Претрага
27 items
-
Hronološki pregled razvoja površinske eksploatacije lignita u Srbiji
U ovom preglednom radu dat je istorijski pregled razvoja površinske eksploatacije lignita na teritoriji Srbije, uz kratak osvrt na geološki nastanak i kvalitet i rezerve uglja, kao i mogućnosti korišćenja za dalju upotrebu. Kolubarski, Kostolački i Kovinski ugljeni baseni lignita u Srbiji, ne računajući Kosovsko-Metohijski i Drenički u sastavu AP Kosovo i Metohija po Rezoluciji 1244 UN, su ležišta najrasprostranjenijeg uglja - lignita u Srbiji koji se eksploatiše od druge polovine 20. veka na velikom broju površinskih kopova ...Bojan Dimitrijević, Radmila Gaćina, Bogoljub Vučković. "Hronološki pregled razvoja površinske eksploatacije lignita u Srbiji" in XI Međunarodna konferencija ugalj i kritični mineral CCM 2023, Zlatibor, 11-14. oktobar 2023., Beograd : Jugoslovenski komitet za površinsku eksploataciju (2023)
-
Fuzzy stohastički model izbora sistema otvaranja podzemnog rudnika
Saša M. Jovanović (2016-05-16)Investiciono okruženje skopčano sa rudarskom industrijom je veoma svojstveno kada seuporedi sa okruženjima koje susrećemo u tipičnim proizvodnim industrijama. Neke odkarakterisitka rudarstva, koje su često naznačene kao jedinstvene su: visok intenzitetinvesticija, dugi predproizvodni periodi, visok rizik i neobnovljivost resursa.Investiranje u sistem otvaranja rudnika predstavlja dobar primer ireverzibilneinvesticije. Takva investicija zahteva pažljivu analizu, jer nakon njene realizacije ona sene može nadoknaditi bez značajnog gubitka vrednosti. Očigledno je da izbor sistemaotvaranja podzemnog rudnika pripada strateškom planiranju...... prirodno-geološki, tehničko-tehnološki, ekonomski i infrastrukturni faktori. Prirodno-geološki faktori: položaj ležišta u zemljinoj kori i dubina zaleganja, ugao pada ležišta, pravac pružanja ležišta, moćnost ležišta, morfološke karakteristike ležišta, rezerve mineralne sirovine ...
... sistema otvaranja za različite dubine otkopavanja, različite rezerve rude na svakoj podetaži, pri konstantnom kapacitetu proizvodnje. Pri kapacitetu proizvodnje od 200 000 t/god, prva tačka promene preference sistema otvaranja nalazi se na dubini od 82 m. Do ove dubine, sistem otvaranja baziran na ...
... poziciju promene preference sistema otvaranja na dubini od 162 m, u kojoj je niskop u prednosti u odnosu na kombinaciju okno–niskop, može se videti da je kombinacija okno–niskop u prednosti u odnosu na niskop od dubine 82 m, pa sve do dubine 266 m. Ova tranzicija preference prouzrokovana je ...Saša M. Jovanović. "Fuzzy stohastički model izbora sistema otvaranja podzemnog rudnika" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2016-05-16)
-
Upravljanje resursima podzemnih voda severne Bačke
Bojan B. Hajdin (2013-03-07)Vodosnabdevanje gradova i naselja severne Bačke vrši se u potpunosti iskorišćavanjempodzemnih voda. Najznačajnije količine podzemne vode namenjene za piće zahvatajuse iz izdani u vodonosnim pleistocenskim naslagama koje su poznate kao osnovnivodonosni kompleks, dok su danas u vodosnabdevanju manje zastupljene vode izizdani u pliocenskim sedimentima i prve, slobodne izdani rasprostranjene plitko ispodpovršine terena.Pored snabdevanja stanovništva, veliki potrošači podzemne vode su i industrijskapreduzeća, a zbog loših uslova i nerazvijenih sistema za navodnjavanje sve veći korisnicivoda prve izdani postaju i poljoprivredni proizvođači.Geološka ...resursi podzemnih voda, vodosnabdevanje, održivo upravljanje, osnovni vodonosni kompleks, termomineralne vode, monitoring podzemnih... hemijskih specifinčnosti i izdašnosti moguće izdvojiti više hidrogeoloških kompleksa. Položaji sistema su definisani stratigrafski jer su dubina zaleganja i debljina svakog sistema promenjivi u zavisnosti od lokaliteta. Generalno, na ovaj način izdvojene su sredine sa podzemnom vodom pogodnom ...
... , prilikom prikaza karakteristika izvorišta za vodosnabdevanje najvećih naselja. U zavisnosti od debljine naslaga koja je promenjiva i dubine zaleganja, formirano je više vodonosnih horizonata u okviru kojih egzistira arteska ili subarteska izdan. Intenzivnom dugogodišnjom eksplotacijom ...
... rasprostranjeni su počev od 140 m dubine i zaležu do dubine oko 780 m. U intervalu od 300 m do 780 m nalaze se 4 horizonta sitnozrnih do srednjozrnih peskova. Južno, na području Kule paludinski slojevi rasprostranjeni su počev od 120 m dubine i zaležu do dubine 455 m. U okviru serije izdvojeno ...Bojan B. Hajdin. "Upravljanje resursima podzemnih voda severne Bačke" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2013-03-07)
-
Optimizacija parametara reza rotornog bagera pri otkopavanju materijala sa povećanom čvrstoćom
Saša D. Bošković (2016-09-09)Otkopavanje materijala rotornim bagerom je veoma sloţen fiziĉko-mehaniĉki proces. Pokazatelji efektivnosti tog procesa zavise od velikog broja raznovrsnih ĉinilaca od kojih se posebno mogu istaći: fiziĉko-mehaniĉke karakteristike materijala koji se otkopava, reţim rada bagera i izbor tehnoloških parametara bloka, odreska i reza, geometrije vedrica i zuba itd. Poseban problem se javlja kod otkopavanja materijala povećane ĉvrstoće, što je ĉest sluĉaj na našim površinskim kopovima. Dimenzionisanje specifiĉne sile kopanja bagera prema manjim masama izuzetno ĉvrstog materijala je neracionalno i rešenje ...rotorni bager, parametri reza, otpor na kopanje, dinamika bagera, kapacitet, optimizacija, specifična potrošnja energije... primenu na eksploataciji leţišta sa vrlo sloţenim uslovima zaleganja slojeva korisne mineralne sirovine i povećalo stepen koncentracije proizvodnje unutar jednog površinskog kopa smanjenjem broja transportnih horizonata. MeĊutim, dubina kopanja ispod nivoa stajanja je ograniĉena maksimalnim usponom ...
... debljine reza. U ovom eksperimentu utvrĊen je i odnos razmaka izmeĊu zuba u zavisnosti od dubine rezanja (Slika 2.14.). 31 Slika 2.14. Uticaj debljine reza na odnos izmeĎu razmaka zuba i dubine reza U Tabelama 2.7. do 2.9. su date izmerene i proraĉunate vrednosti rezne sile i specifiĉne ...
... Slikama 2.15. i 2.16. 33 P ro se čn a sil a re za nj a (k N) Dubina reza (mm) Slika 2.15. Uticaj debljine reza na vrednost rezne sile Dubina reza (mm) S pe ci fič ni u tro ša k en er gi je (k W h/ m )3 Slika 2.16. Uticaj debljine ...Saša D. Bošković. "Optimizacija parametara reza rotornog bagera pri otkopavanju materijala sa povećanom čvrstoćom" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2016-09-09)
-
Regionalno-geološke karakteristike miocenskih sedimenata na prostoru severnog Banata
Dejan N. Radivojević (2014-12-30)Predmet doktorske disertacije predstavljalo je rešavanje strukturno‐stratigrafskihodnosa miocenskih sedimenata na prostoru severnog Banata. U cilju regionalnogsagledavanja, korišćeni su svi raspoloživi geofizički i geološki podaci sa širegistražnog područja, odnosno iz celog Panonskog basena i susednog orogena. Osimklasičnih metoda primenjene su i savremene metode seizmostratigrafije,tektonostratigrafije i riftne sekvencione stratigrafije. Primenjene metode omogućilesu izradu modela progradacije ivice šelfa za ceo Panonski basen, modela uzajamnihveza između basena i geodinamičkog modela jugoistočnog oboda basena.Jezero Panon je većim delom zapunjeno prilivom sedimenata paleo‐Dunavom saseverozapada, odnosno ...Centralni Paratetis, Panonski basen, miocen, jezero Panon,seizmostratigrafija, sekvenciona stratigrafija, paleogeografija, geodinamika... Materijal i metode 22 Za povezivanje seizmičkih i bušotinskih podataka neophodno je podatke o dubinama nabušenih slojnih granica prevesti u vrednosti dvostrukih vremena. Za konverziju vreme–dubina korišćene su tablice brzina izvedene na osnovu VSP‐a i sintetičkih seizmograma. 3.2 ...
... Srpske Crnje). Bušotina koja se nalazi severoistočno od uzvišenja Alđe, koja nije uspela da dostigne podlogu na konačnoj dubini od 5.842 m, ušla je u badenske sedimente na dubini od 5.100 m (Berczi, 1988). Međutim, u nedavnim mikropaleontološkim studijama, konstatovano je da su dinoflagelate ...
... metara. Nepovoljan aspekt za kartiranje sarmatskih sedimenata predstavlja i dubina na kojoj su ovi sedimenti konstatovani (od 2.000 do 3.500 metara) budući da se seizmička rezolucija smanjuje sa povećanjem dubine. Sarmatski sedimenti su po svom razviću slični badenu, tako da ih ...Dejan N. Radivojević. "Regionalno-geološke karakteristike miocenskih sedimenata na prostoru severnog Banata" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2014-12-30)
-
Старење бунара у алувијалним срединама различитог степена оксичности
Brankica Majkić (2013-09-27)Старење бунара настаје као последица процеса корозије и колмирања. Процесекорозије могуће је спречити уградњом филтерских конструкција од материјалаотпорних на корозију. Колмирање може да настане без обзира на врсту материјалаод кога се праве бунарске конструкције, а процесом може бити захваћенаприфилтарска зона па и зона саме водоносне средине. Из тог разлога тезa јеусмеренa на процесе који доводе до колмирања бунара и последицe опадањaкапацитета водозахватних објеката. Полазна хипотеза је да бунари стареразличитом брзином у срединама различитог степена оксичности. Хидрохемијскеи микробиолошке карактеристике подземних ...старење бунара, алувијалне издани, степен оксичности средине,колмирање, бунарски талог, локални хидраулички губитак, дозвољене улазнебрзине... базита крећу 0,61-5,89%, а да је средња вредност око 3,16%. Процентуални садржај у бушотини Pvb-1 на дубини од 11,2-13,0 m износи 2,72-3,14%, док у бушотини Pvb-6 садржај опада са дубином залегања водоносног хоризонта. Већој нестабилности ових састојака доприноси присуство амфибола и пироксена и ...
... докторска дисертација 27 дубине, као и да се очитавају вредности на различитим дубинама воденог стуба уколико се анализе врше по дубини воденог стуба. За потребе истраживања степена оксичности подземних вода in-situ мерења су ...
... а M n не од ре дљ ив о Слабо сортиран песковити шљунак на дубини 5,5-6,5 m ф. 31,5 mm ф.16 mm ф.8 mm ф. 4 mm ф. 2 mm Слика 4.1.11: Петрографски састав шљункова горњег дела водоносног слоја различите фракције (узорак са дубине 5,5 до 6,5 m) (према подацима Васић 2004, графичка обрада података ...Brankica Majkić. "Старење бунара у алувијалним срединама различитог степена оксичности" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2013-09-27)
-
Оптимизација управљања процесима рекултивације површинских копова угља
Bojan S. Dimitrijević (2014-05-30)Ширење површинске експлоатације минералних сировина а нарочито енергетских ресурсафосилних горива, чине површинске копове угља просторно доминантним објектима великих рударскихбасена како у нас тако и у свету. Експлоатациона активност, прати негативне еколошке утицаје наживотну средину шире околине, што нас обавезује на интегрално планирање, ревитализацију,рекултивацију и уређење нарушеног простора за његово поновно хумано коришћење упостексплоатационом периоду. Постексплоатационо санирање и уређење предела површинских коповаи одлагалишта односно нарушеног простора изазваног рударским радовима и пратећих објеката,представља синтетички мултидисциплинарно-интердисциплинаран веома комплексан вишефазниинжењерски пројектни задатак.У уводном ...рекултивација, постексплоатациони предео, површински коп угља,вишеатрибутна анализа, одлучивање, процеси, рекултивационо решење... Геологија лежишта припада природним условима. Различите врсте лежишта, према положају у односу на површину терену, према дубини настанка, према слојевитости и углу залегања, директно утичу на тип рударских операција и методе експлоатације које су од утицаја на природну средину. Слика 4.11 ...
... Снабдевање пијаћом водом (Вода средње тврдоће и најбољег квалитета) 4.3. Пречишћавање текућих вода (Дубина најмање 3 m) 4.4. Лука или марина за бродарење по рекама (Положај непосредно уз реку/е; дубина најмање 3 m) 5. ДЕПОНИЈЕ 5.1. Рудничке, комуналне и др. У неким случајевима намена сувих депресија ...
... Диселдорфа и експлоатација лигнита датира више од једног века. Експлоатација угља се обавља на три површинска копа Inden, Grazweiler и Hambach на дубини од 300 до 500 m. После Другог Светског рата па све до данашњих дана са ових предела исељено је око 30,000 становника. Након отварања новог површинског ...Bojan S. Dimitrijević. "Оптимизација управљања процесима рекултивације површинских копова угља" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2014-05-30)