Претрага
130 items
-
Formiranje fizičkog modela karstne izdani na primeru Beljanice (Istočna Srbija)
Saša Milanović (2010)Saša Milanović. Formiranje fizičkog modela karstne izdani na primeru Beljanice (Istočna Srbija), Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 2010
-
Хидрогеолошки услови формирања угљокиселих минералних вода Србије
Goran H. Marinković (2014-06-17)Докторском дисертацијом разматране су хидрогеолошке структуре угљокиселихминералних вода литосфере Србије. При истраживањима узети су у обзир:резултати испитивања старости, порекла и физичко – хемијских карактеристикаугљокиселих вода, геотемпературни услови и геотектонска грађа литосфере,резултати изотопских испитивања на δ13С у карбонатима хидротермалнихлежишта, резултати истраживања минималних температура трансформацијекарбоната и структурно - хидрогеолошки услови у областима дренирањаугљокиселих вода.Резултати показују да је угљеник угљокиселих вода пореклом из карбонатахидротермалне фазе младих магматских процеса, а да су матични супстратиовог елемента карбонати мезозојских и палеозојских седиментних иметаморфних стена. Угљендиоксид ...литосфера Србије, угљокиселе воде, генеза, супстрати, рејони,хидрогеолошке структуре, дубина залегања, геолошки услови, типови,потенцијал.... активних дисјунктивних тектонских зона. У овој пукотинско − карстној средини угљендиоксид се шири дуж линијских зона боље водопропусности, до граница њеног распрострањења. Резерве угљокиселих вода у области Нереснице зависе од издашности карстно – пукотинских система мезозојских карбонатних стена и ...
... залежу кроз масиве чврстих стена геолошке основе (са квартарним седиментима или без квартарним седимената), или кроз чврсте стене геолошке основе покривене моћним комплексом седимената (табела 6). Са тог становишта могу се издвојити угљокисле воде које су формиране: 1. У масивима чврстих стена ...
... Активне међублоковске тектонске структуре у ободу Лецког андезитског масива – Тупалски и Туларско-орлански дубоки разломи. Сијеринска бања, Туларска бања. > 50 Дубока разломна зона Преполца у ободу Лецког андезитског масива Куршумлијска бања Зона укрштања дубоког разлома Врњачка бања ...Goran H. Marinković. "Хидрогеолошки услови формирања угљокиселих минералних вода Србије" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2014-06-17)
-
Модел миграције нитрата у епикарсту: лабораторијски експеримент
Бранислав Петровић (2022)Епикарст је део карстног изданског система који се налази у зони аерације и представља сложену област додира и мешања неконсолидованог материјала са површине терена, остатака карбонатних стена измењених корозивном водом, флоре и фауне и њихових остатака, који је делимично и повремено засићен подземном водом. Подручје истраживања примењених мултидисциплинарних истраживања био је карстни масив Суве планине (ЈИ Србија), односно подручје око мале пећине Печ, настале у епикарсту. Између осталих истраживања, опит трасирања (На-флуоресцеин) у пећини Печ помогао је у одређивању ...Бранислав Петровић. "Модел миграције нитрата у епикарсту: лабораторијски експеримент" in XVI Српски симпозијум о хидрогеологији, са међународним учешћем, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2022)
-
Potencijalnost tercijarnih magmatskih kompleksa Vardarske zone Srbije sa aspekta arhitektonskog građevinskog kamena
Lidija M. Kurešević (2014-01-22)U sastavu Vardarske zone, jedne od tektonski najsloženijih oblasti Balkanskogpoluostrva, u čijem domenu se odvijalo otvaranje i zatvaranje okeanskih prostora isubdukcija koja je dovela do intenzivne magmatske aktivnosti pretežno tokom tercijara,danas se nalazi veći broj magmatskih kompleksa.U ovoj disertaciji su obrađene geološke karakteristike trinaest izabranih magmatskihkompleksa Vardarske zone tercijarne starosti, i laboratorijski određena mineraloškopetrografskasvojstva stena u njihovom sastavu i fizičko-mehanička svojstva kamenaznačajna za utvrđivanje mogućnosti njihove primene za dobijanje blokovaarhitektonskog građevinskog kamena iz kojih se dobijaju ploče za oblaganjegrađevinskih ...... kalijuma u granitoidnom masivu Cera. - Radovi Geoinstituta, knj. 15, str. 47-69. Omaljev V., 1982: Raspodela urana, torijuma i kalijuma u granitoidnom masivu Boranje.- Geološki glasnik, br. 27, Sarajevo. Omaljev V., 1983a: Raspodela urana u južnom delu granitskog masiva Bukulje.- Radovi Geoinstituta ...
... zapadnim padinama bukuljskog masiva. Granitporfiri se sastoje od kvarca, K-feldspata, plagioklasa i hornblende. U kvarcdioritporfiritima K-feldspat izostaje. Ove stene su obično alterisane. Pegmatiti se javljaju najčešće u severnim i SZ delovima granitoidnog masiva, ređe u centralnim i južnim ...
... m), Mirkovača (447 m). Zapadni deo masiva je obuhvaćen listom OGK 1:100 000 Zvornik (Mojsilović i dr., 1977), a manji, istočni, listom Vladimirci (Filipović i dr., 1973). Brojni potoci i rečice Lešnica, Cernica, Stražanica i Milinska reka dreniraju cerski masiv. U oblasti su značajni regionalni ...Lidija M. Kurešević. "Potencijalnost tercijarnih magmatskih kompleksa Vardarske zone Srbije sa aspekta arhitektonskog građevinskog kamena" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2014-01-22)
-
Potencijalnost tercijarnih magmatskih kompleksa Vardarske zone Srbije sa aspekta arhitektonskog građevinskog kamena
Lidija M. Kurešević (2014-01-22)U sastavu Vardarske zone, jedne od tektonski najsloženijih oblasti Balkanskogpoluostrva, u čijem domenu se odvijalo otvaranje i zatvaranje okeanskih prostora isubdukcija koja je dovela do intenzivne magmatske aktivnosti pretežno tokom tercijara,danas se nalazi veći broj magmatskih kompleksa.U ovoj disertaciji su obrađene geološke karakteristike trinaest izabranih magmatskihkompleksa Vardarske zone tercijarne starosti, i laboratorijski određena mineraloškopetrografskasvojstva stena u njihovom sastavu i fizičko-mehanička svojstva kamenaznačajna za utvrđivanje mogućnosti njihove primene za dobijanje blokovaarhitektonskog građevinskog kamena iz kojih se dobijaju ploče za oblaganjegrađevinskih ...... kalijuma u granitoidnom masivu Cera. - Radovi Geoinstituta, knj. 15, str. 47-69. Omaljev V., 1982: Raspodela urana, torijuma i kalijuma u granitoidnom masivu Boranje.- Geološki glasnik, br. 27, Sarajevo. Omaljev V., 1983a: Raspodela urana u južnom delu granitskog masiva Bukulje.- Radovi Geoinstituta ...
... zapadnim padinama bukuljskog masiva. Granitporfiri se sastoje od kvarca, K-feldspata, plagioklasa i hornblende. U kvarcdioritporfiritima K-feldspat izostaje. Ove stene su obično alterisane. Pegmatiti se javljaju najčešće u severnim i SZ delovima granitoidnog masiva, ređe u centralnim i južnim ...
... m), Mirkovača (447 m). Zapadni deo masiva je obuhvaćen listom OGK 1:100 000 Zvornik (Mojsilović i dr., 1977), a manji, istočni, listom Vladimirci (Filipović i dr., 1973). Brojni potoci i rečice Lešnica, Cernica, Stražanica i Milinska reka dreniraju cerski masiv. U oblasti su značajni regionalni ...Lidija M. Kurešević. "Potencijalnost tercijarnih magmatskih kompleksa Vardarske zone Srbije sa aspekta arhitektonskog građevinskog kamena" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2014-01-22)
-
Primena programa UVSZ pri zaštiti od miniranja
Primena energije eksploziva tj. miniranje, predstavlja osnovni način eksploatacije čvrstih mineralnih sirovina u rudarstvu. Miniranjem se postižu vrlo povoljni tehnoekonomski pokazatelji, koje nažalost prate i negativni efekti miniranja. U cilju zaštite životne sredine potrebno je za svaku radnu sredinu odrediti jednačinu oscilovanja stenske mase pri miniranju. Ova jednačina definiše promenu brzine oscilovanja stenske mase u zavisnosti od rastojanja, količine eksploziva, uslova izvođenja miniranja i geoloških karakteristika stenske... od centra eksplozije udarni talas ima sve manji intenzitet. U zavisnosti od udaljenja od centra eksplozije, dolazi do razli itih promena u stenskom masivu. Kod homogenih i izotropnih sredina mogu se razlikovati tri zone: 1. Zona mrvljenja - u ovoj zoni udarni talas na okolne stene vrši pritisak ...
... zoni oko eksplozije, na rastojanju ( – polupre nik eksplozivnog punjenja) dolazi do mrvljenja stenskog materijala i njegovog zbijanja u stenski masiv. 2. Zona razaranja - javlja se na rastojanju ve em od . U ovoj zoni udarni talas je znatno oslabljen i kre e se brzinom zvuka. U okolnom stenskom ...
... od centra eksplozije udarni talas ima sve manji intenzitet. U zavisnosti od udaljenja od centra eksplozije, dolazi do razli¢itih promena u stenskom masivu. Kod homogenih i izotropnih sredina mogu se razlikovati tri zone: 1. Zona mrvijenja - u ovoj zoni udarni talas na okolne stene vrSi pritisak brzinom ...Suzana Lutovac, Miloš Gligorić, Jelena Majstorović, Luka Crnogorac, Rade Tokalić. "Primena programa UVSZ pri zaštiti od miniranja" in XIII skup privrednika i naučnika SPIN’21, Industrija 4.0 – mogu nosti, izazovi i rešenja za digitalnu transformaciju privrede, Univerzitet u Beogradu, Fakultet organizacionih nauka (2021)
-
Višeparametarska analiza prihranjivanja karstne izdani na primjerima iz sliva Skadarskog jezera.
Milan Radulović (2011)Milan Radulović. Višeparametarska analiza prihranjivanja karstne izdani na primjerima iz sliva Skadarskog jezera., Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 2011
-
Mathematical modeling to define catchment size and real evapotranspiration (case study: Andrića karst spring, Western Serbia)
Marina Čokorilo Ilić, Vesna Ristić Vakanjac, Dušan Polomčić, Dragoljub Bajić, Jelena Ratković, Bojan Hajdin (2018)Water resources in karst are extremely important sources of drinking water supply. The quality of groundwater formed in karst aquifers is generally high and in most cases only chlorination is required. However, from a hydrogeological perspective, these water resources are the least studied. Often only basic information is available on catchment size, groundwater reserves (dynamic and static, if any) and groundwater balance. Detailed hydrogeological investigations and long-term monitoring of karst spring discharges are needed to acquire such information. In ...Marina Čokorilo Ilić, Vesna Ristić Vakanjac, Dušan Polomčić, Dragoljub Bajić, Jelena Ratković, Bojan Hajdin. "Mathematical modeling to define catchment size and real evapotranspiration (case study: Andrića karst spring, Western Serbia)" in National Conference with international participation “Geosciences 2018”, Bulgarian Geological Sciety (2018)
-
Groundwater gravitational circulation of Karst Veliko Vrelo and Malo Vrelo springs by isotope and the noble gas method: case study of the Beljanica Massif
Earth-Surface Processes, Geology, Pollution, Soil Science, Water Science and Technology, Environmental ChemistryLjiljana Vasić, Laszlo Palcsu, Huang Fen. "Groundwater gravitational circulation of Karst Veliko Vrelo and Malo Vrelo springs by isotope and the noble gas method: case study of the Beljanica Massif" in Environmental Earth Sciences, Springer Science and Business Media LLC (2019). https://doi.org/10.1007/s12665-019-8294-0
-
Optimizacija dužine strele rotornih bagera u funkciji stabilnosti kosina i efektivnosti rada na površinskim kopovima lignita Srbije
Branko M. Petrović (2016-07-12)Rotorni bageri su mašine koje se u današnje vreme najviše primenjuju uprocesu masovne eksploatacije uglja zahvaljujući, pre svega, nizu tehničkoeksploatacionihprednosti u odnosu na druge vrste bagera. Raznovrsnirudarsko-tehnički zahtevi otkopavanja doprineli su razvoju nekoliko tipova ovihmašina, tako da svaki od njih ima svoje prednosti i nedostatke u odnosu nadrugi tip.Predmet istraživanja u disertaciji odnosi se na izbor optimalnekonstrukcije strele bagera i njene usaglašenosti sa uslovima radne sredine kojiće vladati na površinskim kopovima lignita Srbije, imajući u vidu složene usloveeksploatacije (velika ...površinski kop, parametri bloka, kapacitet, rotorni bager, strelabagera, geomehanika, stabilnost kosina, ekonomija... strele bagera prema masivu pri otkopavanju gornjeg reza i ugla obrtanja prema otkopanom prostoru pri otkopavanju donjeg reza. Parametri koji ograničavaju širinu bloka su: • Udaljenost gornje ivice bočne kosine prema masivu od podužne ose bagera, širina dela bloka prema masivu po gornjem rezu (βg); ...
... s - debljina odreska Z - dužina otkopavanja bloka αB - ugao obrtanja prema masivu αF - ugao obrtanja prema otkopanom prostoru 1 - čeona kosina 2 - bočna kosina prema masivu 3 - osa kretanja bagera 4 - poslednji rez u pojasu 5 - bočna kosina prema otkopanom ...
... kopanja gornjeg reza (m); 𝑅𝑑- radijus kopanja donjeg reza (m); 𝜑𝑔 - ugao obrtanja strele bagera prema masivu pri otkopavanju gornjeg reza (o); 𝜑𝑑 - ugao obrtanja strele bagera prema masivu pri otkopavanju donjeg reza (o); Radijus otkopavanja gornjeg reza (𝑅𝑔), meren od ose rotora do vertikalne ...Branko M. Petrović. "Optimizacija dužine strele rotornih bagera u funkciji stabilnosti kosina i efektivnosti rada na površinskim kopovima lignita Srbije" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2016-07-12)
-
Definisanje strukturnih odnosa primenom postupka horizontalni gradijent
Različiti postupci matematičkih transformacija se mogu primeniti na gravimetrijskim i magne tometrijskim podacima, kako bi se na istražnom terenu definisali strukturno-tektonski odnosi. U radu su prikazani rezultati dobijeni korišćenjem postupka horizontalni gradijent i ukupni horizontalni gradijent na gravimetrisjkim podacima. Navedeni postupci su pomogli da se detektuju kontakti sa velikim padnim uglom (vertikalni ili subvertikalni kontakti), koji se mogu interpretirati kao rasedi. Za test područije uzet je istražni prostor koji se nalazi na jugoistoku Srbije u okolini Vranjskog basena. Položaji ...... izvesna odstupanja. U jugoistočnom delu karte (slika 9) defi- nisan kontakt najverovatnije ukazuje na granicu masivnog magmatskog tela (Surdulički masiv) sa oko- lnim metamorfnim stenama. U ostalom delu karte defi- nisani kontakti ukazuju na postojanje raseda koji su stariji, dublji i prekriveni ...
... raseda na istražnom prostoru, u jugoistočnom delu detektovani su i kontakti koji predstavljaju granicu masivnog magmatskog tela (Surdulički masiv) sa okolnim metamorfnim stenama terena, dok su ostali definisani kontakti najverovatnije stariji, neaktivni rasedi. LITERATURA [1] Vasiljević ...Snežana Ignjatović, Ivana Vasiljević, Natalija Jovanović. "Definisanje strukturnih odnosa primenom postupka horizontalni gradijent" in Tehnika, Beograd : Savez inženjera i tehničara Srbije (2019). https://doi.org/10.5937/tehnika1905664I
-
Jeleč grad- još nepriznati objekat geonasleđa
Остаци средњовековног града Јелеча на једном од врхова планине Рогозне (1262 m), по неким веровањима представљаju купу угашеног вулкана. Рогозна je позната по појавама скарновске Cu–Au минерализације, а трагови рударске активности и важних путева још од античких времена и даље постоје у непосредној околини. О томе сведочи и османски назив за Рогозну: Gümüş Dağ (Сребрна планина). Време изградње Јелеча је непознато. Постоје индиције да је постојао још у 6. веку, али се помиње први пут средином 12. века. Поуздан податак ...Marija Radisavljević, Danica Srećković Batoćanin, Vladan Vidosavljević, Irena Kajtez. "Jeleč grad- još nepriznati objekat geonasleđa" in Zbornik apstrakata, 212. 18. Kongres geologa Srbije "Geologija rešava probleme", Divčibare, 01-04 jun 2022, Srpsko geološko društvo (2022)
-
Геохемијске карактеристике флотацијског јаловишта рудника Грот (југоисточна Србија)
Božidar Đokić (2012-07-16)У дисертацији су анализиране геохемијске карактеристике флотацијскогјаловишта које се налази на највишој надморској висини у Србији. Јаловиште јенастало преграђивањем узводно од Селишког потока. Географске, геолошке игеоморфолошке карактеристике области у којима је смештено највећим делом суутицали на његову морфологију и морфометрију. Јаловиште чини велики, јужни ијугоисточни плато и велика брана. Делови јаловишта су засебно испитивани, азатим и њихова међусобна интеракција и утицаји на окружење.Прикупљени узорци су испитивани рендгенском дифракциономанализом, скенирајућом електронском микроскопијом, рендгенскомфлуоресцентном спектрометријом, гранулометријском и хемијском анализом.Рендгенском дифракционом анализом ...флотација, јаловиште, скенирајућа електронско-микроскопскаанализа, рендгенска флуоресцентна спектрометрија, Pb-Zn руда,тешки метали, контаминација... Грот је смештено у Сурдуличком гранитоидном масиву које припада четвртом структурном спрату. Овај масив карактерише јака испуцалост коју формирају једнако изражена три система пукотина које преко равних површина ломе стене у угласте блокове. У масиву су јаче развијена два система пукотина који ...
... правцу С–Ј. Просторно, масив је смештен од Сурдулице на северу до Петрове горе на југу. Палеомагнетна испитивања узорака дацита и биотитских гранодиорита са сурдуличког масива оријентационо указују на неогену старост (Симић, 2001). По једним ауторима, сурдулички масив је током алпског циклуса ...
... појаве у Караманици. Илић (1939, 1940, 1950 и 1954) истражује петрохемијски састав сурдуличког масива, еруптивних пратиоца, околиних кристаластих шкриљаца и појаве минералних сировина унутар масива. Према истом аутору, плутон је утиснут између креде и терцијара, а еруптиви у две фазе. Прву фазу ...Božidar Đokić. "Геохемијске карактеристике флотацијског јаловишта рудника Грот (југоисточна Србија)" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2012-07-16)
-
Геохемијске карактеристике флотацијског јаловишта рудника Грот (југоисточна Србија)
Božidar Đokić (2012-07-16)У дисертацији су анализиране геохемијске карактеристике флотацијскогјаловишта које се налази на највишој надморској висини у Србији. Јаловиште јенастало преграђивањем узводно од Селишког потока. Географске, геолошке игеоморфолошке карактеристике области у којима је смештено највећим делом суутицали на његову морфологију и морфометрију. Јаловиште чини велики, јужни ијугоисточни плато и велика брана. Делови јаловишта су засебно испитивани, азатим и њихова међусобна интеракција и утицаји на окружење.Прикупљени узорци су испитивани рендгенском дифракциономанализом, скенирајућом електронском микроскопијом, рендгенскомфлуоресцентном спектрометријом, гранулометријском и хемијском анализом.Рендгенском дифракционом анализом ...флотација, јаловиште, скенирајућа електронско-микроскопскаанализа, рендгенска флуоресцентна спектрометрија, Pb-Zn руда,тешки метали, контаминација... Грот је смештено у Сурдуличком гранитоидном масиву које припада четвртом структурном спрату. Овај масив карактерише јака испуцалост коју формирају једнако изражена три система пукотина које преко равних површина ломе стене у угласте блокове. У масиву су јаче развијена два система пукотина који ...
... правцу С–Ј. Просторно, масив је смештен од Сурдулице на северу до Петрове горе на југу. Палеомагнетна испитивања узорака дацита и биотитских гранодиорита са сурдуличког масива оријентационо указују на неогену старост (Симић, 2001). По једним ауторима, сурдулички масив је током алпског циклуса ...
... појаве у Караманици. Илић (1939, 1940, 1950 и 1954) истражује петрохемијски састав сурдуличког масива, еруптивних пратиоца, околиних кристаластих шкриљаца и појаве минералних сировина унутар масива. Према истом аутору, плутон је утиснут између креде и терцијара, а еруптиви у две фазе. Прву фазу ...Božidar Đokić. "Геохемијске карактеристике флотацијског јаловишта рудника Грот (југоисточна Србија)" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2012-07-16)
-
Bilans karstnih izdanskih voda i optimizacija rešenja njihovog zahvata na primerima iz Srbije
Igor Jemcov (2008)Igor Jemcov. Bilans karstnih izdanskih voda i optimizacija rešenja njihovog zahvata na primerima iz Srbije, Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 2008
-
Mineragenetske karakteristike i potencijalnostjuvelirskih mineralnih resursa leckog vulkanskog kompleksa
Zoran Ž. Miladinović (2012-12-11)Jedan od najznačajnijih regiona u Srbiji, sa stanovišta potencijalnosti juvelirskih mneralnih resursa, predstavlja lecki vulkanski kompleks, tercijarne starosti i dominantno andezitskog sastava. Ovaj vulkanski kompleks površine preko 700km2 nalazi se u južnojSrbiji na prostoru imeđu Kuršumlije, Lebana i Medveđe.Prvi su pažnju na juvelirske mineralne sirovine ovog prostora obratili graditeljiJustinijane Prima-e (VI vek). Najintenzivnija istraživanja izvršena su u periodu 1980–1982. ali samo na malom prostoru krajnjeg jugoistočnog dela vulkanskog kompleksa.U Leckom vulkanskom kompleksu dominiraju andezitske stene i njihovi piroklastiti.Smatra se ...vulkanski kompleks, mineragenetske karakteristike, juvelirski mineralni resursi, nalazišta, potencijalnost, kvarc, ametist, ahat, kalcedon, jaspis, prognoza... strukture od velikog značaja za nastanak ovog vulkanskog masiva. Prvu strukturu predstavlja Tupalska dislokacija koja se pruža preko istočnog dela leckog masiva, nastavljajući se preko tupalske andezitske mase i dalje preko Bujanovačkog masiva. Drugu regionalnu razlomnu strukturu čini Merdarska ...
... melanžu. Može se pratiti od leckog masiva preko Novog brda do Bučima u Makedoniji i Halkidika u Grčkoj (Serafimovski, 1990). Tupalska dislokacija se pruža preko istočnog dela leckog masiva, nastavljajući se preko tupalske andezitske mase i dalje preko Bujanovačkog masiva u Makedoniju. Duž ove Mi ...
... alteracije nisu utvrđene. 12.8. MINERAGENETSKA REONIZACIJA „Ispitivanjem litološkog sastava masiva, njegovog tektonskog sklopa i metalogenije dobijeni su rezultati koji ukazuju na činjenicu da lecki andezitski masiv, posmatran u celini, predstavlja sasvim izolovanu geološko-tektonsku i metalogenetsku ...Zoran Ž. Miladinović. "Mineragenetske karakteristike i potencijalnostjuvelirskih mineralnih resursa leckog vulkanskog kompleksa" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2012-12-11)
-
Резултати иницијалних хидрогеолошких истраживања карстног врела Бијели Нерини (централна Црна Гора)
Врeлo ’’Биjeли Нeрини’’ (305 мнв) нaлaзи нa сjeвeрoзaпaдним oбрoнцимa планине Мaгaник, изнaд кoритa риjeкe Мртвицe (на њеној десној обали). Извoриштe je рaзбиjeнoг типa, кoje je зaтрпaнo крупним блoкoвимa крeчњaкa и дoлoмитa. Извoриштe je вeoмa издaшнo, сa прeтпoстaвкoм дa у минимуму имa приближно 500 л/с, дoк му мaксимум прeлaзи и прeкo 2000 л/с, aли збoг кoнфигурaциje тeрeнa je зa сaдa билo вeoмa тeшкo пoтврдити тe вeличинe. Прeдстaвљa сeгмeнт који упoтпуњуje цjeлoкупну слику геолошких и физичкo-гeoгрaфских спeцифичнoсти кaњoнa риjeкe Мртвицe, десне ...Голуб Ћулафић, Вељко Мариновић, Јелена Крстајић, Бранислав Петровић. "Резултати иницијалних хидрогеолошких истраживања карстног врела Бијели Нерини (централна Црна Гора)" in Записници Српског геолошког друштва (за 2021. годину), Српско геолошко друштво (2022)
-
Аnaliza mogućnosti povećanja nagiba završne kosine površinskog kopa “Podbraćan”
Vladimir Čebašek, Veljko Rupar (2018)Eksploatacijom boksita iz ležišta "Podbraćan" formiran je površinski kop sa maksimalnom visinom zavšne kosine od 280 m. Redovnom kontrolom stabilnosti trenutnog stanja kosina površinskog kopa utvrđeno je da faktor sigurnosti iznosi Fs = 1.71 – 1.85, a što je ukazalo da postoji mogućnost povećanja nagiba kosine. U radu je prikazan postupak analize mogućnosti povećanja nagiba završne kosine površinskog kopa "Podbraćan".Vladimir Čebašek, Veljko Rupar. "Аnaliza mogućnosti povećanja nagiba završne kosine površinskog kopa “Podbraćan”" in Mining and Geology Today, II international symposium, Belgrade, 04 - 05.12.2018., Rudarski institut, Balkanska akademija nauka, Akademija inženjerskih nauka Srbije (2018). https://doi.org/10.25075/SI.2018.17
-
Hidrološki i hidraulički mehanizam isticanja vrela Rijeka Crnojevića
Rijeka Crnojevića predstavlja karstno (kraško) vrelo, koje u teritоrijalnom pogledu pripada Opštini Cetinje, u gеоlоškо-tеktоnskоm pоglеdu pripаdа zоni Visоkоg kršа (оblаst stаrе Crnе Gоrе), dоk prema hidrogeološkoj rejonizaciji spаdа u prоstоr Spoljašnjih Dinarida. Izvire iz Obodske (ili Crnojevića) pećine u selu Obod (81 m.n.m.). Voda koja ističe iz Obodske pećine vodi porijeklo od atmosferskih voda, koje se formiraju na prostoru Cetinjskog polja i Dobrskog sela. Vоdе nа оbоdu pоljа pоniru i kreću se uglаvnоm podzemnim kаvеrnаmа i kаnаlimа, nаstаlim ...Golub Ćulafić, Veljko Marinović, Branislav Petrović, Jelena Krstajić. "Hidrološki i hidraulički mehanizam isticanja vrela Rijeka Crnojevića" in KRAS - VEKOVNA NAUČNA INSPIRACIJA, naučni skup posvećen dr Dušanu Gavriloviću profesoru Geografskog fakulteta, Univerzitet u Beogradu - Geografski fakultet (2022)
-
An example of karst catchment delineation for prioritizing the protection of an intact natural area
Vesna Ristić Vakanjac, Zoran Stevanović, Aleksandra Maran Stevanović, Boris Vakanjac, Marina Čokorilo Ilić (2015)Проучавано је карстни извор Перућац као главни дрен подручја планине Таре у западној Србији у циљу процене његовог режима отицања, резерви воде и дефинисања његове сливне површине. Извор се налази у североисточној, унутрашњој зони класичног динарског крша, коју карактерише доминантно проширење висококарстификованих тријаских кречњака, слабо развијена хидрографска мрежа са много понора и густе шуме. Тара је један од пет националних паркова у Србији. Циљ рада је био да се идентификује заштитна зона високог приоритета у оквиру очуваног природног подручја ...Vesna Ristić Vakanjac, Zoran Stevanović, Aleksandra Maran Stevanović, Boris Vakanjac, Marina Čokorilo Ilić. "An example of karst catchment delineation for prioritizing the protection of an intact natural area" in Environmental Earth Science (2015). https://doi.org/10.1007/s12665-015-4390-y