Претрага
614 items
-
Automated blasthole drilling in surface mining
Milanka Negovanović, Lazar Kričak (2021)Све већи развој аутоматизације у рударској индустрији утицао је на увођење нових решења у области аутоматизације бушења минских бушотина на површинским коповима. Највећи светски произвођачи опреме за бушење развијају решења аутоматизације која омогућавају рударским компанијама да постигну најбоље резултате у погледу квалитета, продуктивности и оперативних трошкова. Решења из области аутоматизације бушења се крећу од операција даљинског управљања до потпуно аутоматизованог бушења, праћења података у реалном времену и разних специјализованих алата за управљање подацима који повећавају безбедност и продуктивност ...Аутоматизација, бушилица,тачност, бушење,рударство,систем даљинског управљања,безбедност, продуктивностMilanka Negovanović, Lazar Kričak . "Automated blasthole drilling in surface mining" in 8th International Conference Mining And Environmental Protection, Sokobanja, 22 – 25th September 2021 Serbia, University of Belgrade, Faculty of Mining and Geology, Belgrade, Serbia (2021)
-
Analiza uticaja novog pogona na konstrukciju strele rotornog bagera ER1250
Ignjatović Dragan, Jovančić Predrag, Maneski Taško. "Analiza uticaja novog pogona na konstrukciju strele rotornog bagera ER1250" in VI Međunarodna konferencija Ugalj 1, Zlatibor:Rudarsko-geološki fakultet (2013): 57-66
-
Управљање променама рударских пројеката
Павловић Владимир, Игњатовић Драган, Шубарановић Томислав. "Управљање променама рударских пројеката" in Зборник радова 8. Међународне конференције УГАЉ 2017, Београд, Србија:Југословенски комитет за површинску експлоатацију (2017): 295-308
-
Поузданост и ризици реализације рударских пројеката
Павловић Владимир, Игњатовић Драган, Шубарановић Томислав. "Поузданост и ризици реализације рударских пројеката" in Зборник радова 8. Међународне конференције УГАЉ 2017, Београд, Србија:Југословенски комитет за површинску експлоатацију (2017): 285-294
-
BPUBS: Informacioni sistem za istražne radove ugljenih basena Srbije
Gojak Zorica, Mitrović Slobodan, Stanković Ranka, Kitanović Olivera. "BPUBS: Informacioni sistem za istražne radove ugljenih basena Srbije" in Zbornik radova V međunarodne konferencije UGALJ 2011, :Jugoslovenski komitete za površinsku eksploataciju (2011): 66-73
-
Referentna merenja prašine i buke u selu Baroševac
Cvjetić Aleksandar, Lilić Nikola, Pantelić Uroš, Frank Straube. "Referentna merenja prašine i buke u selu Baroševac" in VI međunarodna konferencija Ugalj 2014, :Jugoslovenski komitet za površinsku eksploataciju (2013): 21-32
-
O tretmanu uljnih šejlova u predloženoj novoj zakonskoj regulativi u oblasti rudarstva i geoloških istraživanja Srbije
Kostić Aleksandar, Ilić Miloje (2013)Kostić Aleksandar, Ilić Miloje. "O tretmanu uljnih šejlova u predloženoj novoj zakonskoj regulativi u oblasti rudarstva i geoloških istraživanja Srbije" in Zbornik radova sa VI Međunarodne konferencije Ugalj 2013, Zlatibor, 2-5 oktobar 2013, Beograd:Jugoslovenski komitet za površinsku eksploataciju (2013): 143-152
-
Korekcija težišta bagera dreglajna EŠ-10/70A nakon izvršene elektro revitalizacije
Jovančić Predrag, Ignjatović Dragan, Jeftenić Borislav. "Korekcija težišta bagera dreglajna EŠ-10/70A nakon izvršene elektro revitalizacije" in VII Međunarodna konferencija UGALJ 2015, Zlatibor, Srbija:Jugoslovenski komitet za površinsku eksploataciju / Savez inženjera rudarstva i geologije Srbije (2015): 99-108
-
Modernizacija bagera dreglajna EŠ 10/70
Borislav Jeftenić, Milan Bebić, Saša Štatkić, Snežana Aleksandrović, Ilija Jeftenić, Dragan Ajdačić, Miroslav Josipović (2015)Borislav Jeftenić, Milan Bebić, Saša Štatkić, Snežana Aleksandrović, Ilija Jeftenić, Dragan Ajdačić, Miroslav Josipović. "Modernizacija bagera dreglajna EŠ 10/70" in VII Međunarodna konferencija UGALJ, Zlatibor, 14-17. oktobar, 2015 , Beograd : Jugoslovenski komitet za površinsku eksploataciju (2015)
-
Старење бунара у алувијалним срединама различитог степена оксичности
Brankica Majkić (2013-09-27)Старење бунара настаје као последица процеса корозије и колмирања. Процесекорозије могуће је спречити уградњом филтерских конструкција од материјалаотпорних на корозију. Колмирање може да настане без обзира на врсту материјалаод кога се праве бунарске конструкције, а процесом може бити захваћенаприфилтарска зона па и зона саме водоносне средине. Из тог разлога тезa јеусмеренa на процесе који доводе до колмирања бунара и последицe опадањaкапацитета водозахватних објеката. Полазна хипотеза је да бунари стареразличитом брзином у срединама различитог степена оксичности. Хидрохемијскеи микробиолошке карактеристике подземних ...старење бунара, алувијалне издани, степен оксичности средине,колмирање, бунарски талог, локални хидраулички губитак, дозвољене улазнебрзине... Хидрозавод ДТД и ИЈЧ (1980): Студија прогнозе утицаја пробног ископа у лежишту угља Ковин на режим подземних вода 214. Рударски институт Београд (1981): Инвестициони програм изградње рудника угља површинског копа „Ковин“-Јужни Банат, за потребе ТЕ укупне снаге 600kW 215. Томић В. (2001): Студија ...
... рудника угља Ковин (Дубовачки рукавац) и чини је 15 објеката у којима се мери ниво подземних вода. Праћење ефеката експлоатације рудника на квалитет површинских вода Дунава, прати се на 11 профила (пет профила налази се у Дубовачком рукавцу а шест узводно и низводно од рудника угља на реци Дунав) ...
... спаја код села Ратари (у општини Смедеревска Паланка). Бранкица Мајкић докторска дисертација 51 4.1.3.2 Хидролошке карактеристике За режим и биланс подземних вода изворишта Трновче највећу улогу има површински ток Велике ...Brankica Majkić. "Старење бунара у алувијалним срединама различитог степена оксичности" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2013-09-27)
-
Efekti potencijalnog korišćenja postrojenja za preradu otpadnih voda kao energetskih izvora u sistemima daljinskog grejanja u Srbiji
Системи даљинског грејања постоје у 57 градова и општина у Србији и доминантно користе фосилна горива. У овим урбаним срединама су изграђени, или се планира градња система за пречишћавање отпадних вода. У раду је размотрена (са еколошког и енергетског аспекта) могућност додатног, енергетског коришћења топлоте пречишћене воде у СДГ, применом топлотних пумпи. На примеру Шапца је извршено поређење постојећег СДГ са системом који би применом топлотних пумпи искористио енергетски потенцијал система за пречишћавање отпадних вода. Добијени индикатори су послужили ...... свих разматраних енергетских и еколошких индикатора. Најбољи ефекти смањења емисије се постижу у СДГ која користе угаљ, а потом и мазут. Међутим, анализа је указала и да високо учешће угља у производњи електричне енергије у Србији неповољно утиче и значајно редукује позитивне еколошке ефекте примене ...
... у зградама (преко 60%,) односи се на грејање простора [2-3]. Највећи број стамбених објеката греје се индивидуално пећима или котловима на дрва, угаљ, гас, електричну енергију [3]. Око 20% укупног броја стамбених јединица, ослоњен је испоруку топлотне енергије из централизованих система снабдевања ...
... системима даљинског грејања у Србији износи 182,2 kWh/m2 грејне површине. Просечни однос уложене примарне енергије и енергије испоручене потрошачу Угаљ 10,4% Мазут 13,1% Природни гас 72,8% Лож уље 3,2% Пелет 0,2% Брикет 0,1% Огревно дрво 0,3% 88 | Стручно научна ...Dejan Ivezić, Marija Živković, Aleksandar Madžarević . "Efekti potencijalnog korišćenja postrojenja za preradu otpadnih voda kao energetskih izvora u sistemima daljinskog grejanja u Srbiji" in Stručno-naučna konferencija TOPS 2019, Poslovno udruženje toplana Srbije (2019)
-
Sedimentologija gornje krede centralnog dela vardarske zone
Violeta M. Gajić (2014-09-04)Područje istraţivanja obuhvaćeno doktorskom disertacijom nalazi se ucentralnim delovima Vardarske zone. Karakteriše se sloţenom geološkomgrađom koju grade mezozojske tvorevine trijaske, jurske i kredne starosti, kao ikvartarni sedimenti. U trijasu je istraţivano područje pokrivalo more, sve dogranice sa Šumadijom. Tokom jure sloţenim geotektonskim procesima stvarajuse ofiolitske stene rasprostranjene u juţnim i delom u centralnim delovimaistraţivanog područja. U donjoj kredi se pokretima dinarske faze izdiglo kopno,koje je egzistiralo skoro u celoj donjoj kredi područja istraţivanja.U alb-cenomanu pojedini delovi istraţivanog područja se ...... jugoistočno od Valjeva i jugozapadno od Gornjeg Milanovca (Slika 1.1). Ograničeno je Ljigom na severu, na zapadu se prostire do sela Osečenice, na istoku do sela Štavice, dok je na jugu planinski venac Suvobora i Maljena. Istočna granica predstavlja granicu zapadne Srbije i Šumadije. Putna ...
... je brdsko-planinski prostor sa umereno-kontinentalnom klimom. Nalazi se na teritoriji opština Ljig i Mionica koje pripadaju Kolubarskom okrugu. Sela ovih opština su šumadijskog ili starovlaškog tipa rasuta po obroncima Maljena i Suvobora. Planinski venac Maljena i Suvobora prostire se pravcem ...
... izdvaja sledeće facije: „faciju konglomerata sa mrkim peščarima i laporcima, faciju plavih laporaca i faciju crvenih krečnjaka“. Jugozapadno od sela Štavica, ka Rajcu, izdvaja tri facije senonske starosti: „faciju laporaca, pločastih krečnjaka i sprudnih krečnjaka, faciju sivih škriljavih laporaca ...Violeta M. Gajić. Sedimentologija gornje krede centralnog dela vardarske zone, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет, 2014-09-04
-
Neogena i kvartarna herpetofauna (Anura i Squamata) Srbije : doktorska disertacija
Dragana D. Đurić (2019)U radu je prvi put opisan deo herpetofaune (Anura i Squamata) iz neogenih i kvartarnih lokaliteta Srbije. Obrađeni su lokaliteti Sibnica, Prebreza, Lazarevc, Vračević i Riđake, neogene starosti. Lokaliteti kvartarne starosti su pećine Mala i Velika Balanica, Pešturina, Hadži Prodanova, Baranica, Vrelska pećina i sedimentne ispune fisura u kamenolomima Venčac i Beočin. U radu je prikazana je taksonomska analiza herpetoloških ostataka. Pored taksonomske analize fosilnog materijala dat je kratak geografsko-geološki opis proučavanih lokaliteta, osnovne osteološke karakteristike anura i skvamata ...... 4. Hronostratigrafska skica položaja neogenih lokaliteta sa herpetofaunom. 11 Sibnica (SIB) Lokalitet Sibnica nalazi se u ataru sela Gornja Sibnica u centralnoj Srbiji, oko 40 km JZ od Jagodine, odnosno 15km JZ od Rekovca (sl. 5). Geološki pripada zapadnom obodu Levačkog neogenog ...
... Palaeobatrachus sp., Chamaelenidae indet., Anguinae indet., Pseudopus sp., Colubridae indet. i Viperidae indet. 15 Prebreza (PRE) Selo Prebreza se nalazi u Topličkoj kotlini, oko 4 km severozapadno od Blaca na obroncima planine Veliki Jastrebac (sl. 9). Fosilno nalazište otkriveno ...
... prikaz severozapadnog dela Topličkog basena sa lokalitetom Prebreza (Pavlović 1969; Stevanović 1977, modifikovano). 19 Vračević (VRA) Selo Vrac ević nalazi se na granici Kolubarskog i Mionic kog basena, jugozapadno od Lazarevca, u neprosrednoj blizini manastira Bogovađa (sl. 12). Duž leve ...Dragana D. Đurić. Neogena i kvartarna herpetofauna (Anura i Squamata) Srbije : doktorska disertacija, Beograd : Rudarsko-geološki fakultet, 2019
-
Sistemi za praćenje i daljinsko upravljanje pojedinih procesa pri površinskoj eksploataciji
Šubaranović Tomislav, Kričak Lazar, Stepanović Saša. "Sistemi za praćenje i daljinsko upravljanje pojedinih procesa pri površinskoj eksploataciji" in Zbornik radova V Međunarodne konferencije UGALJ 2011, :Jugoslovenski komitet za površinsku eksploataciju, Univerzitet u Beogradu,Rudarsko-geološki fakultet (2011): 362-371
-
Recalibration of the hydrodynamic model for lignite deposit Drmno in the period od 2015,
Поломчић Душан, Здравковић Ј., Војнић М., Димитријевић Бојан. "Recalibration of the hydrodynamic model for lignite deposit Drmno in the period od 2015," in Зборник радова 8. Међународне конференције УГАЉ 2017, Београд, Србија:Југословенски комитет за површинску експлоатацију (2017): 341-350
-
Model of selection of longwall roadway drivage technology using fuzzy topsis method
Gligorić Zoran, Tokalić Rade, Beljić Čedomir, Jovanović Saša. "Model of selection of longwall roadway drivage technology using fuzzy topsis method" in Zbornik radova, V međunarodna konferencija – Ugalj 2011 – Zlatibor, 19-22. oktobar 2011., Beograd, Srbija:Jugoslovenski komitet za površinsku eksploataciju (2011): 53-65
-
A Method for defining the boundaries of an open pit according to the surface
Hristov Stojan, Dimitrijević Bojan (2011)Hristov Stojan, Dimitrijević Bojan. "A Method for defining the boundaries of an open pit according to the surface" in Zbornik radova 5. Međunarodna konferencija UGALj 2011 no. V, Златибор, Србија :Jugoslovenski Komitet za površinsku eksploataciju Saveza inženjera rudarstva i geologije Srbije (2011): 79-88
-
Korelacija resursa i rezervi čvrstih mineralnih sirovina kodifikovanih u okvirnoj klasifikaciji Ujedinjenih nacija i u zakonskoj regulativi Srbije
Ilić Miloje, Jelenković Rade, Vukas Radoslav, Beljić Čedomir. "Korelacija resursa i rezervi čvrstih mineralnih sirovina kodifikovanih u okvirnoj klasifikaciji Ujedinjenih nacija i u zakonskoj regulativi Srbije" in Zbornik radova = Proceedings / Šesta međunarodna konferencija Ugalj 2013, Zlatibor, 2-5. oktobar 2013, Beograd:Jugoslovenski komitet za površinsku eksploataciju (2013): 67-74
-
Predlog klasifikacije mineralnih resursa i rezervi u sklopu nove zakonske regulative iz oblasti geoloških istraživanja i rudarstva u Srbiji
Ilić Miloje, Jelenković Rade, Simić Vladimir, Vukas Radoslav, Sajić Dušan. "Predlog klasifikacije mineralnih resursa i rezervi u sklopu nove zakonske regulative iz oblasti geoloških istraživanja i rudarstva u Srbiji" in Simpozijum - Zbornik radova, Rudarsko-geološki fakultet, Jugoslovenski komitet za površinsku eksloataciju uglja, Zlatibor:JKPE (2011): 244-255
-
Pouzdanost ležajeva u sklopu sloga transportera sa gumenom trakom
Filip Miletić, Nikola Polovina, Miloš Tanasijević, Predrag Jovančić, Uglješa Bugarić, Veljko Rupar (2019)Filip Miletić, Nikola Polovina, Miloš Tanasijević, Predrag Jovančić, Uglješa Bugarić, Veljko Rupar. "Pouzdanost ležajeva u sklopu sloga transportera sa gumenom trakom" in IX Međunarodna konferencija Ugalj 2019, oktobar 23-26, 2019, Zlatibor, Srbija, Belgrade : Yugoslav Opencast Mining Committee (2019)