Претрага
373 items
-
Mogućnost infracrvene termografije pri detekciji štetnih gasova
Curenje pojedinih gasova je opasnost koja može da izazove velike nezgode. Često je praćeno požarima i eksplozijama koji za posledicu mogu da imaju kako ljudske povrede, tako i štetan uticaj na ekologiju i ekonomiju. Da bi se izbegle takve situacije, preventivna inspekcija je od presudne važnosti. Curenje većine gasova se ne može uočiti golim okom a za otkrivanje i procenu stepena curenja može se koristiti tehnologija toplotnog snimanja (infracrvena termografija). U datom radu predstavljene su mogućnosti i ograničenja primene ...Stevan Đenadić, Vesna Damnjanović, Predrag Jovančić, Dragutin Jovković. "Mogućnost infracrvene termografije pri detekciji štetnih gasova" in VIII Memorijalni naučni skup iz zaštite životne sredine "Docent dr Milena Dalmacija", Novi Sad, 01-02. april 2021., Prirodno-matematički fakultet (2021)
-
Uticaj utiskivanja gas-lift gasa na prenos mase i toplote
Branko Grubač (2019)Nakon uvođenja kontinualnog gas-lifta, primećen je porast proizvodnje tečnog naftnog gasa, TNG, u postrojenju za preradu gasa, kao jednog od finalnih proizvoda dobijenog iz fluida gaso kondenzatnih i rastvorenog gasa iz naftnih bušotina. Pretpostavljeno je da se prisustvom gas-lift gasa uspostavlja drugačija ravnoteža faza u odnosu na slučaj bez gaslifta, te da je gas-lift gas stripovao propan i butane iz tečne u parnu fazu, što je dovelo do povećanja prinosa TNG-a. Napravljen je model bušotine koja radi u kontinualnom gas-liftu ...... 14 - Isparljivost težih ugljovodoničnih komponenti u zavisnosti od količine utisnutog gas-lift gasa – Bušotina B-1 Slika 8.15 - Isparljivost težih ugljovodoničnih komponenti u zavisnosti od količine utisnutog gas-lift gasa – Bušotina B-2 Slika 8.16 - Isparljivost težih ugljovodoničnih komponenti ...
... molski procenat komponente u parnoj fazi, koja sadrži gas-lift gas, niži nego u fluidu bez gas-lift gasa, osim metana. Objašnjenje leži u činjenici da gas-lift gas sadrži više metana od ležišnog fluida – gasa. Promena u sadržaju etana je mala, jer je sadržaj etana u ležišnom fluidu i gas-lift ...
... neizmerno zahvalan. Naravno, veliku zahvalnost i ljubav dugujem svojoj porodici, roditeljima Anici i Slobodanu i sestrama Milici i Ivani, koji su u teškim vremenima iza nas, utabali put do mesta na kome se sada nalazim. Branko Grubač Sažetak Nakon uvođenja ...Branko Grubač. Uticaj utiskivanja gas-lift gasa na prenos mase i toplote, Beograd : Rudarsko-geološki fakultet, 2019
-
Mineraloška studija ruda gvožđa Zapadne Makedonije (Tajmište)
Dušan Kleut (1964)Dušan Kleut. Mineraloška studija ruda gvožđa Zapadne Makedonije (Tajmište), Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 1964
-
Prilog teoriji selektivnog kolektiranja olovo-cinkovih ruda
MIra Manojlović-Gifing (1965)MIra Manojlović-Gifing. Prilog teoriji selektivnog kolektiranja olovo-cinkovih ruda, Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 1965
-
Geološko-ekonomska efektivnost istraživanja niskomanganskih ruda gvožđa u SR BiH
Ibrahim Kličić (1984)Ibrahim Kličić. Geološko-ekonomska efektivnost istraživanja niskomanganskih ruda gvožđa u SR BiH, 1984
-
Flotabilnost fluorita u uslovima selektivnog flotiranja iz polimetaličnih ruda
dragan Radulović (1999)dragan Radulović. Flotabilnost fluorita u uslovima selektivnog flotiranja iz polimetaličnih ruda, Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 1999
-
Izučavanje kontaminacije radonom (222 Rn) i potomcima u podzemnoj eksploataciji metaličnih ruda
Danilo Hajduković (1976)Danilo Hajduković. Izučavanje kontaminacije radonom (222 Rn) i potomcima u podzemnoj eksploataciji metaličnih ruda, Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 1976
-
Proučavanje hidrofobizacije i hidrofilizacije pirita u selektivnoj flotaciji sulfidnih ruda
Filip Šer (1964)Filip Šer. Proučavanje hidrofobizacije i hidrofilizacije pirita u selektivnoj flotaciji sulfidnih ruda, Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 1964
-
Mineralne asocijacije Fe-ruda i sintera koji se koriste u željezari - Smederevo
Milorad Gavrilovski (1989)Milorad Gavrilovski. Mineralne asocijacije Fe-ruda i sintera koji se koriste u željezari - Smederevo, Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 1989
-
Uticaj primene očvršćavajućeg zasipa na tehno-ekonomske pokazatelje pri otkopavanju metaličnih ruda
Miljan Jakšić (1997)Miljan Jakšić. Uticaj primene očvršćavajućeg zasipa na tehno-ekonomske pokazatelje pri otkopavanju metaličnih ruda, Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 1997
-
Priprema ruda antimona
Lazić Predrag (2014)Lazić Predrag. "Priprema ruda antimona" in Srpsko rudarstvo i geologija u drugoj polovini XX veka, Beograd:Akademija inženjerskih nauka Srbije, Matica srpska, Rudarski institut (2014): 465-468
-
Priprema ruda olova i cinka
Lazić Predrag (2014)Lazić Predrag. "Priprema ruda olova i cinka" in Srpsko rudarstvo i geologija u drugoj polovini XX veka, Beograd:Akademija inženjerskih nauka Srbije, Matica srpska, Rudarski institut (2014): 479-495
-
Uticaj gustine pulpe i veličine otvora za pesak na rad hidrociklona i korelacijski odnosi u laboratorijskim i industrijskim uslovima rada sa rudom bakra ležišta Bučim
Slaven Deušić (1989)Slaven Deušić. Uticaj gustine pulpe i veličine otvora za pesak na rad hidrociklona i korelacijski odnosi u laboratorijskim i industrijskim uslovima rada sa rudom bakra ležišta Bučim, Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 1989
-
Određivanje zbijenosti starog komunalnog otpada
Bez obzira na savremene tretmane komunalnog otpada u svetu, u Srbiji je i dalje najčešći vid odlaganja na komunalne deponije, pa zbijanje otpada predstavlja jednu od ključnih faza formiranja deponije. Na ovaj način znatno se smanjuje zapremina otpada, ubrzava proces degradacije i produžava radni vek deponije. Zbog toga su geotehničke karakteristike komunalnog otpada prilikom zbijanja, veoma bitne kako u fazi projektovanja tako i u fazi izgradnje deponije i optimizacije prostora. Tu se pre svega misli na maksimalnu suvu zapreminsku ...Jovana Janković, Dragoslav Rakić, Irena Basarić Ikodinović, Tina Đurić. "Određivanje zbijenosti starog komunalnog otpada" in Konferencija Otpadne vode, komunalni čvrsti otpad i opasan otpad, 16-18.06.2021., Beograd : Udruženje za tehnologiju vode i sanitarno inženjerstvo (2021)
-
Sastav i teksture minerala FeO-Fe2O3-TiO2 sistema u vulkanskim stenama i porfirskim ležištima bakra Borske metalogenetske zone
Aleksandar Luković (2021)Proces obrazovanja minerala iz sistema FeO-Fe2O3-TiO2 u uzorcima vulkanskih stena i porfirskih orudnjenja borske zone prikazan kroz pojavu magnetita/hematita i njihovih alteracija. Minerali ove zone su ispitivani optičkim metodama (odbijena i propuštena svetlost), SEM-EDS/BSD, XRPD, LA-ICP-MS metodama. Rezultati ispitivanja su, pored glavnih Fe – Ti oksida, otkrili prisustvo ferijskog ilmenita u hornblenda andezitima I vulkanske faze kao i magnetita sa većim koncetracija Cr u zoni zlotske magnetne anomalije. Ispitivanje uzoraka iz bušotina porfirskih sistema borske zone otkriva postojanje nekoliko ...... podeljeno je na Severni i Južni revir (npr. Vujović et al., 2005). Južni revir generalno sadrži tipičnu porfirsku rudu bakra (i zlata), sa lokalnim obogaćenjem i drugih metala (Fe, Mo, Pb, Zn). Severni revir predstavlja mesto isklinjavanja kako samog ležišta tako i čitavog TMK i odlikuje se dobro razvijenom ...
... molibdenitskim orudnjenjem. U južnom reviru uglavnom je obrazovana tipična porfirska ruda, dok se Severni revir karakteriše širokom kontaktnom zonom i pojavom, pored tipičnih porfirskih ruda, takođe i skarnovskih Pb-Zn rudnih tela. b. Porfirsko Cu-(Au) ležište Bor, u okviru kojeg se javljaju i rudna ...
... porfirske rude bogate molibdenitom, pa tako konstatuje da rutil siromašan Mo upućuje na molibdenom bogatu rudu dok u slučaju veće koncetracije Mo u rutilu zaključuje da je ruda siromašnija ovim metalom. 2.1.3. Geotermobarometrija Fe-Ti oksida Poznavanje termodinamičkih parametara pod kojima je došlo ...Aleksandar Luković. Sastav i teksture minerala FeO-Fe2O3-TiO2 sistema u vulkanskim stenama i porfirskim ležištima bakra Borske metalogenetske zone, Beograd : [A. Luković], 2021
-
Ograničenja primene optimizacionih algoritama u slučaju kopova
Proces optimizacije površinskih kopova, kao sastavni deo strateškog planiranja, veoma je važan sa stanovišta ostvarivanja maksimalnih efekata proizvodnje. To je složen zadatak koji vrlo često podleže vrlo strogim geometrijskim i drugim praktičnim rudarskim ograničenjima. Ova ograničenja u posebno su izražena na površinskim kopovima uglja, te u značajnoj meri mogu povećati stepen neizvesnosti rudarskog projekta, odnosno izazvati neželjena dejstva u pogledu profitabilnosti poslovanja. Iz tog razloga, veoma je važna primena savremenih optimizacionih alata, koji u značajnoj meri mogu olakšati celokupan ...... već može da bude kompromitovana neizvesnošću koja je vezana za znatnu dužinu trajanja projekta (teško je predvideti dugoročna kretanja). Valorizaciju neke od navedenih mogućih odluka, je izuzetno teško izvršiti, a što Je neophodno za optimizaciju granica kopa. RADNI VEK TERMOELEKTRANE (GODINA) ...
... sprovođenja oprimizacionih algoritama, pokušaj valorizacije strateškog cilja, definisanog kroz, stabilnost elektroenergetskog snabdevanja, je izuzetno teško izvesti. Pitanje Ko/iko košta energetska stabilnost i nezavisnost? daleko prevazilazi rudarsku ekspertizu. Navedena ograničenja opisana su sledećim ...
... Osnovni produkt optimizacije je artifakt blok modela, određen izolinijama (Slika 8) na osnovu koga se ucrtavaju etaže na kopu. U opštem slučaju teži se da visine blokova u modelu odgovaraju visinama etaža, čime se proces prevođenja optimalne u finalnu završnu konturu, značajno olakšava a i preciznost ...Dejan Stevanović, Mirjana Banković, Milica Pešić Georgiadis, Petar Marković, Dejan Ranković. "Ograničenja primene optimizacionih algoritama u slučaju kopova" in XIV Međunarodna konferencija OMC 2020, Zlatibor, Srbija, 14-17. oktobar 2020., Beograd : Jugoslovenski komitet za površinsku eksploataciju (2020)
-
Mineralni i hemijski sastav čestica u atmosferi zone Kolubarskog basena i uticaj na životnu sredinu
Željko R. Cvetković (2013-11-18)Čestice iz vazduha su prikupljane u blizini termoelektrane i površinskih kopovarudnika uglja u Kolubarskom basenu. Izmereni srednji sadržaji koncentracija rastvornih,nerastvornih i ukupnih taložnih materija na godišnjem nivou prelaze 200 mg/m2dan (K-1, K-3, K-4, K-5). Distribucija čestica na svim lokacijama klasifikovana je na česticeveličine veće od 10 μm, zatim na čestice veličine od 10 μm do 2,5 μm i klase česticaveličine ispod 2,5 μm. Ovakva podela je dala odnos koncentracija inhalatornih irespiratornih čestica po mernim mestima. Skenirajuća elektronska mikroskopija jepokazala ...mineral, četica, prašina, leteći pepeo, aerosediment, PM10, teški metali,koncentracija, veličina čestice, Kolubara... visokih koncentracija kvarca. Koncentracije teških metala na ovom lokalitetu su izražene naročito u zimskom periodu (Zn, Cd, Cr, Hg). Zbog visoke koncentracije pepela i blizine magistrale, kao i ostalih zagađivača, izmerene koncentracije teških metala su i očekivane. Veliku opasnost po zdravlje ...
... uticaj prašine sa otvorenog kopa. Teški metali prisutni su u visokim koncentracijama tako da ovo područje u odnosu na predhodno izdvaja. Izmerene su visoke koncentracije Zn, Se, Cu i B u zimskom i Zn, Hg, i Cu u letnjem periodu. Visoke koncentracije toksičnih metala u aerosedimentima klasifikuje ...
... sa površinskog kopa. Prisutnost teških metala na ovom prostoru je uočljiva, naročito u zimskom periodu kada se beleže visoke koncentracije najznačajnijih toksičnih elemenata (Pb, As, Ni, Hg, Se). Na osnovu koncentracija čestica kvarca i prisustva teških metala sa ekološkog aspekta, potvrđuje ...Željko R. Cvetković. "Mineralni i hemijski sastav čestica u atmosferi zone Kolubarskog basena i uticaj na životnu sredinu" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2013-11-18)
-
Mineralni i hemijski sastav čestica u atmosferi zone Kolubarskog basena i uticaj na životnu sredinu
Željko R. Cvetković (2013-11-18)Čestice iz vazduha su prikupljane u blizini termoelektrane i površinskih kopovarudnika uglja u Kolubarskom basenu. Izmereni srednji sadržaji koncentracija rastvornih,nerastvornih i ukupnih taložnih materija na godišnjem nivou prelaze 200 mg/m2dan (K-1, K-3, K-4, K-5). Distribucija čestica na svim lokacijama klasifikovana je na česticeveličine veće od 10 μm, zatim na čestice veličine od 10 μm do 2,5 μm i klase česticaveličine ispod 2,5 μm. Ovakva podela je dala odnos koncentracija inhalatornih irespiratornih čestica po mernim mestima. Skenirajuća elektronska mikroskopija jepokazala ...mineral, četica, prašina, leteći pepeo, aerosediment, PM10, teški metali,koncentracija, veličina čestice, Kolubara... visokih koncentracija kvarca. Koncentracije teških metala na ovom lokalitetu su izražene naročito u zimskom periodu (Zn, Cd, Cr, Hg). Zbog visoke koncentracije pepela i blizine magistrale, kao i ostalih zagađivača, izmerene koncentracije teških metala su i očekivane. Veliku opasnost po zdravlje ...
... uticaj prašine sa otvorenog kopa. Teški metali prisutni su u visokim koncentracijama tako da ovo područje u odnosu na predhodno izdvaja. Izmerene su visoke koncentracije Zn, Se, Cu i B u zimskom i Zn, Hg, i Cu u letnjem periodu. Visoke koncentracije toksičnih metala u aerosedimentima klasifikuje ...
... sa površinskog kopa. Prisutnost teških metala na ovom prostoru je uočljiva, naročito u zimskom periodu kada se beleže visoke koncentracije najznačajnijih toksičnih elemenata (Pb, As, Ni, Hg, Se). Na osnovu koncentracija čestica kvarca i prisustva teških metala sa ekološkog aspekta, potvrđuje ...Željko R. Cvetković. "Mineralni i hemijski sastav čestica u atmosferi zone Kolubarskog basena i uticaj na životnu sredinu" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2013-11-18)
-
Svojstva rude Stari Trg i njihov uticaj na proces mlevenja
Begu Hajrula (1984)Begu Hajrula. Svojstva rude Stari Trg i njihov uticaj na proces mlevenja, Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 1984
-
Optimizacija pojedinih ciklusa rada kod izrade jamskih prostorija u čvrstoj radnoj sredini
Saša Mitić (2007)Saša Mitić. Optimizacija pojedinih ciklusa rada kod izrade jamskih prostorija u čvrstoj radnoj sredini, Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 2007