Претрага
61 items
-
Mineragenija i potencijalnost karbonatnih sirovina rudnog reona Bjelopavlića (Crna Gora)
Darko M. Božović (2016-09-28)Karbonatne sirovine, obzirom na geološku građu Crne Gore predstavljaju jednu od najznačajnijih nemetaličnih mineralnih sirovina. U Crnoj Gori postoje brojna leţišta karbonatnih sirovina (arhitektonsko - građevinskog i tehničko - građevinskog kamena) koja su istraţena ili su u eksploataciji, među kojima rudni reon Bjelopavlića zauzima najznačajnije mjesto.Dosadašnja istraţivanja karbonatnih sirovina na ovom području imala su, međutim, prevashodno uzak istraţivački cilj, utvrđivanje rezervi arhitektonsko - građevinskog i tehničko - građevinskog kamena određenog leţišta, ili preliminarna ispitivanja kvaliteta krečnjaka u njima, sa ...karbonatne mineralne sirovine, arhitektonsko - građevinski kamen, tehničko - građevinski kamen, karbonatna punila, rudni reon Bjelopavlića, potencijalnost.... 1975; Flügel, 1982). Na osnovu litoloških karakteristika, sastava, strukturnih i teksturnih osobina karbonatnih sedimenata, kao i sadrţaja fosilne flore i faune, Wilson (1975) je izdvojio devet facijalnih pojaseva i 24 standardne mikrofacije (slika 4.1.) D. Božović: Mineragenija i potencijalnost ...
... ravnicama i morskom dnu, dalje od padine karbonatne platforme ili kontinentalnih padina. Osnovna osobina ovih karbonata je odsustvo bentosne fosilne flore i veoma veliki udio sitnog karbonatnog mulja. Obzirom na dubinu mora, krečnjaci stvarani u dubokovodnim sredinama uglavnom sadrţe samo fosilnu faunu ...
... Osnovna karakteristika pelaških sredina stvaranja i pelaških krečnjaka na osnovu kojih se utvrđuje njihova pripadnost ovim sredinama jeste sadrţaj flore i faune u njima. Pelaški krečnjaci sadrţe uglavnom planktonske foraminifere, kokolite, pteropode, uz manje ili veće količine radiolarija. Glavni ...Darko M. Božović. "Mineragenija i potencijalnost karbonatnih sirovina rudnog reona Bjelopavlića (Crna Gora)" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2016-09-28)
-
Upravljanje resursima podzemnih voda severne Bačke
Bojan B. Hajdin (2013-03-07)Vodosnabdevanje gradova i naselja severne Bačke vrši se u potpunosti iskorišćavanjempodzemnih voda. Najznačajnije količine podzemne vode namenjene za piće zahvatajuse iz izdani u vodonosnim pleistocenskim naslagama koje su poznate kao osnovnivodonosni kompleks, dok su danas u vodosnabdevanju manje zastupljene vode izizdani u pliocenskim sedimentima i prve, slobodne izdani rasprostranjene plitko ispodpovršine terena.Pored snabdevanja stanovništva, veliki potrošači podzemne vode su i industrijskapreduzeća, a zbog loših uslova i nerazvijenih sistema za navodnjavanje sve veći korisnicivoda prve izdani postaju i poljoprivredni proizvođači.Geološka ...resursi podzemnih voda, vodosnabdevanje, održivo upravljanje, osnovni vodonosni kompleks, termomineralne vode, monitoring podzemnih... uslovili naglo tonjenje kopna tokom gornjeg panona. M i o c e n (M) Naslage miocenske starosti imaju veliko rasprostranjenje na istraživanom području. Paleontološki nalazi fosilne makro i mikro faune i flore omogućili su detaljno Upravljanje resursima podzemnih voda severne Bačke 36 ...
... okviru plio-kvartanih naslaga, dok su ostala tri vodonosna sloja miocenske starosti. Zbog malog broja dubokih geotermalnih bušotina koje se koriste kod nas i u kojima se nisu vršila režimska osmatranja, za bušotine koje kaptiraju miocenske naslage prikupljeno je vrlo malo podataka, što je bilo neuporedivo ...
... osnovu podataka iz dubokih bušotina Marinović (1961) daje geološki sastav jugoistočnog dela Panonskog basena, a 1977. godine stratigrafski prikaz miocenskih sedimenata. Regionalni prikaz geološkog sastava neogene podloge i sedimenata neogenih basena sa tektonskom interpretacijom i istorijom stvaranja ...Bojan B. Hajdin. "Upravljanje resursima podzemnih voda severne Bačke" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2013-03-07)
-
Оптимизација управљања процесима рекултивације површинских копова угља
Bojan S. Dimitrijević (2014-05-30)Ширење површинске експлоатације минералних сировина а нарочито енергетских ресурсафосилних горива, чине површинске копове угља просторно доминантним објектима великих рударскихбасена како у нас тако и у свету. Експлоатациона активност, прати негативне еколошке утицаје наживотну средину шире околине, што нас обавезује на интегрално планирање, ревитализацију,рекултивацију и уређење нарушеног простора за његово поновно хумано коришћење упостексплоатационом периоду. Постексплоатационо санирање и уређење предела површинских коповаи одлагалишта односно нарушеног простора изазваног рударским радовима и пратећих објеката,представља синтетички мултидисциплинарно-интердисциплинаран веома комплексан вишефазниинжењерски пројектни задатак.У уводном ...рекултивација, постексплоатациони предео, површински коп угља,вишеатрибутна анализа, одлучивање, процеси, рекултивационо решење... уништавање површина под шумом и пољопривредних земљишта, и тиме трајно или за веома дуги период измена квалитета земљишта и култура које успевају као флора у виду биодиверзитета; • животињски свет: нестанак појединих врста фауне и нарушавањем природних станишта еко-система на дужи временски период; ...
... експлоатације угља. Познато је да је плодно зиратно земљиште танак део Земљине коре створен распадањем геолошке подлоге под утицајем климе, воде, флоре и фауне хиљадугодишњим педогенетским процесима. За формирање само једног центиметра дебљине хумусног покривача, потребно је 10,000 година, те се ...
... 76 потенцијала врста. На основу истраживања може се констатовати да у многим случајевима настајање накнадних биотопа води разноврснијој фауни и флори. Овакви резервати пружају нарочито специјализираним врстама уточишта и могућност преживљавања, којима структура култура на другим местима не омогућава ...Bojan S. Dimitrijević. "Оптимизација управљања процесима рекултивације површинских копова угља" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2014-05-30)
-
Influence of paleoenvironmental conditions on distribution and relative abundance of saturated and aromatic hydrocarbons in sediments from the NW part of the Toplica basin, Serbia
Nikola Burazer, Aleksandra Šajnović, Nebojša Vasić, Milica Kašanin-Grubin, Dragana Životić, João Graciano Mendonça Filho, Predrag Vulić, Branimir Jovančićević (2020)Nikola Burazer, Aleksandra Šajnović, Nebojša Vasić, Milica Kašanin-Grubin, Dragana Životić, João Graciano Mendonça Filho, Predrag Vulić, Branimir Jovančićević. "Influence of paleoenvironmental conditions on distribution and relative abundance of saturated and aromatic hydrocarbons in sediments from the NW part of the Toplica basin, Serbia" in Marine and Petroleum Geology, Elsevier BV (2020). https://doi.org/10.1016/j.marpetgeo.2020.104252
-
Методологија интегралне анализе сценарија енергетског развоја
Александар Маџаревић (2019)енергетска безбедност, сценарио развоја, фази логика, сигурност снабдевања, доступност, расположивост, природни гас... Ове кише у контакту са земљом постепено повећавају киселост, штио утиче на успорени раст и развој флоре. Истовремено, контакт са водом која се налази на површини наше планете, негативно утиче и на флору и фауну у самој води (Holleman, A. F. et Wiberg, E., 2001). Анализе показују да је сагоревање угља ...Александар Маџаревић. Методологија интегралне анализе сценарија енергетског развоја, Рударско-геолошки факултет, 2019
-
Understanding partitioning of deformation in highly arcuate orogenic systems: Inferences from the evolution of the Serbian Carpathians
Nemanja Krstekanić, Liviu Matenco, Marinko Toljić, Oleg Mandić, Uroš Stojadinović, Ernst Willingshofer (2020)... compared with contemporary stresses? A critical discussion. Compt. Rendus Geosci. 344, 159–173. Lazarević, Z., Milivojević, J., 2010. Early Miocene flora of the intramontane Žagubica Basin (Serbian Carpatho–Balkanides). N. Jb. Geol. Paläont. (Abh.) 256 (2), 141–150. Leever, K.A., Matenco, L., Bertotti ...Nemanja Krstekanić, Liviu Matenco, Marinko Toljić, Oleg Mandić, Uroš Stojadinović, Ernst Willingshofer. "Understanding partitioning of deformation in highly arcuate orogenic systems: Inferences from the evolution of the Serbian Carpathians" in Global and Planetary Change, Elsevier BV (2020). https://doi.org/10.1016/j.gloplacha.2020.103361
-
Strain partitioning in a large intracontinental strike-slip system accommodating backarc-convex orocline formation: The Circum-Moesian Fault System of the Carpatho-Balkanides
Nemanja Krstekanić, Liviu Matenco, Uroš Stojadinović, Ernst Willingshofer, Marinko Toljić, Daan Tamminga (2022)oroklini, raspodela deformacija, transkurentna kretanja, Karpato-balkanidi, Cirkum-mezijski rasedni sistem... compared with contemporary stresses? A critical discussion. Compt. Rendus Geosci. 344, 159–173. Lazarević, Z., Milivojević, J., 2010. Early Miocene flora of the intramontane Žagubica Basin (Serbian Carpatho–Balkanides). N. Jb. Geol. Paläont. (Abh.) 256 (2), 141–150. Lesić, V., Márton, E., Gajić ...Nemanja Krstekanić, Liviu Matenco, Uroš Stojadinović, Ernst Willingshofer, Marinko Toljić, Daan Tamminga. "Strain partitioning in a large intracontinental strike-slip system accommodating backarc-convex orocline formation: The Circum-Moesian Fault System of the Carpatho-Balkanides" in Global and Planetary Change, Elsevier BV (2022). https://doi.org/10.1016/j.gloplacha.2021.103714
-
Upravljanje proizvodnjom nafte – novi alat na bazi fazi logike
... će se dešavati i u budućnosti [2]. U najširem smislu, resursi se mogu svrstati u sledeće kategorije: Prirodni resursi – predstavljaju kompletnu floru i faunu jedne zemlje, njeno zemljište sa svim svojim karakteristikama (plodnost, rudna bogatstva, morfologija i dr.), kao i sve vodotokove, vodne ...
... PIM9 82 kapaciteta i osnovnih elemenata prirodne sredine (zemljišta, vode, vazduha, flore, faune i drugih). Fokus bi morao da bude usmeren na doprinos naših talenata inovativnom sistemu zemlje i na način njihove saradnje sa poslenicima ...
... Elaissari, A. (2015). Essential oils: From extraction to encapsulation, International Journal of Pharmaceutics 483, 220-243 [4] Josifović, M. (1975). Flora SR Srbije,VII Preduzetništvo, inženjerstvo i menadžment PIM9 ...Мирослав Црногорац, Душан Даниловић, Лола Томић. "Upravljanje proizvodnjom nafte – novi alat na bazi fazi logike" in IX Naučno stručni skup Preduzetništvo, inženjerstvo i menadžment Zrenjanin, 24.10.2020. god., Visoka tehnička škola strukovnih studija u Zrenjaninu (2020)
-
Neogena i kvartarna herpetofauna (Anura i Squamata) Srbije : doktorska disertacija
Dragana D. Đurić (2019)U radu je prvi put opisan deo herpetofaune (Anura i Squamata) iz neogenih i kvartarnih lokaliteta Srbije. Obrađeni su lokaliteti Sibnica, Prebreza, Lazarevc, Vračević i Riđake, neogene starosti. Lokaliteti kvartarne starosti su pećine Mala i Velika Balanica, Pešturina, Hadži Prodanova, Baranica, Vrelska pećina i sedimentne ispune fisura u kamenolomima Venčac i Beočin. U radu je prikazana je taksonomska analiza herpetoloških ostataka. Pored taksonomske analize fosilnog materijala dat je kratak geografsko-geološki opis proučavanih lokaliteta, osnovne osteološke karakteristike anura i skvamata ...... quatuorlineata Vipera ammodytes TURANO-EVROPSKI Bufotes viridis Pelophylax ridibundus Natrix tessellata 6.2.2. Miocenska distribucija herpetofaune Herpetofaunu miocenskih lokaliteta karakterišu termofilne vrste i taksoni prilagođeni na toplu i često vlažnu klimu ove epohe. Izumrli taksoni ...
... PRAVCI MIGRACIJE HERPETOFAUNE .....121 6.2.1. Plio–pleistocenska distribucija herpetofaune ..........................................121 6.2.2. Miocenska distribucija herpetofaune ..........................................................123 6.3. STRATIGRAFSKI ZNAČAJ NALAZA FOSILNE HERPETOFAUNE NA ...
... cementara Lafarge. U sastavu cementare je i kamenolom Mutalj, smešten u blizini Bešenova (sl. 31.). U pukotinama (fisurama) razvijenim u sedimentima miocenske starosti (lajtovački krečnjaci badenske starosti) ovog kamenoloma nataloženi su sedimenti tzv. sremske serije (sl. 32). Ova serija predstavlja crvenkasti ...Dragana D. Đurić. Neogena i kvartarna herpetofauna (Anura i Squamata) Srbije : doktorska disertacija, Beograd : Rudarsko-geološki fakultet, 2019
-
Regionalno-geološke karakteristike miocenskih sedimenata na prostoru severnog Banata
Dejan N. Radivojević (2014-12-30)Predmet doktorske disertacije predstavljalo je rešavanje strukturno‐stratigrafskihodnosa miocenskih sedimenata na prostoru severnog Banata. U cilju regionalnogsagledavanja, korišćeni su svi raspoloživi geofizički i geološki podaci sa širegistražnog područja, odnosno iz celog Panonskog basena i susednog orogena. Osimklasičnih metoda primenjene su i savremene metode seizmostratigrafije,tektonostratigrafije i riftne sekvencione stratigrafije. Primenjene metode omogućilesu izradu modela progradacije ivice šelfa za ceo Panonski basen, modela uzajamnihveza između basena i geodinamičkog modela jugoistočnog oboda basena.Jezero Panon je većim delom zapunjeno prilivom sedimenata paleo‐Dunavom saseverozapada, odnosno ...Centralni Paratetis, Panonski basen, miocen, jezero Panon,seizmostratigrafija, sekvenciona stratigrafija, paleogeografija, geodinamika... ike miocenskih sedimenata na prostoru severnog Banata;Regional geological characteristic of miocene sediments in northern Banat region. Dejan N. Radivojević Дигитални репозиторијум Рударско-геолошког факултета Универзитета у Београду [ДР РГФ] Regionalno-geološke karakteristike miocenskih sedimenata ...
... bila neizvodljiva. REGIONALNO‐GEOLOŠKE KARAKTERISTIKE MIOCENSKIH SEDIMENATA NA PROSTORU SEVERNOG BANATA REZIME Predmet doktorske disertacije predstavljalo je rešavanje strukturno‐stratigrafskih odnosa miocenskih sedimenata na prostoru severnog Banata. U cilju regionalnog ...
... PROSTOR SEVERNOG BANATA .................................................................. 107 9.1. Miocenska strukturna geometrija srpskog dela Panonskog basena .................... 108 9.2. Miocensko‐kvartarna kinematika .............................................................................. ...Dejan N. Radivojević. "Regionalno-geološke karakteristike miocenskih sedimenata na prostoru severnog Banata" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2014-12-30)
-
Konstitutivne zavisnosti komunalnog otpada sa deponija u Srbiji
Dragoslav Rakić (2013-05-10)U disertaciji su prikazani rezultati laboratorijskih ispitivanja uzoraka komunalnogotpada dobijeni u aparatima za direktno smicanje i edometarskim aparatima (jedanedometarski aparat konstruisan je za potrebe ove disertacije). Sva ispitivanja su izvršenana veštački pripremljenim uzorcima, uz uvažavanje preporuka koje se odnose nadimenzije korišćenih aparata i veličinu najvećih frakcija u uzorku (EN 1997-2, ASTM2007-a, 2007-b). Za formiranje uzoraka korišćen je komunalni otpad različite starosti,uzet sa dve deponije u Srbiji (Ade Huje u Beogradu i gradske deponije u Novom Sadu).Interpretacija rezultata dobijenih iz ...komunalni otpad, deponija, geotehnička klasifikacija, čvrstoća smicanja,deformabilnost, indeks primarne kompresije, indeks sekundarne kompresije, modelisleganja... podzemnih voda, kontrole eventaulnih isparenja, kontrole zagađenosti vazduha, kontrole stabilnosti kosina, kontrole sleganja otpada, narušavanje flore i faune i sl.); - zatvaranja deponije, njen spoljašnji izgled sa integracijom deponije u prirodno okruženje. Međutim, i pored primene propisanih ...
... prašinasto-šljunkovitim peskovima (SP, SU-SF, SU) u okviru kojih se povremeno javljaju proslojci organskih materija u vidu poluistrulelih ostataka flore. Lokalno su na samoj lokaciji konstatovani i sedimenti 4 - Geotehnička klasifikacija komunalnog otpada 78 starača, koji su stvarani ...Dragoslav Rakić. "Konstitutivne zavisnosti komunalnog otpada sa deponija u Srbiji" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2013-05-10)
-
Konstitutivne zavisnosti komunalnog otpada sa deponija u Srbiji
Dragoslav Rakić (2013-05-10)U disertaciji su prikazani rezultati laboratorijskih ispitivanja uzoraka komunalnogotpada dobijeni u aparatima za direktno smicanje i edometarskim aparatima (jedanedometarski aparat konstruisan je za potrebe ove disertacije). Sva ispitivanja su izvršenana veštački pripremljenim uzorcima, uz uvažavanje preporuka koje se odnose nadimenzije korišćenih aparata i veličinu najvećih frakcija u uzorku (EN 1997-2, ASTM2007-a, 2007-b). Za formiranje uzoraka korišćen je komunalni otpad različite starosti,uzet sa dve deponije u Srbiji (Ade Huje u Beogradu i gradske deponije u Novom Sadu).Interpretacija rezultata dobijenih iz ...komunalni otpad, deponija, geotehnička klasifikacija, čvrstoća smicanja,deformabilnost, indeks primarne kompresije, indeks sekundarne kompresije, modelisleganja... podzemnih voda, kontrole eventaulnih isparenja, kontrole zagađenosti vazduha, kontrole stabilnosti kosina, kontrole sleganja otpada, narušavanje flore i faune i sl.); - zatvaranja deponije, njen spoljašnji izgled sa integracijom deponije u prirodno okruženje. Međutim, i pored primene propisanih ...
... prašinasto-šljunkovitim peskovima (SP, SU-SF, SU) u okviru kojih se povremeno javljaju proslojci organskih materija u vidu poluistrulelih ostataka flore. Lokalno su na samoj lokaciji konstatovani i sedimenti 4 - Geotehnička klasifikacija komunalnog otpada 78 starača, koji su stvarani ...Dragoslav Rakić. "Konstitutivne zavisnosti komunalnog otpada sa deponija u Srbiji" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2013-05-10)
-
Mineralni i hemijski sastav čestica u atmosferi zone Kolubarskog basena i uticaj na životnu sredinu
Željko R. Cvetković (2013-11-18)Čestice iz vazduha su prikupljane u blizini termoelektrane i površinskih kopovarudnika uglja u Kolubarskom basenu. Izmereni srednji sadržaji koncentracija rastvornih,nerastvornih i ukupnih taložnih materija na godišnjem nivou prelaze 200 mg/m2dan (K-1, K-3, K-4, K-5). Distribucija čestica na svim lokacijama klasifikovana je na česticeveličine veće od 10 μm, zatim na čestice veličine od 10 μm do 2,5 μm i klase česticaveličine ispod 2,5 μm. Ovakva podela je dala odnos koncentracija inhalatornih irespiratornih čestica po mernim mestima. Skenirajuća elektronska mikroskopija jepokazala ...mineral, četica, prašina, leteći pepeo, aerosediment, PM10, teški metali,koncentracija, veličina čestice, Kolubara... okolini Paljuva (Čičulić, 1961) u glinovito-peskovitim sedimentima određene su vrste Congeria zagrebiensis i Valenciennesia roussi. Ostaci pontiske flore nađeni su u okolini sela Gunjevica (Milakivić, 1961). Na osnovu ovih oskudnih fosilnih ostataka potvrđena je pontiska starost ugljonosnih naslaga ...
... European Coal Geology, Special Publication of the Geological Society of London 82, pp. 181-188. Milanković, B. (1961). Izveštaj o proučavanju fosilne flore iz sela Gunjevca (Ub). Fond stručne dokumentacije Geozavoda, Beograd. Milosavljević, M. (1969). Klimatske odlike udoline Velike i Južne Morave. ...Željko R. Cvetković. "Mineralni i hemijski sastav čestica u atmosferi zone Kolubarskog basena i uticaj na životnu sredinu" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2013-11-18)
-
Mineralni i hemijski sastav čestica u atmosferi zone Kolubarskog basena i uticaj na životnu sredinu
Željko R. Cvetković (2013-11-18)Čestice iz vazduha su prikupljane u blizini termoelektrane i površinskih kopovarudnika uglja u Kolubarskom basenu. Izmereni srednji sadržaji koncentracija rastvornih,nerastvornih i ukupnih taložnih materija na godišnjem nivou prelaze 200 mg/m2dan (K-1, K-3, K-4, K-5). Distribucija čestica na svim lokacijama klasifikovana je na česticeveličine veće od 10 μm, zatim na čestice veličine od 10 μm do 2,5 μm i klase česticaveličine ispod 2,5 μm. Ovakva podela je dala odnos koncentracija inhalatornih irespiratornih čestica po mernim mestima. Skenirajuća elektronska mikroskopija jepokazala ...mineral, četica, prašina, leteći pepeo, aerosediment, PM10, teški metali,koncentracija, veličina čestice, Kolubara... okolini Paljuva (Čičulić, 1961) u glinovito-peskovitim sedimentima određene su vrste Congeria zagrebiensis i Valenciennesia roussi. Ostaci pontiske flore nađeni su u okolini sela Gunjevica (Milakivić, 1961). Na osnovu ovih oskudnih fosilnih ostataka potvrđena je pontiska starost ugljonosnih naslaga ...
... European Coal Geology, Special Publication of the Geological Society of London 82, pp. 181-188. Milanković, B. (1961). Izveštaj o proučavanju fosilne flore iz sela Gunjevca (Ub). Fond stručne dokumentacije Geozavoda, Beograd. Milosavljević, M. (1969). Klimatske odlike udoline Velike i Južne Morave. ...Željko R. Cvetković. "Mineralni i hemijski sastav čestica u atmosferi zone Kolubarskog basena i uticaj na životnu sredinu" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2013-11-18)
-
Hidrogeoekološki uslovi eksploatacije kamenih i mrkih ugljeva Srbije
Branko R. Miladinović (2016-04-27)Ugalj predstavlja energent na čijoj osnovi se razvija privreda celog sveta.Zato mu se pridaje velika pažnja u eksploataciji i preradi, bez obzira na mnogeštetne uticaje na životnu sredinu, a posebno na efekat staklene bašte koji sestvara emisijom zagađujućih materija u atmosferu radom termoelektrana naugalj.U Srbiji, resurs koji se danas u najvećoj meri koristi u proizvodnjielektrične energije je ugalj i on učestvuje u proseku sa 70 %. U strukturi ukupneproizvodnje ugljeva, dominiraju lignitski ugljevi sa učešćem od 98 %, a ...Srbija, kameni i mrki ugalj, podzemna eksploatacija, preradauglja, rudničke vode, hemijski sastav, emisija zagađujućih materija, životnasredina... tufitima i ređe vulkanskim brečama (Janić 2005). Na jednom delu basena, predstavljaju paleoreljef ugljonosnoj miocenskoj seriji (slika 12.). Litostratigrafskim rasčlanjivanjem miocenskog ugljonosnog vulkano- sedimentnog kompleka, izdvojeni su sledeći paketi tvorevina: 1) dolomiti plitkovodne jezerske ...
... , slika 11.) i progoreličko polje (istočna sinklinala). Ukupna debljina miocenskih sedimenata u ugljonosnom polju „Tadenje“ iznosi 125 m, a u polju „Progorelica“ oko 60 m (Janić 2005). Paleoreljef ugljonosnim miocenskim sedimentima ovog basena čine andeziti. Tokom stvaranja ugljonosnog horizonta ...
... ovog terena, daje izrazito kraljuštanje i navlačenje mezozojskih tvorevina preko ugljonosne miocenske serije (slika 18.). Pored crvenih permskih peščara (P), autohtoni paleoreljef ugljonosnoj miocenskoj seriji čine i tvorevine donjeg i srednjeg trijasa 1T1, 2T1 i T21+2 (slika 19.). Međutim usled ...Branko R. Miladinović. "Hidrogeoekološki uslovi eksploatacije kamenih i mrkih ugljeva Srbije" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2016-04-27)
-
Modeliranje sistema upravljanja zaštitom životne sredine u rudarsko-energetskim kompleksima
Jelena R. Malenović - Nikolić (2016-07-12)Efikasnost funkcionisanja sistema upravljanja zaštitom životne sredine u rudarskoenergetskimkompleksima zavisi od stepena sprovođenja usvojene politike zaštiteživotne sredine i primene preventivnih mera zaštite životne sredine. Nedostatakfinansijskih sredstava za unapređivanje tehnologije eksploatacije, transporta, pripreme iprerade energetskih mineralnih sirovina u našim rudarsko-energetskim kompleksima,negativno utiče na ostvarivanje ciljeva zaštite životne sredine, a posledice radnihaktivnosti rudarsko-energetskih kompleksa dovode do smanjenja nivoa kvalitetavazduha, vode i zemljišta...rudarsko-energetski kompleks, životna sredina, sistem upravljanja,višekriterijumsko odlučivanje, modeliranje... karakterističnih za transformaciju energije uglja. Praćenje strukture vazduha, vode i zemljišta, vršeno je s ciljem da se utvrdi negativan uticaj na floru i faunu. Predstavljena su i potencijalna rešenja problema, bazirana na rekonstrukciji i inovacijama, s ciljem da se ublaže posledice po životnu sredinu ...Jelena R. Malenović - Nikolić. "Modeliranje sistema upravljanja zaštitom životne sredine u rudarsko-energetskim kompleksima" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2016-07-12)
-
Multiple-Criteria Decision-Making in Mine Development Planning
Sanja Bajić (2023)The Borska Reka ore deposit is an experimental location where developed methodologies have been applied. It is the largest ore body within the Bor mining complex, which has been the subject of numerous studies and analyses for more than three decades. The paper focuses on the application of FAHP and the VIKOR method to address ranking of alternatives and select the optimal mining method by means of fuzzy multicriteria optimization.Sanja Bajić. "Multiple-Criteria Decision-Making in Mine Development Planning" in Proceedings of the 5th International Underground Excavations Symposium, 5-6-7 June 2023, Istanbul, Topkapi : Dinç Ofset Mat. Rek. San. ve Tic. Ltd. Şti. (2023)
-
Старење бунара у алувијалним срединама различитог степена оксичности
Brankica Majkić (2013-09-27)Старење бунара настаје као последица процеса корозије и колмирања. Процесекорозије могуће је спречити уградњом филтерских конструкција од материјалаотпорних на корозију. Колмирање може да настане без обзира на врсту материјалаод кога се праве бунарске конструкције, а процесом може бити захваћенаприфилтарска зона па и зона саме водоносне средине. Из тог разлога тезa јеусмеренa на процесе који доводе до колмирања бунара и последицe опадањaкапацитета водозахватних објеката. Полазна хипотеза је да бунари стареразличитом брзином у срединама различитог степена оксичности. Хидрохемијскеи микробиолошке карактеристике подземних ...старење бунара, алувијалне издани, степен оксичности средине,колмирање, бунарски талог, локални хидраулички губитак, дозвољене улазнебрзине... бактеријских реакција упоредити са добијеним преовлађујућим редокс процесима (21 дефинисани редокс процес), број 21 односи се на аеробну бактеријску флору; број 14 додељен је аеробним бактеријама које се могу јавити у конзорцијуму са неким анаеробним бактеријама; број 6 додељен је анaеробним бактеријама ...Brankica Majkić. "Старење бунара у алувијалним срединама различитог степена оксичности" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2013-09-27)
-
Potencijalnost tercijarnih magmatskih kompleksa Vardarske zone Srbije sa aspekta arhitektonskog građevinskog kamena
Lidija M. Kurešević (2014-01-22)U sastavu Vardarske zone, jedne od tektonski najsloženijih oblasti Balkanskogpoluostrva, u čijem domenu se odvijalo otvaranje i zatvaranje okeanskih prostora isubdukcija koja je dovela do intenzivne magmatske aktivnosti pretežno tokom tercijara,danas se nalazi veći broj magmatskih kompleksa.U ovoj disertaciji su obrađene geološke karakteristike trinaest izabranih magmatskihkompleksa Vardarske zone tercijarne starosti, i laboratorijski određena mineraloškopetrografskasvojstva stena u njihovom sastavu i fizičko-mehanička svojstva kamenaznačajna za utvrđivanje mogućnosti njihove primene za dobijanje blokovaarhitektonskog građevinskog kamena iz kojih se dobijaju ploče za oblaganjegrađevinskih ...... vulkanoklastiti; 6. izlivne magmatske stene – dacito-andeziti, kvarclatiti i trahitoidne stene (v) i subvulkanske stene (sv); 7. pluton Brajkovca; 8. miocenski sedimenti (krečnjaci, laporci i peščari); 9. kvartarne naslage; 10. rasedne zone. Magmatski kompleksi južnosrbijanskog dela Vardarske zone se ...
... Zelić i dr. (Zelić et al., 2010a) smatraju da su sve plutonske stene kopaoničkog intruzivnog kompleksa donjeoligocenske starosti, a vulkaniti miocenske. Proučene magmatske stene kopaoničke oblasti koje nisu obuhvaćene teritorijom nacionalnog parka su predstavljene plutonima Kremića i Drenja, i ...
... starosti ovih magmatskih kompleksa nalaze se u rasponu od 24 do 17 Ma. Na osnovu dostupnih podataka, Karamata i dr. (1992b) su izveli zaključak da su miocenski magmati srodni samo po starosti, i da su nastali pod različitim uslovima od oligocenskih, pri čemu je izražena heterogenost u dubljim delovima ...Lidija M. Kurešević. "Potencijalnost tercijarnih magmatskih kompleksa Vardarske zone Srbije sa aspekta arhitektonskog građevinskog kamena" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2014-01-22)
-
Mikroelementi u uljnim šejlovima Aleksinca i njihov uticaj na životnu sredinu
Nikoleta Aleksić (2021)... zbog veoma niske koncentracije rastvorenog kiseonika (III klasa). Niske vrednosti rastvorenog kiseonika utiču na smanjenje diverziteta akvatične flore i faune [11]. Vrednosti DO ispod 5 mg/dm3 mogu negativno Voda VIII Memorijalni naučni skup iz zaštite životne sredine „Docent dr Milena Dalmacija“ ...Nikoleta Aleksić. "Mikroelementi u uljnim šejlovima Aleksinca i njihov uticaj na životnu sredinu" in VIII Memorijalni naučni skup iz zaštite životne sredine „Docent dr Milena Dalmacija“, 2021, Prirodno-matematički fakultet, Novi Sad (2021)