Претрага
308 items
-
Анализа распложивих технологија за издвајање азота и угљен диоксида из природног гаса
Даниловић Душан, Каровић-Маричић Весна, Ивезић Дејан, Лековић Бранко, Живковић Марија, Црногорац Мирослав (2018)Даниловић Душан, Каровић-Маричић Весна, Ивезић Дејан, Лековић Бранко, Живковић Марија, Црногорац Мирослав. "Анализа распложивих технологија за издвајање азота и угљен диоксида из природног гаса" in Техника - Рударство, геологија и металургија no. 6, Београд, Србија:Савез инжењера и техничара Србије (2018): 287-290. https://doi.org/0.5937/tehnika1806787D
-
Prikaz tehnološkog procesa otkopavanja otkrivke i eksploatacije uglja na površinskom kopu podinska ugljena serija, Rudnik Suvodol – Makedonija
Petrovski Aleksandar, Miljanović Igor, Boševski Stefko, Benović Tomo, Maksimović Svetomir, Josipović Pejović Milena, Milutinović Aleksandar, Čebašek Vladimir (2010)Petrovski Aleksandar, Miljanović Igor, Boševski Stefko, Benović Tomo, Maksimović Svetomir, Josipović Pejović Milena, Milutinović Aleksandar, Čebašek Vladimir. "Prikaz tehnološkog procesa otkopavanja otkrivke i eksploatacije uglja na površinskom kopu podinska ugljena serija, Rudnik Suvodol – Makedonija" in Proceedings of the 3rd International Symposium Energy Mining - Energy Mining, New Technologies, Sustainable Development, ER 2010, 8-11.09.2010. - no. -, Banja Junaković, Srbija:Univerzitet u Beogradu, Rudarsko-geološki fakultet (2010): 209-215. https://doi.org/-
-
P-T analiza RMU Bitola – krupne klase
Nemanja Dobrosavljević (2024)Cilj ovog diplomskog rada je bio ispitivanje mogućnosti i tehnologije čišćenjauglja, kao i predstaviti rezultate pliva – tone analize koja ima za cilj ocenu mogućnosti čišćenja uglja - krupnih klasa posmatranog uzorka. Da bi se ispitivanje i analiza mogućnosti čišćenja rovnog uglja u REK Bitola uspešno priveli kraju, moralo se uraditi uzorkovanje reprezentativnog uzorka iz koga se potom izdvaja prvi deo koji služi za određivanje sadržaja vlage. Pored tog dela iz uzorka se izdvaja i drugi njegov deo koji će ...ugalj, lignit, Bitola, PT analiza, pliva-tone analiza, čišćenje uglja, suvi ugalj, vlažan ugalj, pepeo, donja toplotna moć, čist ugalj, jalovina, bilans... Minerali se u ugljenim ležištima javljaju u prevlakama, tankim žilicama ı proslojcima te ih čine kalcit, pirit, markasit, siderit, kaolin, kvarc i dr. I na kraju u rovnom uglju koji se otkopava postoje i komadi i zrna koji vuku poreklo iz povlate i podine ugljenog sloja. Podinu ugljenih slojeva uglavnom ...
... povezan na distributivnu mrežu REK Bitola i predstavlja pozitivan primer saradnje privatnog ı državnog sektora. GEOLOŠKE KARAKTERISTIKE BASENA SUVODOL Basen ležišta uglja REK Bitola karakterišu rudnici „Suvodol“, i „Brod-Gneotino“ koji su trenutno u eksploataciji, dok je ležište uglja budućeg ...
... njemu dominira zbijeni tip koji je formiran u peskovitim sedimentima. Navedeni peskoviti segmenti se po svom položaju nalaze ispod, između i iznad ugljenih slojeva (slojeva koji su i predmet analiza), gde predstavljaju tzv. podinske, međuslojne i krovinske izdani. Kada posmatramo hemijski sastav podzemnih ...Nemanja Dobrosavljević. P-T analiza RMU Bitola – krupne klase, 2024
-
Mikroorganizmi - biohidrogeološki indikatori odabranih pojava mineralnih voda Srbije
Vladimir Šaraba (2021)Sa namerom definisanja hidrogeološke uloge i značaja mikrobiološkog diverziteta odabranih pojava mineralnih voda Srbije, primenom sistema biodetektora, dokazano je prisustvo gvožđevitih, sulfato-redukujućih, sluz-produkujućih, heterotrofnih aerobnih i denitrifikacionih bakterija, na osnovu čega je proračunat rizik od razvoja procesa biokorozije i biohemijske inkrustacije, te zdravstveni rizik. Uz procenu rizika, izvedene su analize skenirajuće elektronske mikroskopije biofilmova i hidrogeohemijsko modeliranje, te makroskopska, otpička i difrakciona ispitivanja naslaga inkrustacije, dok je fizičko-hemijskim analizama utvrđena vrednost ukupne mineralizacije iznad 1 g/L, kao i povišeni ...biohidrogeologija, SEM analize, makroskopska i optička ispitivanja, rendgenska difrakcija praha, hidrogeohemijsko modeliranje, BART analize, metabarkoding analize mikrobioma, fizičko-hemijske analize, starenje bunara (biokorozija, biohemijska inkrustacija i biozarastanje), zdravstveni rizik... sa sadržajem valutica granita, kvarca, kristalastih škriljaca, itd. Ugljena kiselina probija se iz serije kristalastih škriljaca u nanosni materijal kroz tercijarne sedimente, a potom u okviru izdanske zone na mestu izbijanja ugljene kiseline dolazi do najintenzivnijeg zakišeljavanja vode. Sa severozapadne ...
... koncentracijama rastvorenog ugljen-dioksida (>250 mg/L)“ Dragišić & Polomčić (2009). Uvod 56 2018b; Šaraba & Dimkić, 2019b). Prihranjivanje karstno-pukotinske izdani jednim delom odvija se na račun infiltracije voda od atmosferskih padavina po obodnim delovima tercijarnog basena, budući da su donjekredni ...
... pojave (L/s) Ranija ili sadašnja primena mineralnih voda Torda Basen/Panonski basen Zbijenie Kopani bunar „Sveti Đorđe“ 6e 0,3 – (bunar„Sveti Đorđe”)f Flaširana voda „Јоrdan“ i „Sveti Đorđe”e Slankamen Banja Basen/Panonski basen Karstno- pukotinskig Kopani bunar „B-1“ (Slanjača) 3.6g 2 – (bunar ...Vladimir Šaraba. Mikroorganizmi - biohidrogeološki indikatori odabranih pojava mineralnih voda Srbije, Beograd : [V. Šaraba], 2021
-
Modeliranje sistema upravljanja zaštitom životne sredine u rudarsko-energetskim kompleksima
Jelena R. Malenović - Nikolić (2016-07-12)Efikasnost funkcionisanja sistema upravljanja zaštitom životne sredine u rudarskoenergetskimkompleksima zavisi od stepena sprovođenja usvojene politike zaštiteživotne sredine i primene preventivnih mera zaštite životne sredine. Nedostatakfinansijskih sredstava za unapređivanje tehnologije eksploatacije, transporta, pripreme iprerade energetskih mineralnih sirovina u našim rudarsko-energetskim kompleksima,negativno utiče na ostvarivanje ciljeva zaštite životne sredine, a posledice radnihaktivnosti rudarsko-energetskih kompleksa dovode do smanjenja nivoa kvalitetavazduha, vode i zemljišta...rudarsko-energetski kompleks, životna sredina, sistem upravljanja,višekriterijumsko odlučivanje, modeliranje... "Kostolac-B" snage 700 (МW), a manjim delom se distribuira za potrebe široke potrošnje [143]. Na slici 2 je prikazan Kostolački ugljeni basen. Slika 2 Kostolački ugljeni basen [144] Kapacitet na otkopavanju uglja na P.K. "Drmno" je u funkciji snabdevanja postojećih termoenergetskih kapaciteta, ...
... Srbije, na kojima EPS upravlja proizvodnjom (kolubarski i kostolački baseni), proizvedeno je oko 30 miliona tona uglja, a od toga je u termoelektranama proizvedeno 64 % električne energije u EPS-u [143]. Eksploatacija uglja u Kostolačkom basenu počela je 1870. godine, tako što se ugalj kopao ...
... područja (P 2/2), neadekvatno odlaganje jalovine bez primene mera zaštite (P 4/3), emisije ugljene prašine s transportera s gumenom trakom (P 3/5), oticanje atmosferskih voda zagađenih ugljenom prašinom (P 3/4) i neadekvatno odlaganje pepela i šljake (P 6/4) na pepelištima. Modeli ...Jelena R. Malenović - Nikolić. "Modeliranje sistema upravljanja zaštitom životne sredine u rudarsko-energetskim kompleksima" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2016-07-12)
-
Hidrogeohemija prirodnih radioaktivnih elemenata u podzemnim vodama Srbije
Marina D. Ćuk (2018-02-23)Osnovni cilj doktorske disertacije predstavljao je definisanje prirodnih koncentracija (engl. background values) U, Th, i K u podzemnim vodama, i definisanje hidrogeohemijskih uslova koji utiču na distribuciju navedenih elemenata u podzemnim vodama...prirodni radioaktivni elementi, podzemna voda, geohemijske sredine, hidrogeohemijski uslovi, neparametarska statistička analiza, logistički model, hidrohemijsko modeliranje... kompleks škriljaca, 5) pravac migracije ugljen-dioksida, 6) pojava ugljokiselih voda. Panonski basen Panonski basen predstavlja prostranu ravnicu koju okružuju planinski lanci Alpa, Karpata i Dinarida (Horváth and Royden 1981). Podloga Panonskog basena izgrađena je od stena različitog sastava ...
... granitoidnim stenama (Stojković 2013). Visoke koncentracije K su prisutne i u vodonosnim horizontima tercijernih basena, gde su ustanovljene visoke koncentracije hlorida i ugljen-dioksida (Stojković 2013). Na osnovu istraživanja koje je sproveo Marinković (2013), a obuhvaćeno je 60 pojava u ...
... istočne Srbije; 2. Oligocensko-miocenski plutonsko-vulkanski pojas, 3. Intrakontinentalni tercijarni baseni, 4. Ofiolitski pojas, 5. Obodna zona Panonskog basena, 6. Panonski basen. Pored navedenih sredina, izdvajaju se dva područja podzemnih voda vezanih za usku lokaciju, koja ne pripadaju ...Marina D. Ćuk. "Hidrogeohemija prirodnih radioaktivnih elemenata u podzemnim vodama Srbije" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2018-02-23)
-
Хидрогеолошки услови формирања угљокиселих минералних вода Србије
Goran H. Marinković (2014-06-17)Докторском дисертацијом разматране су хидрогеолошке структуре угљокиселихминералних вода литосфере Србије. При истраживањима узети су у обзир:резултати испитивања старости, порекла и физичко – хемијских карактеристикаугљокиселих вода, геотемпературни услови и геотектонска грађа литосфере,резултати изотопских испитивања на δ13С у карбонатима хидротермалнихлежишта, резултати истраживања минималних температура трансформацијекарбоната и структурно - хидрогеолошки услови у областима дренирањаугљокиселих вода.Резултати показују да је угљеник угљокиселих вода пореклом из карбонатахидротермалне фазе младих магматских процеса, а да су матични супстратиовог елемента карбонати мезозојских и палеозојских седиментних иметаморфних стена. Угљендиоксид ...литосфера Србије, угљокиселе воде, генеза, супстрати, рејони,хидрогеолошке структуре, дубина залегања, геолошки услови, типови,потенцијал.... Милатовац - Бадњевац. 54 У области младеновачког басена угљокиселе воде маркирају маркантну лушко – топчидерску раседну структуру (слика 29). Дислокациона зона је велике дужине и дубине. Дуж ње се пробијају гасови тј. угљена киселина која се раствара у води и концентрише у лежишта минералних ...
... било је праћено хидротермалним растворима који су се кретали по овој дислокацији и били богати угљеном киселином (Вукановић, 1982). Кисела бања се налази на јужном ободу подујевског терцијарног басена. Угљокиселе воде истичу на два термална извора температуре 27 и 39,5 оС, и један хладни са температуром ...
... пропусне седименте по ободу басена (слика 10). Угљокиселе воде крушевачког терцијарног басена су: Беле Воде, Читлук, Ломнички кисељак, Жабаре, Велика Врбица, Мрмош, Велуће и Црнишава (слика 11). Хидрогеолошки услови формирања угљокиселих вода крушевачког басена аналогни су претходно разматраним ...Goran H. Marinković. "Хидрогеолошки услови формирања угљокиселих минералних вода Србије" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2014-06-17)
-
Osnovi hidrogeologije
Petar Dokmanović (2021)... Osnovni agens njihovog rastvaranja je u vodi rastvoreni ugljen-doksid (CO2), odnosno, blaga ugljena kiselina (H2CO3) : CO2 + H2O = H2CO3 (6.5.1.1) Rastvaranje kalcijum-karbonata ugljenom kiselinom predstavlja reverzibilnu reakciju: CaCO3 + H2CO3 ...
... (tečna + led) < 1 Argon (Ar) 0,934 Ozon (O3) < 0,07·10-4 Ugljen-dioksid (CO2) 0,033–0,1 Sumpor-dioksid (SO2) < 1·10-4 Neon (Ne) 18,18·10-4 Azot-dioksid (NO2) 0,02·10-4 Helijum (He) 5,24·10-4 Amonijak (NH3) u tragovima Kripton (Kr) 1,14·10-4 Ugljen-monoksid (CO) oko 0,2·10-4 Ksenon (Xe) 0,087·10-4 Prašina ...
... Živa (Hg) Barijum (Ba) Cezijum (Cs) Hidrokarbonati su deo karbonatnog sistema u PV, koji (pored HCO3 -) čine i: CO2 (ugljen-dioksid), CO3 2- (karbonatni jon) i H2CO3 (ugljena kiselina) i čije su koncentracije, u PV, u tesnoj vezi sa njenom pH vrednošću (tabela 16.4.1.1). Tabela 16.4.1.1 ...Petar Dokmanović. Osnovi hidrogeologije, Beograd : Univerzitet u Beogradu, Rudarsko-geološki fakultet, 2021
-
Optimizacija utovarno-transportnih sistema u funkciji planiranja površinskog kopa
Mirjana V. Banković (2018-07-13)Profitabilna eksploatacija sve složenijih ležišta je težak zadatak koji zavisi odtemeljnog procesa analize, planiranja i projektovanja rudnika. Izvodljiv strateškiplan mora da zadovoljava društvena, regulatorna, tehnološka, geometrijska iekonomska ograničenja. Kako bi se postigao osnovni cilj, odnosno profitabilnost iodrživost rudarskog projekta na duži period, neophodno je unapređenjematematičkih modela i informatičke podrške procesima planiranja i optimizacijekoji će omogućiti efikasnu realizaciju ovih ciljeva...tehnološki model, integralni model, planiranje, optimizacija,utovarno-transportni sistem, neto sadašnja vrednost projekta... obezbeđuju se maksimalan ekonomski efekat (NPV) poslovnog sistema, prvenstveno u raslojenim ležištima slabijeg kvaliteta uglja kao što je Kolubarski ugljeni basen. Znatno bolje iskorišćenje ležišta moglo bi se postići kada bi se ugalj slabije kalorijske vrednosti mešao sa ugljem boljeg kvaliteta. Ovo ...
... značajnijih ležišta u Kolubarskom basenu. Resursi u ležištu iznose oko 500 miliona tona uglja, a projektovani godišnji kapacitet površinskog kopa je 12.000.000 t uglja. Detaljna analiza geološke građe ležišta, posebno njegovog južnog dela, pokazala je veliku raslojenost ugljene serije, sa brojnijim proslojcima ...
... geoloških informacija iz elaborata i laboratorijskih analiza isporučenog kvaliteta uglja. Istražni podaci su eksportovani iz BpUBS (Baza podataka ugljenih basena Srbije, Gojak i dr. (2011)), u okviru koje je integrisan veliki broj logičkih kontrola nad podacima i kreirana je Minex geološka baza i definisane ...Mirjana V. Banković. "Optimizacija utovarno-transportnih sistema u funkciji planiranja površinskog kopa" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2018-07-13)
-
Proračun osnovnih mehanizama na rotornom bageru ShRs 1300 na PK Polje E
Luka Nikolić (2024)Površinska eksoloatacija ležišta mineralnih sirovina, a posebno uglja (lignita) vrši se primenom različitih rudarskih mašina. U zavisnosti od tipa ležišta, rudarsko-geoloških uslova, ekonomske analize i sl. koriste se sistemi sa kontinualnim ili diskontinualnim načinom rada.Kod kontinualnih sistema, primenjuju se kompleksne rudarske mašine kod kojih se proces odvija neprekidno odnosno bez ciklusa utovara, transporta i odlaganja i najčešće rade u sve tri smene. Rotorni bageri i bageri vedričari, transporteri sa gumenom trakom, odlagači ili deponijske mašine čine tkz BTO ili ...... rotorni bageri. Ove masivne mašine, koje otkopavaju ugalj i otkrivku, prosečno su visoke oko 35 metara i teške do 3000 tona. Da bi se došlo do ugljenih slojeva, neophodno je najpre otkopati otkrivku, koja se otkopava i odlaže BTO (bager-traka-odlagač) sistemima. Stabilna i kontinuirana proizvodnja ...
... fakultet otkopu polje „E“ nalazi se 8 (osam) jalovinskih sistema (I-EŠEVI, I a BTO, II BTO, III BTO,IV BTO, V BTO,VI BTO i VII BTO) i 2 (dva) ugljena sistema BTU i BTS. Površinski kop Polje „E“ je površine oko 107,72 ha, pripada istočnom delu Kolubarskog ugljenosnog basena.Kop se nalazi na jugoistoku ...
... samohodne mašine rotorni bageri koji mogu biti namenjeni za otklanjanje jalovine i iskopavanje uglja. Na Polju E nalazi se 8 jalovinskih sistema i 2 ugljena sistema BTS i BTU. Kontinualni sistemi eksploatacije sa aspekta pouzdanosti predstavljaju klasičan vid redne veze sistema koja ukazuje da će zastoj ...Luka Nikolić. Proračun osnovnih mehanizama na rotornom bageru ShRs 1300 na PK Polje E, 2024
-
Prognozna ocena resursa kaolinitskih glina u sedimentnim basenima Srbije
Vladimir M. Simić (2003)Kaolinitske gline predstavljaju jednu od privredno najznačajnijih nemetaličnih mineralnih sirovina u Srbiji. Ležišta tih glina odavno se istražuju i eksploatišu u Aranđelovačkom i Kolubarskom basenu i basenima vlašićkog antiklinorijuma. Osim toga, u većem ili manjem obimu istražene su mnoge lokalnosti, a na nekima od njih vršila se povremena eksploatacija. Dosadašnja istraživanja kaolinitskih glina imala su, međutim, prevashodno uzak istraživački cilj - utvrđivanje rezervi glina određenog ležišta, dok su istraživanja regionalnog karaktera bila malog obima i vezana za delove pojedinih ...prognozna ocena, resursi kaolinitskih glina, sedimentni baseni, Srbija, geologija, mineralogija, kvalitet, potencijalnostVladimir M. Simić. Prognozna ocena resursa kaolinitskih glina u sedimentnim basenima Srbije, Beograd : V. Simić, 2003
-
Proučavanje razvića Bihaćkog i Cazinskog basena primenom gravimetrijskih podataka
Bihaćki i Cazinski baseni su neogeni baseni, koji pripadaju spoljašnjim Dinaridima i formirani su tokom kasne faze razvoja Dinarida. Ovi baseni su od posebnog interesa zbog svoje geološke prošlosti i potencijalnih strukturnih karakteristika. U istraživanju, primenjeni su gravimetrijski podaci u clju boljeg razumevanja evolucije ovih basena. Primenom različitih postupaka matematičkih transformacija na gravimetrijskim podacima može se ustanoviti gravitacioni uticaj neogenih basena male gustine i mogu se detektovati strukture, koje su potencijalno vezane za njihovo formiranje. U ovom istraživanju, analiza ...Snežana M. ignjatović, Ivana M. Vasiljević, Nevena R. Andrić-Tomašević, Ana S. Mladenović. "Proučavanje razvića Bihaćkog i Cazinskog basena primenom gravimetrijskih podataka" in Tehnika, Beograd: Savez inženjra i tehničara Srbije (2024). https://doi.org/10.5937/tehnika2403287I
-
Минерагенија зеолитских туфова Србије
Vladan Kašić (2018-02-05)Лежишта наших зеолитских туфова (Златокоп, Игрош, Јабланица 1, Беочин, Топоница и Сланци) која су овде била предмет детаљних истраживања, просторно и генетски везана су за вулканске и вулканокластичне стене маринских средина сенонске и неогенске старости и језерске седименте неогене старости и настала су као продукт девитрификације вулканског стакла.Током лабораторијских испитивања при изради ове докторске дисертације, примењене су следеће аналитичке методе: оптичка испитивања петрографских препарата; рендгенска дифракција праха (XRD); скенирајућа електронска микроскопија (СЕМ метода); хемијска карактеризација зеолитских туфова у оквиру ...... Крушевачки басен; 5. Ваљевско-мионички басен; 6. Посавско- тамнавски басен; 7. Сланачки басен; 8. Подручје Фрушке Горе; 9. Западноморавски басен; 10. Источни део Великоморавског рова (Сокобањски и Боговински басен) 118 6. УТВРЂИВАЊЕ ПРИМЕНЕ РАЗЛИЧИТИХ ТИПОВА ЗЕОЛИТА У РАЗЛИЧИТИМ ГРАНАМА ...
... неогеним басенима за проналажење лежишта и појава зеолитских туфова. 117 Слика 5.1. Прогнозна минерагенетска карта Србије са потенцијално најзначајнијим неогеним басенима за проналажење лежишта и појава зеолитских туфова 1. Врањски басен; 2. Криворечки басен; 3. Топлички басен; 4. ...
... туфова 1976. године (Радош, 1982) на подручју врањског неогеног басена на локалитету Златокоп код Врања. Први подаци о геолошкој грађи Врањског басена се могу наћи у радовима Boue и Tule (који је сачинио карту Врањског басена, из Вакањац, 1976) крајем 19. века. Од наших истраживача, почетком ...Vladan Kašić. "Минерагенија зеолитских туфова Србије" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2018-02-05)
-
Pannonian Basin, Pannonian Basin System and Pannonian realm - three different concepts
Dejan Radivojević (2019)... Панонског басена посматрали у ужем смислу као место депоновања неогених и квартарних седимената. Након тога обзиром да се депозиција у неком басену не може посматрати одвојено од извора седимената који ће запунити басен уведен је појам Систем панонског басена који је поред подручја Панонског басена сенсу ...
... ГеоморфФорум 2019: Програм и апстракти конфереције Панонски басен, Систем Панонског басена и Панонска област – три различита концепта Дејан Радивојевић Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет Иако је простор именован као Панонски басен са палеогеографског аспекта дефинисан од стране вон ...
... коришћени термини су Панонски басен, Систем панонског басена и Панонска област. Ипак сваки од ова три термина представља другачији концепт и не подразумева исту површину и време депоновања седимената. Када је речо Панонској областиона обухвата простораналогни Панонском басену који у геморфолошком смислу ...Dejan Radivojević. "Pannonian Basin, Pannonian Basin System and Pannonian realm - three different concepts" in GeomorForum 2019, Landforms related to the plains of Serbia and its neighboring area, Beograd, , Društvo geomorfologa Srbije (2019)
-
Sedimentološke karakteristike neogenih jezerskih basena na primeru Pranjanskog basena
Jelena Đuđević (1992)Jelena Đuđević. Sedimentološke karakteristike neogenih jezerskih basena na primeru Pranjanskog basena, Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 1992
-
Proizvodnja električne energije iz elektrana na ugalј i prateća emisija CO2: komparacija EU-27 i Srbije
Velike elektrane su i u trećoj deceniji 21. veka i dalјe odgovorne za više od polovine proizvodnje električne energije u Evropi. U svom radu pretežno koriste fosilna goriva, što rezultira emisijom zagađujućih materija u vazduh. Stoga, zahvalјujući direktivama EU, kao i poremećajima na tržištu, emisije uglјen-dioksida iz velikih postrojenja za sagorevanje u EU-27 intenzivno se smanjuju u poslednje dve decenije. Iako je upotreba uglјa, posebno u zemlјama Evropske unije, u stalnom padu, ima prostora za dodatno smanjenje. Autori su ...Aleksandar Madžarević, Predrag Jovančić, Stevan Đenadić, Filip Miletić, Miroslav Crnogorac. "Proizvodnja električne energije iz elektrana na ugalј i prateća emisija CO2: komparacija EU-27 i Srbije" in Energija, ekonomija, ekologija (2023). https://doi.org/10.46793/EEE23-2.44M
-
Sedimentološke karakteristike neogenih jezerskih basena| na primeru pranjanskog basena
Jelena ĐURĐEVIĆ (1992)Jelena ĐURĐEVIĆ. Sedimentološke karakteristike neogenih jezerskih basena| na primeru pranjanskog basena, Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 1992
-
Hidrogeološke krakteristike Kostolačkog ugljenog basena sa posebnim osvrtom na odvodnjavanje površinskih kopova u basenu
Slavomir Milošević (1977)Slavomir Milošević. Hidrogeološke krakteristike Kostolačkog ugljenog basena sa posebnim osvrtom na odvodnjavanje površinskih kopova u basenu, Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 1977
-
Regionalno-geološke karakteristike miocenskih sedimenata na prostoru severnog Banata
Dejan N. Radivojević (2014-12-30)Predmet doktorske disertacije predstavljalo je rešavanje strukturno‐stratigrafskihodnosa miocenskih sedimenata na prostoru severnog Banata. U cilju regionalnogsagledavanja, korišćeni su svi raspoloživi geofizički i geološki podaci sa širegistražnog područja, odnosno iz celog Panonskog basena i susednog orogena. Osimklasičnih metoda primenjene su i savremene metode seizmostratigrafije,tektonostratigrafije i riftne sekvencione stratigrafije. Primenjene metode omogućilesu izradu modela progradacije ivice šelfa za ceo Panonski basen, modela uzajamnihveza između basena i geodinamičkog modela jugoistočnog oboda basena.Jezero Panon je većim delom zapunjeno prilivom sedimenata paleo‐Dunavom saseverozapada, odnosno ...Centralni Paratetis, Panonski basen, miocen, jezero Panon,seizmostratigrafija, sekvenciona stratigrafija, paleogeografija, geodinamika... i podela basena Područje miocenskog izalučnog Panonskog basena (back‐arc basin) predstavlja relikt Centralnog Paratetisa i „Panonskog jezera“ (Magyar et al., 1999b). Maksimalna širina Panonskog basena je 600 km, dužina oko 500 km, a ukupna površina oko 260.000 km2. Basen se prostire ...
... istočne i jugoistočne margine Panonskog basena. Pored toga, akcenat je stavljen i na rasvetljavanje mogućih efekata mesinske krize saliniteta (MSC) u Panonskom basenu i hipotezu o njegovoj otvorenoj vezi sa Dakijskim basenom. Panonski basen je zapunjavan sedimentima koji su nastali ...
... Panonskog i Dakijskog basena. Pad nivoa vode u jezeru uticao bi na reorganizaciju drenažnog sistema u pravcu basena. Šire istražno područje nalazi se u blizini mesta spajanja oba basena, tako da bi ovaj efekat trebalo da bude još intenzivniji nego u centralnim delovima basena. Ipak, prisustvo erozije ...Dejan N. Radivojević. "Regionalno-geološke karakteristike miocenskih sedimenata na prostoru severnog Banata" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2014-12-30)
-
Развој асиметричних басена: Јарандолски басен
Андрић Невена, Симић, Владимир, Животић Драгана. "Развој асиметричних басена: Јарандолски басен" in Зборник радова XVI Конгреса геолога Србије, Доњи Милановац, 22-25 мај 2014, Beograd:Српско геолошко друштво (2014): 101-102