Претрага
46 items
-
Trace elements in pyrite from the Čukaru Peki porphyry Cu-high-sulfidation deposit, Serbia: implications for ore evolution in a polyphase hydrothermal system
Miloš Velojić, Viktor Bertrandsson Erlandsson, Frank Melcher, Peter Onuk, Rade Jelenković, Vladica Cvetković (2022)Porfirska ležišta bakra, Ležišta visoke sulfidacije, Pirit, Elementi u tragovima, Laserska ablacija, Timočki magmatski kompleks, Borska metalogenetska zonaMiloš Velojić, Viktor Bertrandsson Erlandsson, Frank Melcher, Peter Onuk, Rade Jelenković, Vladica Cvetković. "Trace elements in pyrite from the Čukaru Peki porphyry Cu-high-sulfidation deposit, Serbia: implications for ore evolution in a polyphase hydrothermal system" in Geologia Croatica (2022). https://doi.org/10.4154/gc.2022.25
-
Ionothermal synthesis and crystal structure of a new organic–inorganic hybrid compound:catena-poly[bis(1-ethyl-3-methylimidazolium) [hepta-μ-bromido-pentacuprate(I)]]
A new organic-inorganic hybrid compound, catena-poly[bis(1-ethyl-3-methylimidazolium) [μ5-bromido-tri-μ3-bromido-tri-μ2-bromido-pentacuprate(I)]], {(C6H11N2)2[Cu5Br7]}n, has been obtained under ionothermal conditions from a reaction mixture containing Ba(OH)2•8H O, Cu(OH)2•2H2O, As2O5 , 1-ethyl-3-methylimidazolium bromide and distilled water. The crystal structure consists of complex [Cu5Br7]2- anions arranged in sinusoidal {[Cu5Br7]2-}n chains running along the a axis, which are surrounded by 1-ethyl-3-methylimidazolium cations. Three of the five unique Br atoms and one of the three Cu(I) atoms occupy special positions with half-occupancy (a mirror plane perpendicular to the b ...кристална структура, органско-неорганско хибридно једињење, бакар(I) бромид, јонотермна синтеза, 1-етил-3-метилимидазолијум бромид, Cu•••Cu интеракцијеLjiljana Karanović, Dejan Poleti, Tamara Đorđević. "Ionothermal synthesis and crystal structure of a new organic–inorganic hybrid compound:catena-poly[bis(1-ethyl-3-methylimidazolium) [hepta-μ-bromido-pentacuprate(I)]]" in Acta Crystallographica Section C Structural Chemistry, International Union of Crystallography (IUCr) (2014). https://doi.org/10.1107/S205322961402172X
-
Геохемијске карактеристике флотацијског јаловишта рудника Грот (југоисточна Србија)
Božidar Đokić (2012-07-16)У дисертацији су анализиране геохемијске карактеристике флотацијскогјаловишта које се налази на највишој надморској висини у Србији. Јаловиште јенастало преграђивањем узводно од Селишког потока. Географске, геолошке игеоморфолошке карактеристике области у којима је смештено највећим делом суутицали на његову морфологију и морфометрију. Јаловиште чини велики, јужни ијугоисточни плато и велика брана. Делови јаловишта су засебно испитивани, азатим и њихова међусобна интеракција и утицаји на окружење.Прикупљени узорци су испитивани рендгенском дифракциономанализом, скенирајућом електронском микроскопијом, рендгенскомфлуоресцентном спектрометријом, гранулометријском и хемијском анализом.Рендгенском дифракционом анализом ...флотација, јаловиште, скенирајућа електронско-микроскопскаанализа, рендгенска флуоресцентна спектрометрија, Pb-Zn руда,тешки метали, контаминација... високих концентрација бакра, цинка, кадмијума, олова и гвожђа. Високе концентрације бакра, олова и гвожђа за ове намене искључују воде из југоисточног дела, а само олова и гвожђа из источног потопљеног дела јаловишта (табела 43/6). Високе концентрације кадмијума, олова, бакра и гвожђа у свим водама ...
... кадмијума, олова, бакра и цинка. Воде из сабирног колектора овој сврси не могу да послуже због констатованих концентрација Божидар В. Ђокић Геохемијске карактеристике флотацијског јаловишта рудника Грот (југоисточна Србија) 149 бакра, цинка и олова; воде из леве притоке бакра; а непосредно изнад ...
... је Чемерник (северно од Криве Феје) већим делом изграђен од кристаластих шкриљаца, а да је главна маса изграђена од еруптива (микрогранулитски порфир). Ванков (1900) констатује да најстарији шкриљци леже у области Црноока и описује њихове литолошке чланове, региструје гранитоидне стене у Топлом ...Božidar Đokić. "Геохемијске карактеристике флотацијског јаловишта рудника Грот (југоисточна Србија)" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2012-07-16)
-
Геохемијске карактеристике флотацијског јаловишта рудника Грот (југоисточна Србија)
Božidar Đokić (2012-07-16)У дисертацији су анализиране геохемијске карактеристике флотацијскогјаловишта које се налази на највишој надморској висини у Србији. Јаловиште јенастало преграђивањем узводно од Селишког потока. Географске, геолошке игеоморфолошке карактеристике области у којима је смештено највећим делом суутицали на његову морфологију и морфометрију. Јаловиште чини велики, јужни ијугоисточни плато и велика брана. Делови јаловишта су засебно испитивани, азатим и њихова међусобна интеракција и утицаји на окружење.Прикупљени узорци су испитивани рендгенском дифракциономанализом, скенирајућом електронском микроскопијом, рендгенскомфлуоресцентном спектрометријом, гранулометријском и хемијском анализом.Рендгенском дифракционом анализом ...флотација, јаловиште, скенирајућа електронско-микроскопскаанализа, рендгенска флуоресцентна спектрометрија, Pb-Zn руда,тешки метали, контаминација... високих концентрација бакра, цинка, кадмијума, олова и гвожђа. Високе концентрације бакра, олова и гвожђа за ове намене искључују воде из југоисточног дела, а само олова и гвожђа из источног потопљеног дела јаловишта (табела 43/6). Високе концентрације кадмијума, олова, бакра и гвожђа у свим водама ...
... кадмијума, олова, бакра и цинка. Воде из сабирног колектора овој сврси не могу да послуже због констатованих концентрација Божидар В. Ђокић Геохемијске карактеристике флотацијског јаловишта рудника Грот (југоисточна Србија) 149 бакра, цинка и олова; воде из леве притоке бакра; а непосредно изнад ...
... је Чемерник (северно од Криве Феје) већим делом изграђен од кристаластих шкриљаца, а да је главна маса изграђена од еруптива (микрогранулитски порфир). Ванков (1900) констатује да најстарији шкриљци леже у области Црноока и описује њихове литолошке чланове, региструје гранитоидне стене у Топлом ...Božidar Đokić. "Геохемијске карактеристике флотацијског јаловишта рудника Грот (југоисточна Србија)" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2012-07-16)
-
Potencijalnost tercijarnih magmatskih kompleksa Vardarske zone Srbije sa aspekta arhitektonskog građevinskog kamena
Lidija M. Kurešević (2014-01-22)U sastavu Vardarske zone, jedne od tektonski najsloženijih oblasti Balkanskogpoluostrva, u čijem domenu se odvijalo otvaranje i zatvaranje okeanskih prostora isubdukcija koja je dovela do intenzivne magmatske aktivnosti pretežno tokom tercijara,danas se nalazi veći broj magmatskih kompleksa.U ovoj disertaciji su obrađene geološke karakteristike trinaest izabranih magmatskihkompleksa Vardarske zone tercijarne starosti, i laboratorijski određena mineraloškopetrografskasvojstva stena u njihovom sastavu i fizičko-mehanička svojstva kamenaznačajna za utvrđivanje mogućnosti njihove primene za dobijanje blokovaarhitektonskog građevinskog kamena iz kojih se dobijaju ploče za oblaganjegrađevinskih ...... kompleksa – petrološki i mineraloški sastav i sklop Stene koje izgrađuju magmatski kompleks Slavkovice, Tomić (iz: Ilić, 1940b) je odredio kao granit-porfir sa biotitom; autori Tumača OGK Gornji Milanovac i Dimitrijević (1995a) nazivaju subvulkanski očvrsnulim kvarclatitima odnosno dacitima (Aksin i ...
... stenama su hidrotermalne promene ekstenzivne, ali promenljivog intenziteta. U vezi sa istim magmatskim procesima, nastala su i orudnjenja gvožđa, bakra, molibdena, volframa, olova, cinka, antimona i druga, pretežno skarnovskog i hidrotermalnog tipa, u oblasti Kopaonika (Janković, 1990), Boranje ...
... delom su i orudnjeni, naročito u zoni Rudnik-Majdan i Beli Kamen. Poznata su skarnovska i hidrotermalna ležišta olova i cinka sa zlatom, bizmutom, bakrom (Rudnik). Nastanak orudnjenja vezuje se za drugu fazu magmatske aktivnosti, u kojoj su nastali i kvarclatiti i granodioriti. U području rudnika ...Lidija M. Kurešević. "Potencijalnost tercijarnih magmatskih kompleksa Vardarske zone Srbije sa aspekta arhitektonskog građevinskog kamena" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2014-01-22)
-
Potencijalnost tercijarnih magmatskih kompleksa Vardarske zone Srbije sa aspekta arhitektonskog građevinskog kamena
Lidija M. Kurešević (2014-01-22)U sastavu Vardarske zone, jedne od tektonski najsloženijih oblasti Balkanskogpoluostrva, u čijem domenu se odvijalo otvaranje i zatvaranje okeanskih prostora isubdukcija koja je dovela do intenzivne magmatske aktivnosti pretežno tokom tercijara,danas se nalazi veći broj magmatskih kompleksa.U ovoj disertaciji su obrađene geološke karakteristike trinaest izabranih magmatskihkompleksa Vardarske zone tercijarne starosti, i laboratorijski određena mineraloškopetrografskasvojstva stena u njihovom sastavu i fizičko-mehanička svojstva kamenaznačajna za utvrđivanje mogućnosti njihove primene za dobijanje blokovaarhitektonskog građevinskog kamena iz kojih se dobijaju ploče za oblaganjegrađevinskih ...... kompleksa – petrološki i mineraloški sastav i sklop Stene koje izgrađuju magmatski kompleks Slavkovice, Tomić (iz: Ilić, 1940b) je odredio kao granit-porfir sa biotitom; autori Tumača OGK Gornji Milanovac i Dimitrijević (1995a) nazivaju subvulkanski očvrsnulim kvarclatitima odnosno dacitima (Aksin i ...
... stenama su hidrotermalne promene ekstenzivne, ali promenljivog intenziteta. U vezi sa istim magmatskim procesima, nastala su i orudnjenja gvožđa, bakra, molibdena, volframa, olova, cinka, antimona i druga, pretežno skarnovskog i hidrotermalnog tipa, u oblasti Kopaonika (Janković, 1990), Boranje ...
... delom su i orudnjeni, naročito u zoni Rudnik-Majdan i Beli Kamen. Poznata su skarnovska i hidrotermalna ležišta olova i cinka sa zlatom, bizmutom, bakrom (Rudnik). Nastanak orudnjenja vezuje se za drugu fazu magmatske aktivnosti, u kojoj su nastali i kvarclatiti i granodioriti. U području rudnika ...Lidija M. Kurešević. "Potencijalnost tercijarnih magmatskih kompleksa Vardarske zone Srbije sa aspekta arhitektonskog građevinskog kamena" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2014-01-22)