Претрага
30 items
-
Menadžment podzemnih vodnih resursa
Zoran Stevanović (2011)Zoran Stevanović. Menadžment podzemnih vodnih resursa, Beograd : Univerzitet u Beogradu, Rudarsko-geološki fakultet, 2011 Без категорије
-
Proizvodnja električne energije iz elektrana na ugalј i prateća emisija CO2: komparacija EU-27 i Srbije
Velike elektrane su i u trećoj deceniji 21. veka i dalјe odgovorne za više od polovine proizvodnje električne energije u Evropi. U svom radu pretežno koriste fosilna goriva, što rezultira emisijom zagađujućih materija u vazduh. Stoga, zahvalјujući direktivama EU, kao i poremećajima na tržištu, emisije uglјen-dioksida iz velikih postrojenja za sagorevanje u EU-27 intenzivno se smanjuju u poslednje dve decenije. Iako je upotreba uglјa, posebno u zemlјama Evropske unije, u stalnom padu, ima prostora za dodatno smanjenje. Autori su ...Aleksandar Madžarević, Predrag Jovančić, Stevan Đenadić, Filip Miletić, Miroslav Crnogorac. "Proizvodnja električne energije iz elektrana na ugalј i prateća emisija CO2: komparacija EU-27 i Srbije" in Energija, ekonomija, ekologija (2023). https://doi.org/10.46793/EEE23-2.44M М52
-
Макроскопско препознавање стена - практикум
Кристина Шарић, Владица Цветковић (2021)Кристина Шарић, Владица Цветковић. Макроскопско препознавање стена - практикум, Београд : Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет, 2021 Без категорије
-
Clayed wastewater treatment
Анионски (A120), нејонски (N100), катјонски (C460; C581) флокуланти и коагулант Al₂(SO₄)₃ коришћени су за пречишћавање отпадних вода са садржајем глине. pH дисперзије је износио 7,8, са концентрацијом чврстих материја од 25,93 kg/m³ (глина и кварц). 54% чврстих честица имало је пречник мањи од 10 μm. Брзина таложења без примене флокуланата износила је 0,4 m/h. Ефикасност коришћених флокуланата је следећа: A120 >> N100 >> C460. У присуству A120 (100 g/t) брзина таложења достигла је око 25 m/h, а добијен ...Dušica Vučinić, Đurica Nikšić, Predrag Lazić. "Clayed wastewater treatment" in Mining and environmental protection, Vrdnik, 25 - 28. September 2019, University of Belgrade, Faculty of Mining and geology (2019) М33
-
Osnovi hidrogeologije
Petar Dokmanović (2021)Petar Dokmanović. Osnovi hidrogeologije, Beograd : Univerzitet u Beogradu, Rudarsko-geološki fakultet, 2021 Без категорије
-
Ocena kvaliteta i mogućnost korišćenja podzemnih voda za piće i navodnjavanje u slivu reke Ralje
Analiza mogućnosti korišćenja podzemnih voda za potrebe vodosnabdevanje stanovništva kao i za navodnjavanje vršena je na prostoru sliva reke Ralje. Istražni prostor veličine oko 280 km2 je obuhvatio veći deo sliva reke Ralje koji se administrativno nalaze na području grada Beograda. Podzemne vode su glavni izvor za vodosnabdevanje i navodnjavanje u ovom području. Seoska naselja nemaju urađenu komunalnu infrastrukturu pa predstavljaju značajan faktor za degradaciju kvaliteta podzemnih voda na ovom području. U periodu 2012-2014 godine prikupljeno je 100 uzorka ...Sunčica Ninković, Nebojša Atanacković, Sava Magazinović, Jakov Andrijašević, Mihailo Šević. "Ocena kvaliteta i mogućnost korišćenja podzemnih voda za piće i navodnjavanje u slivu reke Ralje" in XV Srpski simpozijum o hidrogeologiji sa međunarodnim učešćem, Kopaonik, 14-17.septembar 2016. godine, Univerzitet u Beogradu- Rudarsko-geološki fakultet (2016) М33
-
Mineralni i hemijski sastav čestica u atmosferi zone Kolubarskog basena i uticaj na životnu sredinu
Željko R. Cvetković (2013-11-18)Čestice iz vazduha su prikupljane u blizini termoelektrane i površinskih kopovarudnika uglja u Kolubarskom basenu. Izmereni srednji sadržaji koncentracija rastvornih,nerastvornih i ukupnih taložnih materija na godišnjem nivou prelaze 200 mg/m2dan (K-1, K-3, K-4, K-5). Distribucija čestica na svim lokacijama klasifikovana je na česticeveličine veće od 10 μm, zatim na čestice veličine od 10 μm do 2,5 μm i klase česticaveličine ispod 2,5 μm. Ovakva podela je dala odnos koncentracija inhalatornih irespiratornih čestica po mernim mestima. Skenirajuća elektronska mikroskopija jepokazala ...mineral, četica, prašina, leteći pepeo, aerosediment, PM10, teški metali,koncentracija, veličina čestice, KolubaraŽeljko R. Cvetković. "Mineralni i hemijski sastav čestica u atmosferi zone Kolubarskog basena i uticaj na životnu sredinu" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2013-11-18)
-
Mineralni i hemijski sastav čestica u atmosferi zone Kolubarskog basena i uticaj na životnu sredinu
Željko R. Cvetković (2013-11-18)Čestice iz vazduha su prikupljane u blizini termoelektrane i površinskih kopovarudnika uglja u Kolubarskom basenu. Izmereni srednji sadržaji koncentracija rastvornih,nerastvornih i ukupnih taložnih materija na godišnjem nivou prelaze 200 mg/m2dan (K-1, K-3, K-4, K-5). Distribucija čestica na svim lokacijama klasifikovana je na česticeveličine veće od 10 μm, zatim na čestice veličine od 10 μm do 2,5 μm i klase česticaveličine ispod 2,5 μm. Ovakva podela je dala odnos koncentracija inhalatornih irespiratornih čestica po mernim mestima. Skenirajuća elektronska mikroskopija jepokazala ...mineral, četica, prašina, leteći pepeo, aerosediment, PM10, teški metali,koncentracija, veličina čestice, KolubaraŽeljko R. Cvetković. "Mineralni i hemijski sastav čestica u atmosferi zone Kolubarskog basena i uticaj na životnu sredinu" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2013-11-18)
-
Hazardous substances in karst aquifer waters - one of the results of the operational monitoring of groundwater in Serbia
У циљу оцене стања животне средине и разумевања потенцијалних узрока још раније евидентираног лошег хемијског статуса водног тела подземних вода „Крш–север“, извршенa je хидрогеолошка проспекција шире околине лежишта бакра Мајданпек, која је укључилаистраживање површинског копа, флотационог језера и главних карстних врела и пећина. Имајући у виду да се експлоатационо поље рудника бакра Мајданпек директно граничи са карстном издани и водним телом подземних вода „Крш–север“, параметри квалитета подземне воде су анализирани (in situ и лабораторијски) на два главна карстна врела ...Zoran Stevanović, Veljko Marinović, Branislav Petrović. "Hazardous substances in karst aquifer waters - one of the results of the operational monitoring of groundwater in Serbia" in Geoloski anali Balkanskoga poluostrva (Annales geologiques de la Peninsule balkanique), University of Belgrade, Faculty of Mining and Geology (2020). https://doi.org/10.2298/GABP201107010S М24
-
EIT Raw Materials RIS-DUSTREC: investigation and selection of furnace dust samples for valuable metals recovery
Davide Mombelli, Carlo Mapelli, Gianluca Dall’Osto, Gašper Tavčar, Robert Kocjančič, Dragan Radulović, Ivica Ristović, Mateusz Ciszewski, Jasna Kastivnik, Ana Mladenovič, Alenka Mauko Pranjić, Mateja Košir (2024)Svake godine se generiše oko 1,2 Mt prašine iz električnih lučnih peći (EAF) i oko 50 kt prašine iz peći Kupola (CF) u Evropi. Oba materijala su klasifikovana kao opasan otpad zbog značajne koncentracije Zn, Cd, Cr, Ni i Pb, koji opterećuju metaluršku industriju, iako imaju mogućnost da se smatraju alternativnim izvorom vrednih metala. Oko 30 čeličana u regionu Istočne i Jugoistočne Evrope Regionalne inovacione šeme (ESEE RIS) koriste EAF za otpad na bazi proizvodnja čelika. Međutim, prašina koja ...EAF proizvodnja čelika, EAF prašina, prašina kupolaste peći, reciklaža, gravitacijska i magnetna separacija, ugljenotermičko topljenje, hidrometalurgijaDavide Mombelli, Carlo Mapelli, Gianluca Dall’Osto, Gašper Tavčar, Robert Kocjančič, Dragan Radulović, Ivica Ristović, Mateusz Ciszewski, Jasna Kastivnik, Ana Mladenovič, Alenka Mauko Pranjić, Mateja Košir. "EIT Raw Materials RIS-DUSTREC: investigation and selection of furnace dust samples for valuable metals recovery" in La Metallurgia Italiana, International Journal of the Italian Association for Metallurgy (2024) М23