranje, optimizacija,utovarno-transportni sistem, neto sadašnja vrednost projekta... mehanizam ne udare u čelo etaže. Ova dužina predstavlja zbir debljina pojedinačnih rezova koji formiraju pojas otkopavan u jednom nastupu bagera, posle čega se bager vraća i prelazi u sledeći pojas. Slika 3.15 Određivanje širine bloka rotornog bagera Širinu bloka određuju radijus kopanja gornjeg i ...Mirjana V. Banković. "Optimizacija utovarno-transportnih sistema u funkciji planiranja površinskog kopa" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2018-07-13)
-
Еоценска фауна југозападног дела Сирт басена (Либија)
Љупко Рундић, Мери Ганић (2020)Љупко Рундић, Мери Ганић. "Еоценска фауна југозападног дела Сирт басена (Либија)" in Записници Српског геолошког друштва, Српско геолошко друштво (2020)
-
Оптимизација управљања процесима рекултивације површинских копова угља
Bojan S. Dimitrijević (2014-05-30)Ширење површинске експлоатације минералних сировина а нарочито енергетских ресурсафосилних горива, чине површинске копове угља просторно доминантним објектима великих рударскихбасена како у нас тако и у свету. Експлоатациона активност, прати негативне еколошке утицаје наживотну средину шире околине, што нас обавезује на интегрално планирање, ревитализацију,рекултивацију и уређење нарушеног простора за његово поновно хумано коришћење упостексплоатационом периоду. Постексплоатационо санирање и уређење предела површинских коповаи одлагалишта односно нарушеног простора изазваног рударским радовима и пратећих објеката,представља синтетички мултидисциплинарно-интердисциплинаран веома комплексан вишефазниинжењерски пројектни задатак.У уводном ...рекултивација, постексплоатациони предео, површински коп угља,вишеатрибутна анализа, одлучивање, процеси, рекултивационо решење... РЕКУЛТИВАЦИЈЕ ПОВРШИНСКИХ КОПОВА УГЉА Универзитет у Београду Рударско-геолошки факултет 86 - површине ветрозаштитног појаса, - површине визуелно-естетског заштитног појаса. 2.3. Динамика извођења сетве, жетве и скупљање приноса 2.3.1. Припрема хумуса, садница, семенског материјала и ђубрива ...
... мерама за реализацију биолошке рекултивације као што су: убрзано пошумљавање бочних косина у граничним контурама одлагалишта, озелењавање заштитних појасева испред постојећих објеката, дуж траса транспортера и железничких пруга, као и истих од буке према насељеним просторима. Једно од истраживања ...Bojan S. Dimitrijević. "Оптимизација управљања процесима рекултивације површинских копова угља" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2014-05-30)
-
Kontaktni metamorfizam gornjokrednih sedimentnih stena Rudnika
Kostić N. Bojan (2021)Kontaktni metamorfizam gornjokrednih sedimentnih stena na planini Rudnik ispitivan je na uzorcima iz pet bušotina. Definisano je šest varijeteta krednih stena (protolita) koji čine dve litološke jedinice izgrađene od klastičnog, karbonatnog i klastično-karbonatnog materijala. Vulkanskom aktivnosti na Rudniku formirana su vulkanska tela koja se utiskuju duž slojevitosti sedimentnih stena, a neka ih presecaju u vidu dajkova. Starost ovog vulkanskog događaja određena je na 23.9 miliona godina. Ovaj miocenski vulkanizam doveo je do kontaktno metamorfnih promena sedimentnih stena i obrazovanja skarnova ...... peridotiti. Jura (J) Stene jurske starosti imaju najveće rasprostranjenje. Predstavljene su u vidu serpentinita sa harcburgitskim afinitetom je u pojasu kod Stragara. Izgrađene su od mrežastog serpentina, hromita, magnetita, metaličnih minerala, bastita i azbesta. Od alteracija serpentiniti su pretrpeli ...Kostić N. Bojan. Kontaktni metamorfizam gornjokrednih sedimentnih stena Rudnika, Univerzitet u Beogradu, Rudarsko-geološki fakultet, 2021
-
Upravljanje resursima podzemnih voda severne Bačke
Bojan B. Hajdin (2013-03-07)Vodosnabdevanje gradova i naselja severne Bačke vrši se u potpunosti iskorišćavanjempodzemnih voda. Najznačajnije količine podzemne vode namenjene za piće zahvatajuse iz izdani u vodonosnim pleistocenskim naslagama koje su poznate kao osnovnivodonosni kompleks, dok su danas u vodosnabdevanju manje zastupljene vode izizdani u pliocenskim sedimentima i prve, slobodne izdani rasprostranjene plitko ispodpovršine terena.Pored snabdevanja stanovništva, veliki potrošači podzemne vode su i industrijskapreduzeća, a zbog loših uslova i nerazvijenih sistema za navodnjavanje sve veći korisnicivoda prve izdani postaju i poljoprivredni proizvođači.Geološka ...resursi podzemnih voda, vodosnabdevanje, održivo upravljanje, osnovni vodonosni kompleks, termomineralne vode, monitoring podzemnih... žutih i beličasto žutih peskova, na određenim dubinama nalaze se karbonatne i peščarske konkrecije različitog oblika i veličine, od 1-5 cm. Manji pojas eolskih peskova javlja se i zapadno od Tavankuta, a izolovane partije i severno i severoistočno od Riđice. Holocen (Q2) Aluvijalna terasa ...
... Prihranjivanje izdani vrši se doticajem iz udaljenih područja Mađarske i Rumunije, pod veoma malim hidrauličkim gradijentom koji u pograničnom pojasu i području severne Bačke iznosi između 0.0002 V Upravljanje resursima podzemnih voda severne Bačke 213 i 0.001. Filtracija podzemnih voda ...Bojan B. Hajdin. "Upravljanje resursima podzemnih voda severne Bačke" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2013-03-07)