Претрага
66 items
-
Određivanje parametara smičuće čvrstoće tla primenom statističke metode
Božidar Rudnjanin (2024)Određivanje parametara smičuće čvrstoće tla je od ključne važnosti u geotehničkom inženjerstvu jer utiče na stabilnost i nosivost raznih građevinskih konstrukcija. Ovaj master rad obrađuje temu primene deskriptivne statistike za analizu parametara smičuće čvrstoće tla,čime se obezbeđuje osnov za donošenje odluka o planiranju i izvođenju građevinskih projekata.U prvom delu rada, prikupljaju se relevantni podaci o smičućoj čvrstoći tla iz prethodnih laboratorijskih ispitivanja za trasu buduće brze saobraćajnice Novi Sad - Ruma.Ti podaci uključuju vrednosti smičuće čvrstoće i različite faktore ...... podlozi. Posle tunela deluvijum čine srednje tvrde i tvrde gline, lokalno sa vrlo malim sadržajem šljunka i sitne drobine serpentinita u masi. Aluvijalni depoziti ( al ): gline, peskovi i šljunkovi u uskoj dolini Iriškog potoka. Proluvijalni depoziti ( pr ) predstavljeni plavinama konusnog oblika ...
... ove planine, formirale su zajedno sa intenzivnim erozionim procesima, asimetričan horst okružen kvartarnim sedimentima Bačke ı Sremske ravnice. Naslage lesa se fragmentarno nalaze i iznad kota 400 m.n.v, tako da je Fruška Gora na mnogim mestima pokrivena tanjim ili debljim slojevima lesa, što Još ...
... haotičnom slojevitošću – zaglinjeni peskoviti šljunkovi, peskovi, gline, lokalno sa promenljivim sadržajem odlomaka čvrste stenske mase. Koluvijalne naslage ( ko ), aktivna ı umirena klizišta; glinoviti ı glinovito-peskovito- drobinski sedimenti sa drobinom iz kore raspadanja stenske mase u podlozi. Debljina ...Božidar Rudnjanin. Određivanje parametara smičuće čvrstoće tla primenom statističke metode, 2024
-
Badenske školjke jugoistočnog oboda Panonskkog basena (Centralni Paratetis)
Gordana M. Jovanović (2014-12-05)Rad obuhvata detaljnu studiju badenskih školjaka koje potiču sa terenajugoistočnog oboda Panonskog basena (Centralni Paratetis). Proučavani su lokaliteti naprostorima Srbije (Fruška gora, Golubac, okolina Beograda, Aranđelovca, Koceljeva,Loznica) i severoistočne Bosne (Ugljevik). Pored taksonomske analize i paleontološkihopisa bivalvija, u radu je dat i spisak revidovanih vrsta koje su do sada pronađene usedimentima badenskog kata istraživanog terena. Do sada je ukupno poznato 41familija, 108 rodova i 174 taksona. Identifikovano je 170 bivalvijskih vrsta, međukojima su neke prvi put konstatovane na ovim ...školjke, baden, Panonski basen (Centralni Paratetis), stratigrafija,paleoekologija, paleogeografija, paleobiogeografija... basena na istoku, a na jugu i jugozapadu se prostiru u okolini Aranđelovca, Koceljeva, Loznice, kao i terene severozapadno od Zvornika. Velike naslage badena postoje u Velikomoravskom basenu gde je pokriven mlađim sedimentima, a u Svilajnačko-markovačkoj depresiji u kojoj neogen dostiže debljinu ...
... Dunava (Pavlović, 1903; Mikinčić, 1932; Spajić, 1975; 1977, Jovanović, 1996, Jovanović i Tomić (1997) (tabela 3). Iznad badenskih leže debele naslage kartarnih sedimenata (Mitrović i Jovanović, 2000), U neposrednoj blizini grada, otkriven je profil glinovito-laporovitih i peskovitih sedimenata ...
... još (Stevanović, 1949), a za sedimente u basenu Korenite-Jadra smatra da više odgovaraju bosanskom tipu naslaga. Podudaraju se sa sinhroničnim naslagama severoistočne Bosne u oblasti planine Majevice u kojoj gline i ”šlir“ imaju veliko rasprostranjenje. Iz severoistočne Bosne ova serija prelazi ...Gordana M. Jovanović. "Badenske školjke jugoistočnog oboda Panonskkog basena (Centralni Paratetis)" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2014-12-05)
-
P-T analiza RMU Bitola – krupne klase
Nemanja Dobrosavljević (2024)Cilj ovog diplomskog rada je bio ispitivanje mogućnosti i tehnologije čišćenjauglja, kao i predstaviti rezultate pliva – tone analize koja ima za cilj ocenu mogućnosti čišćenja uglja - krupnih klasa posmatranog uzorka. Da bi se ispitivanje i analiza mogućnosti čišćenja rovnog uglja u REK Bitola uspešno priveli kraju, moralo se uraditi uzorkovanje reprezentativnog uzorka iz koga se potom izdvaja prvi deo koji služi za određivanje sadržaja vlage. Pored tog dela iz uzorka se izdvaja i drugi njegov deo koji će ...ugalj, lignit, Bitola, PT analiza, pliva-tone analiza, čišćenje uglja, suvi ugalj, vlažan ugalj, pepeo, donja toplotna moć, čist ugalj, jalovina, bilans... materijal koji u sebi sadrži veliku količinu ugljenika i koji je obično braon ili crne boje. U prirodi se ugalj najčešće javlja u slojevitim naslagama. Ugalj po svom sastavu čini više od 50% masenih ili 70% zapreminskih ugljeničnih materijala koji nastaju sabijanjem i očvršćavanjem izmenjenih ...
... biljnog materijala (vrsta uglja), stepenu ugljenosti (rang uglja) i rasponu nečistoća (klasa uglja). lako se većina uglja nalazi u slojevitim naslagama, ležišta mogu kasnije biti podvrgnuta povišenim temperaturama i pritiscima uzrokovanim upadima ili deformacijama tokom orogeneze (tj. procesi ...Nemanja Dobrosavljević. P-T analiza RMU Bitola – krupne klase, 2024
-
Hidrogeohemija prirodnih radioaktivnih elemenata u podzemnim vodama Srbije
Marina D. Ćuk (2018-02-23)Osnovni cilj doktorske disertacije predstavljao je definisanje prirodnih koncentracija (engl. background values) U, Th, i K u podzemnim vodama, i definisanje hidrogeohemijskih uslova koji utiču na distribuciju navedenih elemenata u podzemnim vodama...prirodni radioaktivni elementi, podzemna voda, geohemijske sredine, hidrogeohemijski uslovi, neparametarska statistička analiza, logistički model, hidrohemijsko modeliranje... hidrogeoloških uslova u oblasati ugljokiselih voda u oblasti Bujanovačkog granitoida (Marinković 2013): 1) kvartarne naslage, 2) nevezane i slabo vezane prekvartarne klastične naslage, 3) pretežno vodonepropusne visokometamorfisane i intruzivne stene, 4) pojava ugljokiselih voda, C3-tektonski rov ...
... kalijuma u cementacionom materijalu i prisustva alkalnih feldspata i liskuna, koji nisu podlegli površinskom raspadanju (Hem 1992). Evaporitske naslage takođe mogu da budu značajno obogaćene kalijumom, pogotovo ukoliko se pojavljuju karnalit KCl∙MgCl2∙6H2O, silvit KCl ili neke druge soli kalcijuma ...
... podine Panonskog basena, 2) trijaski i kredni sedimenti, 3) kenozojski sedimenti Podzemne vode CaMg-HCO3 tipa se uglavnom formiraju u kvartarnim naslagama Panonskog basea, pri čemu se sa povećanjem dubine povećava koncentracija Na u vodama. Lokalni i intermedijarni hidrogeološki sistemi podzemnih ...Marina D. Ćuk. "Hidrogeohemija prirodnih radioaktivnih elemenata u podzemnim vodama Srbije" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2018-02-23)
-
Novi model za postizanje optimalne proizvodnje na naftnom polju Amal
Elnori Elmabrouk Ali Elhaddad (2015-04-16)Doktorskom disertacijom analizirani su i proučavani problemi proizvodnje nafte iprimenjene metode za njihovo rešavanje na naftnom polju Amal. Ukratko jeprikazana proizvodnje nafte u Libiji, njene karakteristike i rezerve, da bi se videoznačaj ovog naftnog polja.Utvrđeno je da su na naftnom polju Amal ključni problemi koji prate procesproizvodnje taloženje parafina, pojava slojnog peska, neefikasan rad gasliftsistema, neefikasna desalinizacija nafte i ekološki problemi. Proizvodniproblemi, pojedinačno i više njih zajedno, na nekim bušotinama uzrokovali susmanjenje proizvodnje nafte od 40 do 75%. Zbog ...... “lepljenja” na zidove tubinga i naftovoda. Parafinske naslage su po prirodi hemijski ne reaktivne i ne rastvorljive u sirovoj nafti na proizvodnim uslovima. Molekulska masa parafinskih jedinjenja varira od 250 do oko 550. Parafinske naslage mogu da sadrže i aromatične ugljovodonike, naftene, smole ...
... i Rice, 1989; Hamouda i Davidsen, 1995; Elsharkawy dr, 1999; Zhang i dr, 2002; Tinsley i Prudhomme, 2010) i utvrđeno sledeće: Parafinske naslage variraju od čisto belog parafina do onog koji se u potpunosti sastoji od asfaltena. Molekuli parafinskih naslaga su prisutni u obliku pravih i ...Elnori Elmabrouk Ali Elhaddad. "Novi model za postizanje optimalne proizvodnje na naftnom polju Amal" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2015-04-16)
-
Novi model za postizanje optimalne proizvodnje na naftnom polju Amal
Elnori Elmabrouk Ali Elhaddad (2015-04-16)Doktorskom disertacijom analizirani su i proučavani problemi proizvodnje nafte iprimenjene metode za njihovo rešavanje na naftnom polju Amal. Ukratko jeprikazana proizvodnje nafte u Libiji, njene karakteristike i rezerve, da bi se videoznačaj ovog naftnog polja.Utvrđeno je da su na naftnom polju Amal ključni problemi koji prate procesproizvodnje taloženje parafina, pojava slojnog peska, neefikasan rad gasliftsistema, neefikasna desalinizacija nafte i ekološki problemi. Proizvodniproblemi, pojedinačno i više njih zajedno, na nekim bušotinama uzrokovali susmanjenje proizvodnje nafte od 40 do 75%. Zbog ...... “lepljenja” na zidove tubinga i naftovoda. Parafinske naslage su po prirodi hemijski ne reaktivne i ne rastvorljive u sirovoj nafti na proizvodnim uslovima. Molekulska masa parafinskih jedinjenja varira od 250 do oko 550. Parafinske naslage mogu da sadrže i aromatične ugljovodonike, naftene, smole ...
... i Rice, 1989; Hamouda i Davidsen, 1995; Elsharkawy dr, 1999; Zhang i dr, 2002; Tinsley i Prudhomme, 2010) i utvrđeno sledeće: Parafinske naslage variraju od čisto belog parafina do onog koji se u potpunosti sastoji od asfaltena. Molekuli parafinskih naslaga su prisutni u obliku pravih i ...Elnori Elmabrouk Ali Elhaddad. "Novi model za postizanje optimalne proizvodnje na naftnom polju Amal" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2015-04-16)
-
Mineragenetske karakteristike i potencijalnostjuvelirskih mineralnih resursa leckog vulkanskog kompleksa
Zoran Ž. Miladinović (2012-12-11)Jedan od najznačajnijih regiona u Srbiji, sa stanovišta potencijalnosti juvelirskih mneralnih resursa, predstavlja lecki vulkanski kompleks, tercijarne starosti i dominantno andezitskog sastava. Ovaj vulkanski kompleks površine preko 700km2 nalazi se u južnojSrbiji na prostoru imeđu Kuršumlije, Lebana i Medveđe.Prvi su pažnju na juvelirske mineralne sirovine ovog prostora obratili graditeljiJustinijane Prima-e (VI vek). Najintenzivnija istraživanja izvršena su u periodu 1980–1982. ali samo na malom prostoru krajnjeg jugoistočnog dela vulkanskog kompleksa.U Leckom vulkanskom kompleksu dominiraju andezitske stene i njihovi piroklastiti.Smatra se ...vulkanski kompleks, mineragenetske karakteristike, juvelirski mineralni resursi, nalazišta, potencijalnost, kvarc, ametist, ahat, kalcedon, jaspis, prognoza... relativno veliki i debeo aluvijalni nanosa, U jednom delu, on se koristi kao izvor šljunka za potrebe lokalnog stanovništva i za nasipanje lokalnih puteva. Prethodno je predstavljalo posebno otežavajuću okolnost tokom izučavanja sastava aluvijalnog nanosa. U aluvijalnom nanosu se nalazi veći broj ...
... pojava u istočnom obodnom delu vulkanskog kompleksa kao i u nalazištu Pusto Šilovo, gde je nanos mešovitog – proluvijalno-aluvijalnog tipa. Aluvijalna ležišta. — Aluvijalna nalazišta plemenitih silicijskih minerala nalaze se u nanosima reka i potoka na prostoru leckog vulkanskog kompleksa i u ...
... vulkanskog kompleksa 51 da se najverovatnije radi o proluvijalno-aluvijalnom tipu akumulacije, odnosno, budući da se u nanosu nalazi juvelirski kamen različitih karakteristika, moguće je da je on u najvećoj meri aluvijalnog tipa i da pripada Gazdarskoj reci. Na osnovu rezultata preliminarnih ...Zoran Ž. Miladinović. "Mineragenetske karakteristike i potencijalnostjuvelirskih mineralnih resursa leckog vulkanskog kompleksa" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2012-12-11)
-
Osnovi hidrogeologije
Petar Dokmanović (2021)... glina, drobina i dr.) na mestima gde slabi transportna moć rečnih tokova. U ove oblike spadaju: aluvijalni nanosi (aluvijumi), rečne terase i rečna ostrva. Izdani u aluvijalnim nanosima. Aluvijalni nanosi prate konture rečnih tokova, u vidu relativno uzanih zona, čija širina može da varira od nekoliko ...
... planinske aluvijalne izdani svojstven je slobodni nivo PV, dok u ravničarskim terenima, usled višeslojne građe aluvijuma, nivo može da bude sa slabim pritiskom. Nivoi su relativno blizu površine terena, s obzirom da se ostvaruje dobra hidraulička veza sa rekom. Izuzetak čine aluvijalne izdani u aridnim ...
... PV susednih izdani. U aluvijalnim izdanima, posebno ravničarskim, mogu da se formiraju značajne rezerve PV, ali ih plitko zaleganje PV i dobra hidraulička veza sa površinskim tokom, čini podložnim zagađenjima. Izdani u rečnim terasama. Rečne terase su nekadašnje aluvijalnih ravni, koje su “ostale” ...Petar Dokmanović. Osnovi hidrogeologije, Beograd : Univerzitet u Beogradu, Rudarsko-geološki fakultet, 2021
-
Mineralni i hemijski sastav čestica u atmosferi zone Kolubarskog basena i uticaj na životnu sredinu
Željko R. Cvetković (2013-11-18)Čestice iz vazduha su prikupljane u blizini termoelektrane i površinskih kopovarudnika uglja u Kolubarskom basenu. Izmereni srednji sadržaji koncentracija rastvornih,nerastvornih i ukupnih taložnih materija na godišnjem nivou prelaze 200 mg/m2dan (K-1, K-3, K-4, K-5). Distribucija čestica na svim lokacijama klasifikovana je na česticeveličine veće od 10 μm, zatim na čestice veličine od 10 μm do 2,5 μm i klase česticaveličine ispod 2,5 μm. Ovakva podela je dala odnos koncentracija inhalatornih irespiratornih čestica po mernim mestima. Skenirajuća elektronska mikroskopija jepokazala ...mineral, četica, prašina, leteći pepeo, aerosediment, PM10, teški metali,koncentracija, veličina čestice, Kolubara... značajno se međusobno razlikuju po morfostrukturnim karakteristikama ugljene serije, dok su podinske i povlatne naslage na prostoru čitavog polja uglavnom slične odgovarajućim naslagama u basenu kao celini. Podina ugljonosne serije izgrađena je pretežno od naslaga peskova heterogenog sastava debelih ...
... basena i one neće biti razmatrane, dok gornjokredni sedimenti imaju znatno veće rasprostranjenje i pretstavljeni su cenoman-turonskim i senonskim naslagama. Gornja kreda u ovoj oblasti pretstavljena je uglavnom preflišnim i flišnim sedimentima. Ovi sedimenti u literaturi su poznati kao ˝barajevski ...
... pravcu zapada kontinualno prelaze u neogen Posavo-tamnave , a idući u pravcu severa, ka reci Savi i Sremskoj depresiji postepeno tonu pod kvartarne naslage. Vulkanogeno područje Lazarevac – Darosava Fenoandeziti (α) – Javljaju se u vidu jedne veće izlivne mase u jugoistočnom delu Venčana ...Željko R. Cvetković. "Mineralni i hemijski sastav čestica u atmosferi zone Kolubarskog basena i uticaj na životnu sredinu" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2013-11-18)
-
Mineralni i hemijski sastav čestica u atmosferi zone Kolubarskog basena i uticaj na životnu sredinu
Željko R. Cvetković (2013-11-18)Čestice iz vazduha su prikupljane u blizini termoelektrane i površinskih kopovarudnika uglja u Kolubarskom basenu. Izmereni srednji sadržaji koncentracija rastvornih,nerastvornih i ukupnih taložnih materija na godišnjem nivou prelaze 200 mg/m2dan (K-1, K-3, K-4, K-5). Distribucija čestica na svim lokacijama klasifikovana je na česticeveličine veće od 10 μm, zatim na čestice veličine od 10 μm do 2,5 μm i klase česticaveličine ispod 2,5 μm. Ovakva podela je dala odnos koncentracija inhalatornih irespiratornih čestica po mernim mestima. Skenirajuća elektronska mikroskopija jepokazala ...mineral, četica, prašina, leteći pepeo, aerosediment, PM10, teški metali,koncentracija, veličina čestice, Kolubara... značajno se međusobno razlikuju po morfostrukturnim karakteristikama ugljene serije, dok su podinske i povlatne naslage na prostoru čitavog polja uglavnom slične odgovarajućim naslagama u basenu kao celini. Podina ugljonosne serije izgrađena je pretežno od naslaga peskova heterogenog sastava debelih ...
... basena i one neće biti razmatrane, dok gornjokredni sedimenti imaju znatno veće rasprostranjenje i pretstavljeni su cenoman-turonskim i senonskim naslagama. Gornja kreda u ovoj oblasti pretstavljena je uglavnom preflišnim i flišnim sedimentima. Ovi sedimenti u literaturi su poznati kao ˝barajevski ...
... pravcu zapada kontinualno prelaze u neogen Posavo-tamnave , a idući u pravcu severa, ka reci Savi i Sremskoj depresiji postepeno tonu pod kvartarne naslage. Vulkanogeno područje Lazarevac – Darosava Fenoandeziti (α) – Javljaju se u vidu jedne veće izlivne mase u jugoistočnom delu Venčana ...Željko R. Cvetković. "Mineralni i hemijski sastav čestica u atmosferi zone Kolubarskog basena i uticaj na životnu sredinu" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2013-11-18)
-
Hidrogeoekološki uslovi eksploatacije kamenih i mrkih ugljeva Srbije
Branko R. Miladinović (2016-04-27)Ugalj predstavlja energent na čijoj osnovi se razvija privreda celog sveta.Zato mu se pridaje velika pažnja u eksploataciji i preradi, bez obzira na mnogeštetne uticaje na životnu sredinu, a posebno na efekat staklene bašte koji sestvara emisijom zagađujućih materija u atmosferu radom termoelektrana naugalj.U Srbiji, resurs koji se danas u najvećoj meri koristi u proizvodnjielektrične energije je ugalj i on učestvuje u proseku sa 70 %. U strukturi ukupneproizvodnje ugljeva, dominiraju lignitski ugljevi sa učešćem od 98 %, a ...Srbija, kameni i mrki ugalj, podzemna eksploatacija, preradauglja, rudničke vode, hemijski sastav, emisija zagađujućih materija, životnasredina... istočno od ležišta uglja „Soko“. U području samog ležišta, tokom niskih vodostaja, vode Izgare se gube u jako porozne šljunkovito-peskovite aluvijalne naslage. U tim periodima, dužina suvog korita Izgare iznosi oko 1 km, a u blizini ušća sa Čitlučkim potokom, ponovo se pojavljuje na površini i ...
... prisustvo 2 tanja sloja lignita koji nemaju ekonomski značaj. Aluvijalne tvorevine (al) u bogovinskom basenu su zastupljene duž tokova Crnog Timoka, Zlotske, Velike, Bogovinske reke i drugih manjih tokova. Najznačajniju aluvijalnu ravan ima Crni Timok, čija širina iznosi i do 2,5 km, a debljina ...
... krečnjaci urgona; ----- - rased Aluvijalni nanosi (al) u sokobanjskom basenu se javljaju duž korita reke Moravice, Izgare i Seselske reke. Debljina im u proseku iznosi oko 5 m, s tim da je bušotinom B-308 kod rudnika „Soko”, konstatovana debljina aluvijalnih tvorevina reke Izgare i do 10 m. ...Branko R. Miladinović. "Hidrogeoekološki uslovi eksploatacije kamenih i mrkih ugljeva Srbije" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2016-04-27)
-
Analiza primenjenih metoda za transport parafinske nafte
Dunja Milojević (2024)Sadržaj parafina u nafti ima dominantan uticaj na svojstva parafinskih nafti. Taloženje parafina, odnosno taloženje čvrstih čestica parafinskog voska, predstavlja ozbiljan globalni problem tokom proizvodnje i transporta sirove nafte. Samo taloženje voska zavisi od termodinamičkih faktora, poput temperature, pritiska i sastava nafte. Transport nafte cevovodima je uobičajeni proces transporta u naftnoj industriji. Kada prilikom cevovodnog transporta parafinske sirove nafte, dođe do prekida protoka i hlađenja nafte ispod temperature stinjavanja, parafini će kristalisati, pri čemu će doći do, geliranja celokupne transportovane ...... temperaturi ispod tačke stinjavanja, onda dolazi do pojave geliranja, pa će ponovno uspostavljanje protoka zahtevati značajno veći pritisak pumpanja. Naslage voska u cevovodima ne mogu se lako odkloniti zbog njegovog očvršćavanja tokom vremena. Iz tog razloga nastaju gubici u transportu i proizvodnji ...Dunja Milojević. Analiza primenjenih metoda za transport parafinske nafte, 2024
-
Uporedna analiza stabilnosti završnih kosina površinskog kopa „Veliki Krivelj“
Mihajlo Topalović (2023)Površinski kop „Veliki Krivelj“ nalazi se u blizina grada Bora i u neposrednoj blizini sela Krivelj. Od 2018. godine je u vlasništvu kineske kompanije „Zijin“ koja ima udeo od 63% vlasništva celokupnog RTB-a Bor. Na površinskom kopu obavlja se masovna eksploatacija rude bakra opremom visokog kapaciteta. Za bušenje se koriste bušilice prečnika od 250 do 310 mm, a za utovar minirane rude i jalovine bageri čija je zapremina kašike 15 m3 i 22 m3. Za površinski kop „Veliki Krivelj“ ...Mihajlo Topalović. Uporedna analiza stabilnosti završnih kosina površinskog kopa „Veliki Krivelj“, 2023
-
Хидрогеохемијске карактеристике и квалитет вода слива Требишњице, Република Српска, Босна и Херцеговина
Dragoslav R. Banjak (2016-08-25)Упркос неповољном временском и просторном распореду, воде су најзначајнијиприродни ресурс Источне Херцеговине. Ова чињеница довела је до реализацијепројекта „Вишенамјенског хидросистема Требишњица“, којим је, премаМилановићу (2006), до сада обухваћено: седам хидроелектрана, шестакумулација, шест брана, шест тунела укупне дужине 59,7 km, неколикоприступних тунела, 62,5 km бетонског канала кроз Попово поље, канал крозДабарско (6750 m) и Фатничко поље (2770 m) и систем тунел-канал или цјевоводпрема Дубравама.У почетку са доминантним енергетским предзнаком, концепција јетрансформисана у интегрално рјешење вишенамјенског коришћења и заштитевода и животне ...хидрогеохемијски процеси, мултиваријантна статистичкаанализа, инверзно геохемијско моделовање, квалитет воде, употребиљивост водеза наводњавање, слив Требишњице... ценомански масивни кречњаци са прослојцима доломита (К1,2), плочасти, слојевити и банковити кречњаци са прослојцима доломита турона (3К2 2) и алувијалне наслаге Требињског поља (Натевић, 1970). Понорска зона у доњем току Мушнице, укључујући и понор „Јама“ у Срђевићима, развијена је у плочастим ...
... око 40 km2. Представљене су језерским седиментима који леже преко наслага горњег тријаса, јуре, креде и палеогена. На површини су прекривене алувијалним наносима. Најнижи пакет седимената неогене серије Гатачког поља чине базални конгломерати. Слиједе шљункови и пијескови, који навише прелазе ...
... слива Требишњице. Представљене су моренским материјалом, лимноглацијалним седиментима, флувиоглацијалним наносима, црвеницом, пролувијалним, алувијалним и делувијалним наносима. Морене су настале као продукт глацијације за вријеме плеистоцена. Састоје се од кречњачких блокова, шљункова и пијескова ...Dragoslav R. Banjak. "Хидрогеохемијске карактеристике и квалитет вода слива Требишњице, Република Српска, Босна и Херцеговина" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2016-08-25)
-
Процена ризика од загађивања водних ресурса под утицајем напуштених рударских радова на простору Србије
Nebojša B. Atanacković (2018-08-31)Велики број напуштених рударских радова и ограничена средства за рекултивацијуи ремедијацију деградираних простора подстакле су развој метода за издвајањеприоритетних локација на које је потребно усмерити даља истраживања. У датомконтексту, у склопу израде дисертације спроведене су научно-истраживачкеактивности које су за предмет имале анализу утицаја значајнијих напуштенихрударских радова на водне ресурсе на простору Србије јужно од Саве и Дунава.Разматрање предметне проблематике извршено је кроз развој и примену семи-квантитативне методологије за анализу ризика од загађивања површинских иподземних вода на регионалној размери. Примењена ...анализа ризика, водни ресурси, водна тела, рудничке воде, рударскиотпад, аналитички хијерархијски процеси, кластер анализа, математичка теоријаатрибута, функције припадности, семи-квантитативне методе... вулканских стена, додељене су вредности параметра O од 0,6. Већини неогених и алувијалних наслага одређене су вредности од 0,7. Високе вредности за параметар O између 0,8 и 0,9 додељене су карстним теренима и алувијалним наслагама фације корита, које се одликују са високом степеном водопроводности н ...
... и 1, одликују се терени у оквиру распрострањења карстне издани формиране у масивним и слојевитим кречњацима и доломитима, као и терасне и алувијалне наслаге фације корита, са развијеном збијеном издани са слободним нивоом. Небојша Б. Атанацковић Докторска дисертација 177 У односу на ...
... дисертације. 3.1. Подземне воде На територији Србије се за потребе водоснабдевања насеља и градова користе подземне воде (пре свега из алувијалних наслага дуж долина већих река) са учешћем од око 75 % у укупним количинама пијаће воде, при чему су процењене могућности коришћења још веће ...Nebojša B. Atanacković. "Процена ризика од загађивања водних ресурса под утицајем напуштених рударских радова на простору Србије" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2018-08-31)
-
Geološko-geofizički model dela Timočkog magmatskog kompleksa
Snežana M. Ignjatović (2014-06-30)Timočki magmatski kompleks (TMK) u geotektonskom smislu pripada KarpatoBalkanidimaistočne Srbije, koji su deo Tekijsko-Dakijske jedinice. TMK je nastaotokom kontinuirane vulkanske aktivnosti, koja je trajala oko deset miliona godina iodvijala se generalno u tri faze (Zimmerman et al., 2008, Kolb et al., 2013, Banješević,2006). Pomeranje vulkanskog fronta je išlo od istoka ka zapadu (von Quadt et al., 2002,2003, 2007). Ovaj kompleks pripada tetijskom evroazijskom metalogenetskom pojasu usvetu poznat po ležištima bakra i zlata (Janković, 1990).U doktorskoj disertaciji su prikazani rezultati ...Timočki magmatski kompleks, aeromagnetska istraživanja, gravimetrijskaistraživanja, 2D geološko-geofizički model, Valja Strž, magmatsko telo... Paleogene i neogene tvorevine izostaju, samo se sporadično pojavljuju kvartarne tvorevine. Kvartar Od kvartarnih tvorevina izdvojeni su aluvijalni sedimenti i rečne terase u većim rekama, deluvijalne padinske breče i sipari i tehnogeni talozi i jalovišta, uglavnom u neposrednoj ili široj ...
... dela Timočkog magmatskog kompleksa 12 kompleksa čine paleozojske, jurske i donjokredne stene, a povlatu čine paleogene, neogene i kvartarne naslage. Na istraţnom području najveći deo terena je izgraĎen od stena gornjokredne starosti. Na Slici 2 je prikazana pregledna geološka karta šire oblasti ...
... da preovlaĎuju ekstruzivne vulkanogene facije u odnosu na eksplozivne i intruzivne facije. Prisutni su oštri i česti facijalni prelazi, debele naslage sin- i post-eruptivno resedimentovanih vulkanoklastita i intezivne postvulkanske i postmagmatske promene praćene bakrovim orudnjenjem i pratećom ...Snežana M. Ignjatović. "Geološko-geofizički model dela Timočkog magmatskog kompleksa" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2014-06-30)
-
Geonasleđe Golije i Peštera
Ljiljana V. Grujičić-Tešić (2017-09-01)Sprovedena istraživanja u ovoj studiji obuhvatila su izdvajanje, opis, evaluaciju i valorizaciju objekata geonasleđa u cilju razvoja istraživane oblasti sa stanovišta geonauka, geoturizma i geoekologije. Na izučavanom području objekti geonasleđa su evidentirani, interpretirani, vrednovani i kategorisani, dat je predlog promocije geoobjekata, i na kraju predložena dopuna inventara objekata geonasleđa Srbije.U protekle četiri godine, na kompleksu geotopa Golije i Peštera istražena su geološka svojstva stena (tip stene, starost, fosilni sadržaj, morfološke i hidrogeološke karakteristike itd.), na osnovu čega je bilo ...... poroznošću stena, kao i intergranularnih i kraških tipova izdani (Slika 6). Izdani u stenama sa intergranularnom poroznošću stena formirani su u aluvijalnim nanosima rečnih dolina reka planine Golije, Moravica, Raška i Deževa. Katastar izvora kraškog tipa slivnog područja Studenice broji 364 izvora ...
... hidrotermalne izmene (Dimitrijević i Dimitrijević, 1973) Najmlađe geološke tvorevine predstavljene su terasnim sedimentima, deluvijumom, siparima i aluvijalnim sedimentima. 6.2. PALEONTOLOŠKI PRIKAZ Lokaliteti bogati fosilnim ostacima biljaka i životinja, sastavni su deo geodiverziteta i geonasleđa ...
... Dimitrijević (1987) najbolje razvijeni i najveći sistem lepeza gornjokrednog fliša je čačansko- novopazarski. Tercijar se karakteriše slatkovodnim naslagama i magmatskim stenama. Tokom tercijara došlo je do stvaranja depresija u kojima su formirani jezerski baseni. Tokom miocena svi procesi su bili ...Ljiljana V. Grujičić-Tešić. "Geonasleđe Golije i Peštera" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2017-09-01)
-
Potencijalnost tercijarnih magmatskih kompleksa Vardarske zone Srbije sa aspekta arhitektonskog građevinskog kamena
Lidija M. Kurešević (2014-01-22)U sastavu Vardarske zone, jedne od tektonski najsloženijih oblasti Balkanskogpoluostrva, u čijem domenu se odvijalo otvaranje i zatvaranje okeanskih prostora isubdukcija koja je dovela do intenzivne magmatske aktivnosti pretežno tokom tercijara,danas se nalazi veći broj magmatskih kompleksa.U ovoj disertaciji su obrađene geološke karakteristike trinaest izabranih magmatskihkompleksa Vardarske zone tercijarne starosti, i laboratorijski određena mineraloškopetrografskasvojstva stena u njihovom sastavu i fizičko-mehanička svojstva kamenaznačajna za utvrđivanje mogućnosti njihove primene za dobijanje blokovaarhitektonskog građevinskog kamena iz kojih se dobijaju ploče za oblaganjegrađevinskih ...... kvarclatiti i trahitoidne stene (v) i subvulkanske stene (sv); 7. pluton Brajkovca; 8. miocenski sedimenti (krečnjaci, laporci i peščari); 9. kvartarne naslage; 10. rasedne zone. Magmatski kompleksi južnosrbijanskog dela Vardarske zone se javljaju na velikom prostranstvu, i obuhvataju plutonske, žične ...
... bliske, nastale u postkolizionom tektonskom režimu tokom perioda kasni paleogen-neogen. D. badenska vulkanitska formacija severne Bačke (debele naslage vulkanoklastita otkrivene istražnim bušenjem u severnoj Bačkoj, nastale tokom ekstenzije Panonskog basena). Formacije druge i treće grupe, naročito ...
... vulkanitskog kompleksa, a ređe i male intruzije. Složeni vulkanitski kompleks obuhvata i dajkove, žice, subvulkanska tela, vulkanogeno-sedimentne naslage, i orudnjenja. Petrološki sastav i sklop vulkanita variraju. Ilić (1938a, 1955, 1966) je u okolini Trepče izdvojio tri osnovne faze vulkanske ...Lidija M. Kurešević. "Potencijalnost tercijarnih magmatskih kompleksa Vardarske zone Srbije sa aspekta arhitektonskog građevinskog kamena" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2014-01-22)
-
Potencijalnost tercijarnih magmatskih kompleksa Vardarske zone Srbije sa aspekta arhitektonskog građevinskog kamena
Lidija M. Kurešević (2014-01-22)U sastavu Vardarske zone, jedne od tektonski najsloženijih oblasti Balkanskogpoluostrva, u čijem domenu se odvijalo otvaranje i zatvaranje okeanskih prostora isubdukcija koja je dovela do intenzivne magmatske aktivnosti pretežno tokom tercijara,danas se nalazi veći broj magmatskih kompleksa.U ovoj disertaciji su obrađene geološke karakteristike trinaest izabranih magmatskihkompleksa Vardarske zone tercijarne starosti, i laboratorijski određena mineraloškopetrografskasvojstva stena u njihovom sastavu i fizičko-mehanička svojstva kamenaznačajna za utvrđivanje mogućnosti njihove primene za dobijanje blokovaarhitektonskog građevinskog kamena iz kojih se dobijaju ploče za oblaganjegrađevinskih ...... kvarclatiti i trahitoidne stene (v) i subvulkanske stene (sv); 7. pluton Brajkovca; 8. miocenski sedimenti (krečnjaci, laporci i peščari); 9. kvartarne naslage; 10. rasedne zone. Magmatski kompleksi južnosrbijanskog dela Vardarske zone se javljaju na velikom prostranstvu, i obuhvataju plutonske, žične ...
... bliske, nastale u postkolizionom tektonskom režimu tokom perioda kasni paleogen-neogen. D. badenska vulkanitska formacija severne Bačke (debele naslage vulkanoklastita otkrivene istražnim bušenjem u severnoj Bačkoj, nastale tokom ekstenzije Panonskog basena). Formacije druge i treće grupe, naročito ...
... vulkanitskog kompleksa, a ređe i male intruzije. Složeni vulkanitski kompleks obuhvata i dajkove, žice, subvulkanska tela, vulkanogeno-sedimentne naslage, i orudnjenja. Petrološki sastav i sklop vulkanita variraju. Ilić (1938a, 1955, 1966) je u okolini Trepče izdvojio tri osnovne faze vulkanske ...Lidija M. Kurešević. "Potencijalnost tercijarnih magmatskih kompleksa Vardarske zone Srbije sa aspekta arhitektonskog građevinskog kamena" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2014-01-22)
-
An arid phase in the Internal Dinarides during the early to middle Miocene: Inferences from Mg-clays in the Pranjani Basin (Serbia)
N. Andrić-Tomašević, V. Simić, O. Mandic, D. Životić, M. Suárez, E. García-Romero. "An arid phase in the Internal Dinarides during the early to middle Miocene: Inferences from Mg-clays in the Pranjani Basin (Serbia)" in Palaeogeography, Palaeoclimatology, Palaeoecology, Elsevier BV (2020). https://doi.org/10.1016/j.palaeo.2020.110145