Претрага
4498 items
-
Prvi nalazi repatih vodozemaca (Urodela) u pleistocenskoj pećinskoj fauni Srbije; još jedna kockica u slagalici
Fosilna fauna pleistocenskih pećina odslikava sastav faune njihove okoline. Najčešće se u njima naleze ostaci krupnih sisara ledenog doba koji su je koristili kao stanište. Uz njih česti su i ostaci drugih sitnih kičmenjaka kao što su sitni sisari, ribe, vodozemci, gmizavci i ptice. Ostaci sitnih kičmenjaka u većini slučajeva u pećinu dospevaju kao plen grabljivica (ptice i sisari) ali je manji broj njih pećinu koristio i kao sklonište ili stanište. U proučavanje fluktuacija pleistocenske klime sve češće se ...Dragana Đurić, Katarina Bogićević, Draženko Nenadić, Mihajlo Jovanović, Aleksandra Savković. "Prvi nalazi repatih vodozemaca (Urodela) u pleistocenskoj pećinskoj fauni Srbije; još jedna kockica u slagalici" in Zbornik sažetaka III Kongresa geologa Bosne i Hercegovine sa međunarodnim učešćem. Neum, 21.-23. septembar/rujan 2023, Ilidža : Udruženje geologa Bosne i Hercegovine (2023) М33
-
Advanced petrographic study of chipped stone artefacts from Lepenski Vir (Serbia): Evidence for accross-Danube communication in the Mesolithic?
Mineralogija, petrologija, arheologija, geoarheologija, vulkanski kompleks, prelazak Dnava, holocen, EvropaKristina Šarić, Josip A. Šarić, Vladica Cvetković. "Advanced petrographic study of chipped stone artefacts from Lepenski Vir (Serbia): Evidence for accross-Danube communication in the Mesolithic? " in Quaternary Science Reviews, Elsevier (2021). https://doi.org/doi: https://doi.org/10.1016/j.quascirev.2020.106741 М21
-
Lamprofiri Kolaričke reke (Boranja)
Luka Jović (2024)Lamprofiri su grupa egzotičnih ultrakalijskih stena poznatih po sadrţaju nekompatibilnih elemenata i elemenata retkih zemalja. U našem delu sveta pojavljuju se u okviru ultrakalijskih provincija u Španiji, Italiji, Srbiji, Makedoniji i Turskoj. U Srbiji su zastupljeni ponajviše u zapadnim delovima zemlje, oko opština Ljubovija i Mali Zvornik, ali i u široj okolini Rudnika, Kopaonika i u istočnoj Srbiji. Mnoga ispitivanja sprovedena su u rudnom polju Veliki Majdan u zapadnoj Srbiji sa čije jugoistočne strane protiče Kolarička reka. Ovaj lokalitet ...geohemija, lamprofiri, ultrakalijski magmatizam, elementi retkih zemalja, mešanje magmi, mineta, kersantit, flogopitLuka Jović. Lamprofiri Kolaričke reke (Boranja), 2024
-
Specifičnosti izgradnje deonice 3 brze saobraćajnice Požarevac-Golubac na organskom tlu
Vojislav Lučić (2024)U ovom završnom radu prikazani su podaci koji se odnose na metode ojačanja terena izgrađenog od slabonosivog organskog tla, kao i njegove geotehničke karakteristike na primeru šireg istražnog prostora, u okolini sela Kumane duž trase treće dionice brze saobraćajnice Požarevac-Golubac. U radu su prvo prikazane osnovne karakteristike i podele organskog tla i treseta, zatim su navedene metode ojačanja tla koje mogu da se koriste na datom istražnom prostoru i na kraju je izvršena analiza i interpretacija rezultata geotehničkih istraživanja ...organsko tlo, treset, metode ojačanja slabonosivog tla, slieganje, konsolidacija i vremenski tok konsolidacijeVojislav Lučić. Specifičnosti izgradnje deonice 3 brze saobraćajnice Požarevac-Golubac na organskom tlu, 2024
-
Процена ризика од удеса на флотацијском јаловишту "Ваља Фундата
Милица Илиевски (2024)У овом завршном раду под називом: „Процена ризика од удеса на флоатацијском јаловишту „Ваља Фундата““ кроз 8 поглавља описане су примењене методе за управљање флотацијском јаловином, као и могући сценарији удеса који могу настати услед нестабилности брана или природних катастрофа.Рад користи технике попут FMEA и ALARP за анализу ризика, при чему се ризик дефинише као функција вероватноће и последица инцидента.Препоручене су мере за смањење ризика и унапређење стабилности брана,укључујући редовно одржавање и надградњу инфраструктуре.Резултати рада указују да је ризик ...Милица Илиевски. Процена ризика од удеса на флотацијском јаловишту "Ваља Фундата, 2024
-
Geoloski profil planine Avale (severna Šumadija) - uvid u litostratigrafiju i tektonske strukture
Mezozojske formacije Šumadije dele tektonsko-stratigrafsku evoluciju južnijih delova suture jedinica Adrijskog i Evropskog afiniteta, uključujući gornjojursku obdukciju, krednu subdukciju i paleogenu kontinentalnu koliziju. Finalni rezultat dugovremene evolucije u geodinamički složenom ambijentu su komplikovani tektonski i litostratigrafski odnosi različitih mezozojskih formacija suture. Geološki profil kroz planinu Avalu omogućava uvid u skoro potpunu sukcesiju mezozojskih formacija i prostorne pozicije i kinematiku značajnih tektonskih struktura najsevernijih segmenata suture u Šumadiji. U tektonskom kontekstu, mezozojske formacije okoline Beograda najčešće su interpretirane kao deo Istočne ...Marinko Toljić, Bojan Glavaš-Trbić, Maja Maleš, Nikola Ranđelović. "Geoloski profil planine Avale (severna Šumadija) - uvid u litostratigrafiju i tektonske strukture" in 18. Kongres geologa Srbije "Geologija rešava probleme", Divčibare, 01-04 jun 2022. , Srpsko geološko društvo (2022) М64
-
Badenske školjke jugoistočnog oboda Panonskkog basena (Centralni Paratetis)
Gordana M. Jovanović (2014-12-05)Rad obuhvata detaljnu studiju badenskih školjaka koje potiču sa terenajugoistočnog oboda Panonskog basena (Centralni Paratetis). Proučavani su lokaliteti naprostorima Srbije (Fruška gora, Golubac, okolina Beograda, Aranđelovca, Koceljeva,Loznica) i severoistočne Bosne (Ugljevik). Pored taksonomske analize i paleontološkihopisa bivalvija, u radu je dat i spisak revidovanih vrsta koje su do sada pronađene usedimentima badenskog kata istraživanog terena. Do sada je ukupno poznato 41familija, 108 rodova i 174 taksona. Identifikovano je 170 bivalvijskih vrsta, međukojima su neke prvi put konstatovane na ovim ...školjke, baden, Panonski basen (Centralni Paratetis), stratigrafija,paleoekologija, paleogeografija, paleobiogeografijaGordana M. Jovanović. "Badenske školjke jugoistočnog oboda Panonskkog basena (Centralni Paratetis)" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2014-12-05)
-
Техничка и биолошка рекултивација као технолошки процес рада у површинској експлоатацији на примеру ПК „Тамнава Западно Поље“ РБ Колубара
Вељко Божић (2024)Површинска експлоатација угља захтева управљање целокупним простором експлоатационог поља, како производњом угља, тако и одлагањем откривке. Рекултивација и реструктуирање ових маса нуди бројне могућности у избору и структуирању земљишта за потребе и циљеве човека и његове животне околине. Избор пост-експлоатационог начина коришћења земљишта треба заснивати на функционалним и социокултуралним потребама заједнице и окружења. Рекултивација представља комплекс рударских, инжењерских и пољопривредних мера које се спроводе за обнављање, па чак и побољшање, биолошке продуктивности и пољопривредне вредности терена нарушеног површинском експлоатацијом. ...Површинска експлоатација, Тамнав-Западно поље, техничка рекултивација, биолошка рекултивација, заштита животне срединеВељко Божић. Техничка и биолошка рекултивација као технолошки процес рада у површинској експлоатацији на примеру ПК „Тамнава Западно Поље“ РБ Колубара, 2024
-
Geotermalne karakteristike područja Semberije , Republika Srpska
Igor Glavaš (2024)Cilj završnog rada predstavlja, opis geotermalnih karakteristika područja Semberije, Republika Srpska, BiH.Rad se sastoji od opšteg dijela u kojem se navode osnovne karakteristike područja (geomorfološke, geografske, hidrološke,hidrometeorološke, geološke, tektonske i hidrogeološke) i specijalnog dijela koji detaljnije ulazi u tematiku osobina geotermalne energije i njihovih karakteristika u zadatom području kao i definisanje geotermalnog potencijala koje to područje ima.Sa prognoznim litološkim profilima 6 dubokih istražnih bušotina su izrađena 2 regionalna geološka, a njegovom konverzijom i hidrogeološka profila na osnovu kojih je, stečena ...Igor Glavaš. Geotermalne karakteristike područja Semberije , Republika Srpska, 2024
-
Status and tendencies under development and application of underground coal gasification-UCG
Podzemna gasifikacija uglja u Svetu poslednjih decenija doživljava znatnu ekspanziju u istraživanju i razvoju zbog uveliko iskorišćenih ležišta uglja i loših ekoloških efekata (pri sagorevanju u TE) na životnu okolinu. Srbija ima znatne rezerve uglja, a kada bi se za PGU koristile samo vanbilansne rezerve i otkopni ostaci bilansnih, jasno je kakvi bi bili ekonomski (a i energetski i ekološki) efekti. U radu su sagledane aktivnosti u Svetu na tom planu, pa smatramo da ima smisla i potrebe za primenu ove ...David Petrović, Lazar Kričak, Stefan Milanović, Jovan Marković, Nikola Simić. "Status and tendencies under development and application of underground coal gasification-UCG" in International Conference “Energy and Ecology Industry EEI2018”, Beograd : Akademija inženjerskih nauka Srbije (AINS) (2018) М33
-
Legal framework for recultivation of degraded areas caused by mining exploitation
Radmila Gaćina (2023)Prilikom površinske i podzemne eksploatacije uglja eksploatacioni sistemi oštećuju veće ili manje površine zemljišta. Iskustva pokazuju da su oštećenja zemljišta znatno veća kod površinske eksploatacije, gde je prostora degradiran ne samo u konturi rudnika i okoline, već se promene takođe dešavaju u prirodnom okruženju. U članku su predstavljeni rezultati studije zakonskih okvira rekultivacije u nekim zemljama sveta i u Srbiji. Praktično iskustvo rekultivacije pokazalo je da iskorišćenje i devastacija tokom rudarske aktivnosti predstavljaju opasnost ne samo za pogođena ...Radmila Gaćina. "Legal framework for recultivation of degraded areas caused by mining exploitation" in Underground mining engineering, Belgrade : University of Belgrade - Faculty of Mining and Geology (2023). https://doi.org/10.5937/podrad2342027G М51
-
Pećina Peštera kod Laznice - primer razvića speleoloških objekata u zoni raseda (rasednoj breči)
Mihajlo Mandić, Ana Mladenović (2022)Pećina Peštera se nalazi istočno od sela Laznica kod Žagubice. Iako lako pristupačna za posetioce i istraživače, do sada nije bila predmet detaljnijih istraživanja. Pominje se samo u prikazu arheološki interesantnih objekata okoline Žagubice, ali sa svedenim i uglavnom netačnim podacima o morfološkim karakteristikama. Speleološki značaj joj daje, pored relativno velikih dimenzija dvorane, njen razvoj u tektonski veoma oštećenoj zoni ukrštanja dva raseda što za posledicu ima potpunu dezintegraciju stenske mase u breču. Proces karstifikacije breče formira specifične morfološke ...Mihajlo Mandić, Ana Mladenović. "Pećina Peštera kod Laznice - primer razvića speleoloških objekata u zoni raseda (rasednoj breči)" in Zbornik 9. Simpozijuma o zaštiti karsta, Beograd : Akademski speleološko-alpinistički klub (2022) М63
-
Hidrogeoekološki aspekti aksploatacije uglja u Pelagonijskom basenu (Makedonija)
Kostadin J. Jovanov (2016-06-24)Leţišta uglja „Suvodol“, „Brod-Gneotino“ su u eksploataciji, a leţište uglja „Ţivojno“je u fazi pripremi. Nalaze se u krajnjem jugoistočnom i juţnom delu Pelagonijskekotline. Sva tri leţišta stvorena su u neogenim sedimentima u jezerskim uslovimasedimentacije u zoni kontakta sa prekambrijumskim kristalastim stenama. Kod sva trileţišta ugalja se javljaju više slojeva različite debljine, u okviru kojih se nalaze klastičnisedimenti (gline, peskovi i dr.). U podini ugljenog basena nalaze se kristalaste steneprekambrijumske starosti.Teren u okolini leţišta uglja karakteriše se umereno kontinentalnom klimom, ...ugalj, podzemne vode, površinske vode, neogeni kompleks, izdani,transmisibilnost, nivo podzemne vode, sniţenje nivoaKostadin J. Jovanov. "Hidrogeoekološki aspekti aksploatacije uglja u Pelagonijskom basenu (Makedonija)" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2016-06-24)
-
Modeliranje disperzije dimnih gasova iz termoelektrane Kostolac B
Bojan Živanović (2024)Bez hrane se može preživeti nedelju dana, bez vode svega nekoliko dana, međutim, bez vazduha se može preživeti najmanje, nekoliko minuta. Pitanje je kakav uticaj na zdravlje čoveka i okoline ima vazduh koji je lošeg kvaliteta, a kojem je skoro celokupno stanovništvo planete izloženo? Ovaj rad se bavi problematikom modeliranja disperzije dimnih gasova iz novog bloka B3 TE ,,Kostolac’’ B. Ključni momenti koji će biti predstavljeni jesu zagađenje, zdravstveni efekti, modeliranje disperzije i analiza dobijenih rezultata korišćenjem programa AERMOD. Analiziran ...Bojan Živanović. Modeliranje disperzije dimnih gasova iz termoelektrane Kostolac B, 2024
-
Concentracion possibility examination of ore from „Ćulav Brajšor” field, near Medveđa
У раду су приказани резултати лабораторијских испитивања могућности концентрације Pb-Zn-Au-Ag руде са локалитета „Ћулав Брајшор“ из околине Медвеђе. Резултати су добијени током израде студије могућности концентрације ове руде, а у оквиру израде елабората о резервама за ово лежиште које је радила фирма Металфер д.о.о. из Сремске Митровице. На основу резултата лабораторијских испитивања може се рећи да се ради о веома флотационој руди која даје изванредне квалитете концентрата олова и цинка. У концентрату олова добија се висок садржај злата ...Đurica Nikšić, Predrag Lazić, Branko Zečević. "Concentracion possibility examination of ore from „Ćulav Brajšor” field, near Medveđa" in XVII. Balkan mineral processing congress, Antalya-Turkey, 1 - 3. November, 2017., XVII. Balkan mineral processing congress (2017) М33
-
Industrial Waste Heat Potential for Meeting Heat Demand in the Republic of Serbia
Dejan Ivezić, Marija Živković (2023)Finalna potrošnja energije u industrijskom sektoru čini skoro 25% finalne potrošnje energije u Republici Srbiji. Procenjuje se da je 50-70% potrošnje energije u industriji namenjeno proizvodnji toplotne energije u različitim industrijskim procesima. Deo proizvedene toplotne energije se nepovratno gubi kao energija odvedena u okolinu: prenosom toplote kroz zidove procesne opreme, dimnim gasovim, otpadnim vodama itd. Korišćenjem otpadne toplote povećava se efikasnost korišćenja primarne energije i smanjuje ukupna potreba za energijom. Otpadna toplota se može koristiti u samom industrijskom objektu ...Dejan Ivezić, Marija Živković. "Industrial Waste Heat Potential for Meeting Heat Demand in the Republic of Serbia" in Energija, ekonomija, ekologija (2023). https://doi.org/10.46793/EEE23-1.17I М52
-
Depth geological relations of the wider area of Belgrade - based on the wells and geophysical data
Đorđe Marinović, Ljupko Rundić (2020)Предметна референца обухвата простор шире околине Београда укупне површине око 2.000 km2. Аутори су објединили капиталне геолошке и геофизичке податке обезбеђене површинским истраживањима и мултидисциплинарним елементима из 52 бушотинe са дубинама између 33 и 2.733 m. Конкретни палеонтолошки налази специјализованих аналитичара са детерминацијом макро и микрофауне и флоре, презентовани су како из неогених формација тако и из басенске подине. Осим конвенционалних петролошких описа стена цитиране су и микроскопске детерминације интрузивних и екструзивних магматита. Из затвореног басенског простора корелативно су ...Đorđe Marinović, Ljupko Rundić. "Depth geological relations of the wider area of Belgrade - based on the wells and geophysical data" in Annales geologiques de la Peninsule balkanique, National Library of Serbia (2020). https://doi.org/10.2298/GABP201030009M М24
-
Blasting mats for the protection of people, structures and the environment in proximity to the blast site
Milanka Negovanović, Lazar Kričak, Stefan Milanović, Jovan Marković, Nikola Simić, Snežana Ignjatović (2023)Енергија експлозије која се ослобађа током процеса детонације минских пуњења у бушотинама користи се за дробљење чврсте стенске масе на комаде различитих облика и величина, у зависности од карактеристика стене и оптимизације параметара бушења и минирања. Поред позитивних ефеката минирања, постоје и одређени нежељени ефекти сваког процеса минирања који се могу јавити, а то су: потреси тла, разлетање комада одминираног материјала, ваздушни удари, загушљиви и отровни гасови и прашина. Разлетање комада је неконтролисано избацивање комада одминиране стенске масе и ...Milanka Negovanović, Lazar Kričak, Stefan Milanović, Jovan Marković, Nikola Simić, Snežana Ignjatović. "Blasting mats for the protection of people, structures and the environment in proximity to the blast site" in 30th International Conference Ecological Truth and Environmental Research – Ecoter’23, Stara Planina, Serbia, 20–23 Jun 2023, Bor : University of Belgrade, Technical Faculty in Bor (2023) М33
-
Hazardous substances in karst aquifer waters - one of the results of the operational monitoring of groundwater in Serbia
У циљу оцене стања животне средине и разумевања потенцијалних узрока још раније евидентираног лошег хемијског статуса водног тела подземних вода „Крш–север“, извршенa je хидрогеолошка проспекција шире околине лежишта бакра Мајданпек, која је укључилаистраживање површинског копа, флотационог језера и главних карстних врела и пећина. Имајући у виду да се експлоатационо поље рудника бакра Мајданпек директно граничи са карстном издани и водним телом подземних вода „Крш–север“, параметри квалитета подземне воде су анализирани (in situ и лабораторијски) на два главна карстна врела ...Zoran Stevanović, Veljko Marinović, Branislav Petrović. "Hazardous substances in karst aquifer waters - one of the results of the operational monitoring of groundwater in Serbia" in Geoloski anali Balkanskoga poluostrva (Annales geologiques de la Peninsule balkanique), University of Belgrade, Faculty of Mining and Geology (2020). https://doi.org/10.2298/GABP201107010S М24
-
Оптимизација управљања процесима рекултивације површинских копова угља
Bojan S. Dimitrijević (2014-05-30)Ширење површинске експлоатације минералних сировина а нарочито енергетских ресурсафосилних горива, чине површинске копове угља просторно доминантним објектима великих рударскихбасена како у нас тако и у свету. Експлоатациона активност, прати негативне еколошке утицаје наживотну средину шире околине, што нас обавезује на интегрално планирање, ревитализацију,рекултивацију и уређење нарушеног простора за његово поновно хумано коришћење упостексплоатационом периоду. Постексплоатационо санирање и уређење предела површинских коповаи одлагалишта односно нарушеног простора изазваног рударским радовима и пратећих објеката,представља синтетички мултидисциплинарно-интердисциплинаран веома комплексан вишефазниинжењерски пројектни задатак.У уводном ...рекултивација, постексплоатациони предео, површински коп угља,вишеатрибутна анализа, одлучивање, процеси, рекултивационо решењеBojan S. Dimitrijević. "Оптимизација управљања процесима рекултивације површинских копова угља" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2014-05-30)