Претрага
619 items
-
The challenges for Z-generation geologists
Dejan Radivojević (2022)Nastupajuća generacija geologa suočava se sa nekim problemima koji su poznati i njihovim prethodnicima, ali takođe i sa do sada novim i nepoznatim izazovima. Činjenica da mnogi geologiju povezuju sa „prljavim“ industrijama u kojima će biti sve manje prilika za zaposlenje u vreme kada se teži čistoj vodi, zemljištu i vazduhu kao i to da je smatraju zastarelom u sadašnje vreme brzog tehnološkog razvoja dovela je do velikog pada interesovanja za studije geologije svuda u svetu. Neophodno je još ...Dejan Radivojević. "The challenges for Z-generation geologists" in Tehnika, Beograd : Savez inženjera i tehničara Srbije (2022). https://doi.org/10.5937/tehnika2201037R М52
-
Sitni, ali bitni: uloga sitnih sisara, herpetofaune i mekušaca u rekonstrukciji pleistocenskih paleosredina
Fosilni ostaci životinja i biljaka imaju važnu ulogu u rekonstrukciji pleistocenskih paleosredina. U ovom radu opisan je značaj tri grupe životinja: sitnih sisara, herpetofaune I mekušaca. Mada je za rekonstrukciju važan sastav čitave asocijacije, nalasci pojedinih vrsta mogu biti dovoljno indikativni da otkriju tip staništa ili klimatske uslove. Posebnu teškoću pri rekonstrukciji paleosredina u Srbiji predstavlja činjenica da klimatske promene na Balkanskom poluostrvu nisu bile tako oštre kao u srednjoj i zapadnoj Evropi, pa ne postoji drastična razlika u ...Katarina Bogićević, Draženko Nenadić, Dragana Đurić, Mihajlo Jovanović, Aleksandra Savković. "Sitni, ali bitni: uloga sitnih sisara, herpetofaune i mekušaca u rekonstrukciji pleistocenskih paleosredina" in Zbornik sažetaka III Kongresa geologa Bosne i Hercegovine, Neum, 21.-23.09.2023., Ilidža : Udruženje geologa Bosne i Hercegovine (2023) М33
-
Хазард од клизишта у Србији у 21. веку
Biljana Abolmasov (2019)Biljana Abolmasov. "Хазард од клизишта у Србији у 21. веку" in Геохазард у Србији у 21. веку – знање је најбољи бедем против стихије, Српска академија наука и уметности (2019) М44
-
Geomagnetna bura kategorije G5 u maju 2024. godine
Magdalena Marčeva (2024)Zemlja poseduje magnetno polje, koje je generisano u njenom spoljašnjem jezgru. Magnetno polje Zemlje je konstantno izloženo dejstvu sunčevog magnetnog polja i zračenja koje se sa Sunca emituje. Naelektrisane čestice koje pristižu sa Sunca stupaju u interakciju sa magnetosferom, što dovodi do različitih geomagnetnih poremećaja.Geomagnetna aktivnost direktno je proporcionalna intenzitetu sunčevog zračenja koje dolazi do Zemlje. Pod uticajem sunčevog korpuskularnog zračenja dolazi do pojave geomagnetnih bura koje su praćene porastom intenziteta magnetnog polja.Količina i jačina dolaznog sunčevog zračenja zavisi ...Magdalena Marčeva. Geomagnetna bura kategorije G5 u maju 2024. godine, 2024
-
Geonasleđe Golije i Peštera
Ljiljana V. Grujičić-Tešić (2017-09-01)Sprovedena istraživanja u ovoj studiji obuhvatila su izdvajanje, opis, evaluaciju i valorizaciju objekata geonasleđa u cilju razvoja istraživane oblasti sa stanovišta geonauka, geoturizma i geoekologije. Na izučavanom području objekti geonasleđa su evidentirani, interpretirani, vrednovani i kategorisani, dat je predlog promocije geoobjekata, i na kraju predložena dopuna inventara objekata geonasleđa Srbije.U protekle četiri godine, na kompleksu geotopa Golije i Peštera istražena su geološka svojstva stena (tip stene, starost, fosilni sadržaj, morfološke i hidrogeološke karakteristike itd.), na osnovu čega je bilo ...Ljiljana V. Grujičić-Tešić. "Geonasleđe Golije i Peštera" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2017-09-01)
-
The oil industry and climate changes
Dejan Radivojević (2020)Uprkos tome što je problem klimatskih promena poznat dugi niz godina i dalje veliki broj ljudi poistovećuje pojam vremenskih prilika sa klimom ne uzimajući u obzir različitu dužinu njihovog trajanja. U medijima se vrlo često mogu naći katastrofična predviđanja vezana za zagrevanje naše planete usled neodgovornog ponašanja čoveka. Sa druge strane geolozi znaju da je tokom geološke prošlosti naše planete bilo mnogo toplijih intervala od današnjih kao i da ti intervali nisu neminovno rezultovali masovnim izumiranjem živog sveta već su ...Dejan Radivojević. "The oil industry and climate changes" in Tehnika – rudarstvo, geologija i metalurgija, Savez inženjera i tehničara Srbije, Beograd (2020). https://doi.org/10.5937/tehnika2001031R М52
-
Geotehnički aspekti izgradnje visećeg pešačkog mosta u Starom gradu u Užicu
U radu su prikazani rezultati geotehničkih istraživanja za potrebe izgradnje visećeg pešačkog mosta preko klisure reke Đetinje u Užicu. Predviđeno je da most, sistema prednapregnute trake, omogući prelaz pešacima sa desne dolinske strane na stranu Starog grada, koja je opasana strmom liticom (cca. 40 m visine). Za potrebe formiranja geotehničkog modela i strukturnog sklopa krečnjačke stenske mase korišćen je postupak fotogrametrijskog snimanja dronom. Predviđeno je da se zatežuća sila (od oko 30 MN), koju most prenosi na obalni stub, ...fotogrametrija, stabilnost kosina, pukotine, prednapregnuta sidra, test granične nosivosti, paker (Ližonov) testZoran Berisavljević, Miloš Marjanović, Uroš Đurić. "Geotehnički aspekti izgradnje visećeg pešačkog mosta u Starom gradu u Užicu" in Zbornik radova / Međunarodno naučno-stručno savetovanje Geotehnički aspekti građevinarstva i zemljotresno inženjerstvo, Vrnjačka banja, 1-3. novembar 2023., Beograd : Savez građevinskih inženjera Srbije (2023.) М33
-
Analiza nosivosti vertikalno opterećenog šipa za potrebe izgradnje petlje „Merošina 1“ na autoputu E-80 deonica: Niš – Merošina
U Srbiji je počela izgradnja autoputa E-80 koji će predstavljati saobraćajno čvorište zapadnog Balkana i biće deo glavne regionalne transportne mreže jugoistočne Evrope. Njegova ukupna dužina kroz Srbiju iznosi 77 km, a prva deonica u dužini od 5.5 km je završena i puštena u saobraćaj krajem jula 2023. god. To je prva od četiri deonice Sektora 1 čija je dužina 32.65 km. U sklopu petlje „Merošina 1“ izgrađen je nadvožnjak koji je oslonjen na devet stubnih mesta na međusobnom ...Dragoslav Rakić, Nikola Božović, Miloš Stevanović, Milan Bogdanović. "Analiza nosivosti vertikalno opterećenog šipa za potrebe izgradnje petlje „Merošina 1“ na autoputu E-80 deonica: Niš – Merošina" in Geotehnički aspekti građevinarstva i zemljotresno inženjerstvo – Vrnjačka Banja, 01-03. novembar 2023., Beograd : Savez građevinskih inženjere Srbije (2023) М33
-
Uticaj zemljišta i epikarsta na proces formiranja kvaliteta karstnih podzemnih voda istočnog dela Suve planine
Različite supstance, kako pravi tako i koloidni rastvori, migriraju i cirkulišu kroz zemljište, gde se dešavaju brojne hemijske reakcije. Kao rezultat ovog kretanja i biološke aktivnosti organizama, formiraju se slojevi sa specifičnim fizičko-hemijskim i biološkim svojstvima. Ovaj proces predstavlja prvi korak u promeni sastava površinske vode koja se infiltrira i postepeno prelazi u podzemne vode. Rastvaranje krečnjaka je već prilično intenzivno u površinskim zonama krečnjačka - epikarsta, o čemu svedoče podaci prikupljeni sa lokaliteta pećine Peč na Suvoj planini. ...Branislav Petrović, Živojin Smiljković, Veljko Marinović. "Uticaj zemljišta i epikarsta na proces formiranja kvaliteta karstnih podzemnih voda istočnog dela Suve planine" in Vodoprivreda, Srpsko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje, Akademija inženjerskih nauka Srbije (2024). https://doi.org/https://doi.org/10.46793/Vodoprivreda56.5-6.183P М51
-
Lamprofiri Kolaričke reke (Boranja)
Luka Jović (2024)Lamprofiri su grupa egzotičnih ultrakalijskih stena poznatih po sadrţaju nekompatibilnih elemenata i elemenata retkih zemalja. U našem delu sveta pojavljuju se u okviru ultrakalijskih provincija u Španiji, Italiji, Srbiji, Makedoniji i Turskoj. U Srbiji su zastupljeni ponajviše u zapadnim delovima zemlje, oko opština Ljubovija i Mali Zvornik, ali i u široj okolini Rudnika, Kopaonika i u istočnoj Srbiji. Mnoga ispitivanja sprovedena su u rudnom polju Veliki Majdan u zapadnoj Srbiji sa čije jugoistočne strane protiče Kolarička reka. Ovaj lokalitet ...geohemija, lamprofiri, ultrakalijski magmatizam, elementi retkih zemalja, mešanje magmi, mineta, kersantit, flogopitLuka Jović. Lamprofiri Kolaričke reke (Boranja), 2024
-
Analiza parametara bušenja i miniranja na površinskom kopu „Čokoće“ - Novi Popovacu softverskom paketu O-Pitblast
Aleksandar Đorđević (2024)Bušenje i miniranje predstavlja prvu fazu u otkopavanju čvrstih mineralnih sirovina, kako u podzemnoj tako i u površinskoj eksploataciji.Bušenjem i miniranjem vrši se njihovo odvajanje iz masiva i drobljenje na komade neophodne krupnoće.Uprkos razvijenoj mehanizaciji, praktično jedini efikasni postupak otkopavanja čvrstih stenskih masiva zasnovan je na primeni eksploziva.Ležište krečnjaka “Čokoće” kao i cementara “Moravacem” nalaze se u Popovcu kod Paraćina u centralnom delu Srbije. Preduzeće datira još iz davne 1928.godine, koje je tada, u improvizovanim pećima, peklo i proizvodilo kreč.Od 2015. ...Aleksandar Đorđević. Analiza parametara bušenja i miniranja na površinskom kopu „Čokoće“ - Novi Popovacu softverskom paketu O-Pitblast, 2024
-
Дефинисање циркулације карстних вода ,,Врело Кавак" у циљу одрживог управљања водним ресурсима
Милена Пућо (2024)У југоисточном делу Србије, североисточно од града Пирота формирана је богата карстна издан у оквиру јурских и доњокредних кречњака. Врело Кавак, које дренира ову издан учествује у водоснабдевању града Пирота.Дефинисање циркулације и специфичних услова дренирања ове карстне издани вршено је хидрохемијским и изотопским методама. Мултидисциплинарни приступ истраживања резултирао је сазнањима да се ради о спорој циркулацији подземних вода, као и водама различите старости, што је од великог значаја за управљање природним ресурсом као што су подземне воде врела ...Милена Пућо. Дефинисање циркулације карстних вода ,,Врело Кавак" у циљу одрживог управљања водним ресурсима, 2024
-
Rangiranja bagera za njihovu revitalizaciju primenom višekriterijumske analize
Obzirom da je na našim površinskim kopovima trenutno u eksploataciji veći broj rotornih bagera sa sličnim tehničkim karakteristikama i približno istom starošću postavlja se pitanje kako rangirati bagere, i kojim redom da se izvrši njihova revitalizacija. Za ocenu stanja i rangiranje ovako velikog broja bagera najpogodnije se pokazalo korišćenje višekriterijumskih metoda sa višeatributnom ocenom, odnosno bodovanje referentnih indikatora stanja bagera na osnovu ekspertske ocene. U ovom radu prikazan je metodološki pristup koji je korišćen prilikom izrade Studije «Produžetak radnog ...Ivan Obradović, Dragan Ignjatović, Ranka Stanković, Ljiljana Ivković. "Rangiranja bagera za njihovu revitalizaciju primenom višekriterijumske analize" in MAREN 2006, Međunarodni simpozijum Mehanizacija i automatizacija u rudarstvu i energetika, zbornik radova, septembar 2006, Beograd, Univerzitet u Beogradu-Rudarsko-geološki fakultet (2006) М63
-
Геологија угљева
Драгана Животић (2018)Драгана Животић. Геологија угљева, Београд : Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет, 2018 Без категорије
-
Uslovi formiranja oticaja reke Crnice
Andjelija Glogovac (2024)Sliv reke Crnice zauzima područje centralnog dela Srbije, između opštine Paraćin na zapadu, Sisevačkog basena na istoku, sliva Ravanice na severu i Jovaničke reke na jugu.Režimski parametri sliva reke,površine od 289 km2 kontrolišu se na hidrološkoj stanici Paraćin, dok su sa ciljem analize režima i uticaja padavina na formiranje oticaja preuzeti podaci o padavinama sa meteorološke stanice Ćuprija.Na razmatranom području dominantnu ulogu ima karsni tip izdani, koga karakteriše nestabilan režim u u pogledu oscilacija izdašnosti i nivoa podzemnih voda ...Andjelija Glogovac. Uslovi formiranja oticaja reke Crnice, 2024
-
Услови заштите изворишта подземних вода “Јарош“ за водоснабдевање Сомбора
Ивана Јовановић (2024)Територија града Сомбор се налази у периферном северозападном делу Војводине, односно Србије, у близини границе са Хрватском. Сам град Сомбор се налази југозападном делу територије и представља гравитациони центар тог подручја. Повољан географски положај условио је афирмацију Сомбора као градског насеља, са јаком пољопривредом, индустријом, занатством и прометом. "ВОДОКАНАЛ" из Сомбора је јавно комунално предузеће чија је основна делатност захват сирове подземне воде, њен третман, и дистрибуција ка потрошачима Сомбора и приградских насеља и насељених места: Лугова, Жарковца, Чонопље, ...Ивана Јовановић. Услови заштите изворишта подземних вода “Јарош“ за водоснабдевање Сомбора, 2024
-
Digital Library From A Domain Of Criminalistics As A Foundation For A Forensic Text Analysis
U ovom radu predstavljen je model koji omogućava prikupljanje, pripremu, opis metapodataka, upravljanje i eksploataciju, uključujući pretragu punog teksta dokumenata iz domena kriminalistike napisanih na srpskom jeziku. Predloženi pristup primenjuje se na veb portalu koji sakuplja različite tekstove nastale iz časopisa Akademije za kriminalistiku i policijske studije, Krivičnog zakona Srbije, konferencija „Tara“ i „Reiss“, kao i iz nekih doktorskih disertacija vezanih za ovu oblast istraživanje. Nakon obrade teksta, korpus koji sadrži preko 5500 stranica običnog teksta, kreiran je i ...Dalibor Vorkapić, Aleksandra Tomašević, Miljana Mladenović, Ranka Stanković, Nikola Vulović. "Digital Library From A Domain Of Criminalistics As A Foundation For A Forensic Text Analysis" in International Scientific Conference “Archibald Reiss Days” Thematic Conference Proceedings Of International Significance, Belgrade, 7-9 November 2017, Academy Of Criminalistic And Police Studies Belgrade (2017) М33
-
Parametri zbijanja komunalnog otpada određeni različitim laboratorijskim metodama
Jovana M Janković Pantić, Dragoslav R Rakić, Irena G Basarić Ikodinović, Tina D Đurić, Snežana Bogdanović (2021)Zbijanje komunalnog otpada predstavlja jednu od osnovnih faza korišćenja komunalne deponije. Zbog toga je kao i kod drugih nasutih građevina, veoma korisno odrediti parametre zbijanja: maksimalnu suvu zapreminsku težinu (dmax) i optimalnu vlažnost (wopt). Dobijeni rezultati mogu da posluže prilikom projektovanja kapaciteta deponije kao i prilikom definisanja obradivosti otpada. U dosadašnjoj praksi najčešći način određivanja parametra zbijanja je standardna metoda (Proktorov opit) koja se koristi u mehanici tla, uz eventualnu redukciju energije zbijanja. Međutim, različiti tretmani komunalnog otpada na ...Jovana M Janković Pantić, Dragoslav R Rakić, Irena G Basarić Ikodinović, Tina D Đurić, Snežana Bogdanović . "Parametri zbijanja komunalnog otpada određeni različitim laboratorijskim metodama" in Građevinski kalendar, Savez građevinskih inženjera Srbije (2021) М52
-
Uticaj klimatskih promena na režim voda sliva reke Crnice
Sliv reke Crnice zauzima područje centralnog dela Srbije. Smešten je između opštine Paraćin na zapadu, Sisevačkog basena na istoku, sliva Ravanice na severu i Jovaničke reke na jugu. Na razmatranom području dominantnu ulogu ima karsni tip izdani, koga karakteriše nestabilan režim u pogledu oscilacija izdašnosti i nivoa podzemnih voda. Na osnovu prethodno sprovedenih opita obeležavnja na ponoru Nekuvoda i Brezovice dokazana je podzemna veza sa slivom reke Crnice, čime je dokazano da je hidrogeološka površina sliva u znatnoj meri ...Anđelija Glogovac, Vesna Ristić Vakanjac, Veljko Marinović, Saša Milanović, Ljiljana Vasić. "Uticaj klimatskih promena na režim voda sliva reke Crnice" in Zbornik radova XVII srpskog simpozijuma o hidrogeologiji sa međunarodnim učešćem, Beograd : Univerzitet u Beogradu - Rudarsko-geološki fakultet (2024). https://doi.org/https://doi.org/10.5281/zenodo.13740168 М33
-
Проспекција и истраживање минерализације злата на подручју Чока Ракита (Црни Врх)
Ивана Сузић (2024)Рад се бави истраживањем лежишта злата и бакра на локацији Чока Ракита, која се налази у источном делу Србије, око 15 km од Жагубице. Прва истраживања на овом подручју компанија DPM (Dundee Precious Metals), у чијем је власништву ћерка компанија ДПМ Авала ДОО, је започела 2007. године, када су идентификоване аномалије злата у узорцима тла. Резултати почетних истражних бушења указали су на присуство комплексне минерализације у епикластичним стенама, али због неповољних металуршких карактеристика, ова минерализација није сматрана економски исплативом.Ипак, ...Чока Ракита, минерализација злата, скарновски тип лежишта, геолошка истраживања, истражно бушење, проспекцијаИвана Сузић. Проспекција и истраживање минерализације злата на подручју Чока Ракита (Црни Врх), 2024