Претрага
66 items
-
Kvarcdioritporfiriti Velikog Krivelja| njihova alteracija i veza sa orudnjenjem
Gojko Đorđević (1980)Gojko Đorđević. Kvarcdioritporfiriti Velikog Krivelja| njihova alteracija i veza sa orudnjenjem, Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 1980
-
Geološka građa istočnog dela Velikog Jastrepca
Darko Spahić (2006)Darko Spahić. Geološka građa istočnog dela Velikog Jastrepca, Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 2006
-
Palaeoflora of Kamenica (Pranjani Basin, western Serbia)
Palaeofloras of the Paleogene in Serbia are relatively rare, especially in comparison with floras from Neogene sediments. Most Paleogene phytoas sociations from the territory of Serbia existed in a dry and warm climate. The youngest Paleogene phytoassociation originates from the Pranjani Basin (Western Serbia), locality Kamenica. The age of this palaeoflora is determined as Late Oligocene. This fossil plant assemblage is different from other Paleo gene phytoassociations.The palaeoflora from Kamenica is characterized with leaf imprints larger than in other ...... Кључне речи: макрофлора, млађи олигоцен, Прањански басен, Каменица Introduction – geological setting The Pranjani Basin is part of the West Morava Graben (also known as the Čačak-Kraljevo Basin). Located on the northwestern border of the Ča čak- Kraljevo Basin, the Pranjani Basin covers an area ...
... similar early Miocene floras, the deposits of the first horizon probably correspond to the upper parts of the Late Oligocene-early Miocene. The Zapadna Morava Gra ben, also known as the Čačak-Kraljevo Basin, is the largest Intradinaric de- pression which extends NW–Se. Block downthrows along NW–Se faults ...
... faults and later ruptures of e-W and some of Ne–SW trends, controlled the formation of the Graben and its geometry. a characteristic of the Zapadna Morava Graben is the large subsidence of the Ottnangian-Karpatian, probably superposed upon similar movements of the Oligocene-Miocene. The central Graben sank ...Zorica Lazarević, Ljubica Milovanović, Jelena Milivojević, Ivana Vasiljević . "Palaeoflora of Kamenica (Pranjani Basin, western Serbia)" in Geološki anali Balkanskog poluostrva, Beograd : Rudarsko-geološki fakultet (2019). https://doi.org/10.2298/GABP1902053L
-
Utvrđivanje optimalnig režima rada kod rotacionog bušenja u cilju eksploatacije miniranjem| definisanog paramtrima bušenja i osobinama stena i rude za rudnik Bor i Veliki Krivelj
Vladimir Pešić (1973)Vladimir Pešić. Utvrđivanje optimalnig režima rada kod rotacionog bušenja u cilju eksploatacije miniranjem| definisanog paramtrima bušenja i osobinama stena i rude za rudnik Bor i Veliki Krivelj, 1973
-
Geohemijske karakteristike izmenjenih i mineralizovanih zona u ležištu Veliki majdan
Zoran Starčević (1999)Zoran Starčević. Geohemijske karakteristike izmenjenih i mineralizovanih zona u ležištu Veliki majdan, Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 1999
-
Geohemijske karakteristike i korelacija dajkova tercijarnih magmata u području Velikog Majdana
Dejan Prelević (1995)Dejan Prelević. Geohemijske karakteristike i korelacija dajkova tercijarnih magmata u području Velikog Majdana, Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 1995
-
Prilog proučavanju magnetnih pojačavača za automatizaciju izvoznih i drugih velikih mašina u rudarstvu
Vojislav Grujić (1965)Vojislav Grujić. Prilog proučavanju magnetnih pojačavača za automatizaciju izvoznih i drugih velikih mašina u rudarstvu, Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 1965
-
Prilog proučavanju magnetnih pojačavača za automatizaciju izvoznih i drugih velikih mašina u rudarstvu
Vojislav Grujić (1965)Vojislav Grujić. Prilog proučavanju magnetnih pojačavača za automatizaciju izvoznih i drugih velikih mašina u rudarstvu, Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 1965
-
Geološko-ekonomska ocena bakronosnog rudišta Veliki Krivelj""
Momčilo Terzić (1974)Momčilo Terzić. Geološko-ekonomska ocena bakronosnog rudišta Veliki Krivelj"", 1974
-
Matematičko modeliranje ciklusa mlevenja rude u Rudniku bakra Veliki Krivelj
(2003)Matematičko modeliranje ciklusa mlevenja rude u Rudniku bakra Veliki Krivelj, Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 2003
-
The Importance of Geotechnical Investigations for the Construction of Transfer Station „Prelići“ on Landfill in Cacak – Serbia
For the purpose of the facilities construction within the transfer station „Prelici“ in Cacak, specific geotechnical investigations were carried out based on which the technological project with the facilities schedule was developed. Significant deviations in relation to the presented results were determined during earthworks, so the additional geotechnical investigation works were carried out. Since the new investigation works have determined a different cross section of the terrain, it was proposed to move the planned facilities which led to the ...... The landfill is formed in alluvial plane of the left valley side of the West Morava River, i. e. left valley side of the Atenica River, which also represents eastern border of the landfill and which flows into the West Morava River in the landfill zone. Unfortunately, this is a very common case in many ...Dragoslav Rakić, Irena Basarić, Jovana Janković, Tina Đurić. "The Importance of Geotechnical Investigations for the Construction of Transfer Station „Prelići“ on Landfill in Cacak – Serbia" in 17th International waste management and landfill symposium, Proceedings SARDINIA 2019, CISA Publisher (2019)
-
Stohastička simulacija faktora sigurnosti kod proračuna stabilnosti kosina površinskih kopova na primeru velikog Krivelja
Zoran Milanović (1990)Zoran Milanović. Stohastička simulacija faktora sigurnosti kod proračuna stabilnosti kosina površinskih kopova na primeru velikog Krivelja, Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 1990
-
Heavy metals in lignite and soil of Kostolac-Kovin coal basin, eastern Serbia - comparative analysis with selected cities in Serbia, region, Europe and world
Bogoljub Vučković, Bojan Dimitrijević (2023)The Kostolac-Kovin coal basin with an area of 320 km2, with 5 separate layers of coal and with a total of about 5.7 Bt of geological resources and reserves represents an exceptional potential for coal production in Serbia. The coal resources listed in this way are not fully exploitable, but they represent potential for consideration. In this paper, we deal with the geochemical characteristics of coal seams and perform a comparative analysis of coal affectation on the environment. With ...... issue. Key Words: lignite, heavy metals, concentrations 1. GENERAL INFORMATIONS The coal basin is located in castern Serbia, between the Velika Morava and Mlava rivers, which flow into the Danube in that area (figure 1 and 2). Itis divided into two parts by the Danube - to the south is the ...
... dots) for the period 1941-2022. years in the Kostolac-Kovin coal-bearing basin, blue thick line — river Danube, blue thin line left – river Pelika Morava, blue thin line center — river Mlava, gray circle - uhderwater mining of Kovin lignite 178 4964000-| |j 4984000. 4962000— || 4960000—| ...
... disertacija, RGF, Univerzitet u Beogradu 10. Čakmak D., Perović V., Saljnikov E., i dr., 2016 - Stanje nepoljoprivrednog zemljišta industrijskih zona većih gradova u republici Srbiji sa aspekta biološkog i hemijskog kvaliteta, Institut za zemljište Beograd, 2016 11. Đozić A., Žiško D., 2015 - Prisustvo ...Bogoljub Vučković, Bojan Dimitrijević. "Heavy metals in lignite and soil of Kostolac-Kovin coal basin, eastern Serbia - comparative analysis with selected cities in Serbia, region, Europe and world" in 9th International Conference Mining and Environmental Protection, 24–27. May 2023, Sokobanja, Beograd : Univerzitet u Beogradu, Rudarsko-geološki fakultet (2023)
-
Uporedna analiza stabilnosti završnih kosina površinskog kopa „Veliki Krivelj“
Mihajlo Topalović (2023)Površinski kop „Veliki Krivelj“ nalazi se u blizina grada Bora i u neposrednoj blizini sela Krivelj. Od 2018. godine je u vlasništvu kineske kompanije „Zijin“ koja ima udeo od 63% vlasništva celokupnog RTB-a Bor. Na površinskom kopu obavlja se masovna eksploatacija rude bakra opremom visokog kapaciteta. Za bušenje se koriste bušilice prečnika od 250 do 310 mm, a za utovar minirane rude i jalovine bageri čija je zapremina kašike 15 m3 i 22 m3. Za površinski kop „Veliki Krivelj“ ...Mihajlo Topalović. Uporedna analiza stabilnosti završnih kosina površinskog kopa „Veliki Krivelj“, 2023
-
Modeliranje sistema upravljanja zaštitom životne sredine u rudarsko-energetskim kompleksima
Jelena R. Malenović - Nikolić (2016-07-12)Efikasnost funkcionisanja sistema upravljanja zaštitom životne sredine u rudarskoenergetskimkompleksima zavisi od stepena sprovođenja usvojene politike zaštiteživotne sredine i primene preventivnih mera zaštite životne sredine. Nedostatakfinansijskih sredstava za unapređivanje tehnologije eksploatacije, transporta, pripreme iprerade energetskih mineralnih sirovina u našim rudarsko-energetskim kompleksima,negativno utiče na ostvarivanje ciljeva zaštite životne sredine, a posledice radnihaktivnosti rudarsko-energetskih kompleksa dovode do smanjenja nivoa kvalitetavazduha, vode i zemljišta...rudarsko-energetski kompleks, životna sredina, sistem upravljanja,višekriterijumsko odlučivanje, modeliranje... vrednosti indikatora (tabela 68) zaključuje se da termoelektrane „Kostolac“ i „Kolubara“ utiču na zagađivanje vazduha u većoj meri, u odnosu na termoelektrane „Obrenovac“ i „Morava“, ako se problem posmatra u skladu s učešćem termoelektrana u instalisanim kapacitetima. Problem je izraženiji kod ...
... ugalj rudarsko-energetskog kompleksa „Kolubara”. Indikatori emisije rudarsko-enrgetskog kompleksa „Morava” pokazuju na stanje slično u rudarsko-energetskom kompleksu „Kostolac”, gde se beleže duplo veće vrednosti u odnosu na odgovarajuće indikatore instalisanih kapaciteta. Izuzetak je indikator emisije ...
... Obrenovac Morava 0 20 40 60 80 1 2 3 % Kostolac Kolubara Obrenovac Morava 0 20 40 60 80 1 2 3 % Kostolac Kolubara Obrenovac Morava 0 20 40 60 80 100 1 2 3 % Kostolac Kolubara Obrenovac Morava 0 10 20 30 40 1 2 3 % Kolubara Kostolac Obrenovac Morava 0 10 20 ...Jelena R. Malenović - Nikolić. "Modeliranje sistema upravljanja zaštitom životne sredine u rudarsko-energetskim kompleksima" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2016-07-12)
-
Terenska nastava iz geofizike: Arheološki lokaliteti na području Trstenika
... p e Lokalitet, koji je geofizički naj- duže ispitivan, od 2016 - 2019. godi- ne, je Đurovača, u ataru sela Bogdanje, na levoj strani reke Zapadna Morava. Istorijski izvori koji govore o ovom lo- kalitetu vezuju postanak i izgradnju cr- kvišta Đurovače za legendarnu ličnost, Jug Bogdana (Вукчевић, ...
... tragovi pokretnih arheoloških nalaza višeslojnog lokaliteta koji je naseljavan od antike do srednjeg veka (Рашковић, 2013; Рашковић, 2017). Tragovi većeg rimskog objekta, najverovatnije tipa „vila rustika“, nalaze se u trsteničkom selu Veluće, nedaleko od istoimenog srednjovekovnog mana- stira. Do ...
... srednjeg veka, tokom 2016. godine spro- vedena su magnetometrijska istraživanja na ukupnoj površini od oko 0,2 ha. Na ovom lokalitetu, usled prisustva velikog broja smetnji visokog intenziteta, u vidu podzemnih metalnih cevi i pumpi za na- vodnjavanje, drugih metalnih obejakata, kao i dalekovoda, nisu ...Dragana Đurić, Jelena Vukčević, Dejan Vučković, Ivana Vasiljević, Vesna Cvetkov . "Terenska nastava iz geofizike: Arheološki lokaliteti na području Trstenika" in Aktuelna interdisciplinarana istraživanja tehnologije u arheologiji jugoistočne Evrope: zbornik radova / Prvi skup Sekcije za arheometriju, arheotehnologiju, geoarheologiju i eksperimentalnu arheologiju Srpskog arheološkog društva, 28.02.2020., Beograd, Beograd : Srpsko arheološko društvo (2020)
-
Projection of SO2 emissions in coal power plants in Serbia
Aleksandar Madžarević, Predrag Jovančić, Stevan Đenadić, Filip Miletić, Miodrag Ristović, Miroslav Crnogorac (2023)The production of electricity in the countries of South-Eastern Europe (SEE) was mainly related to the use of coal, predominantly lignite. The total installed capacity of thermal power plants using coal in these seven countries is 17.813 MW, distributed in 31 thermoblocks. The mentioned plants are the dominant pollutant emitters in all observed countries. Data on the largest emitters in the countries of the European Union and a comparison with SEE countries were collected. The calculation of emissions of ...... 315 MW Rom?7 - Govora TPP: 100 MW Srb1 - Nikola Tesla A, B TPP: 3036 MW Srb2 - Kolubara A TPP: 239 MW Srb3 - Kostolac A, B TPP: 1010 MW Srb4 - Morava TPP: 120 MW. Figure 1. Region SEE with thermal power plant's locations 2. SOx EMISSION IN EUROPE AND SERBIA Tables 2 show thermal power plants ...Aleksandar Madžarević, Predrag Jovančić, Stevan Đenadić, Filip Miletić, Miodrag Ristović, Miroslav Crnogorac. "Projection of SO2 emissions in coal power plants in Serbia" in 9th International Conference Mining and environmental protection, Sokobanja 24-27th May 2023., Belgrade : University of Belgrade, Faculty of Mining and Geology (2023)
-
Investigating distant effects of the Moesian promontory: Brittle tectonics along the western boundary of the Getic unit (East Serbia)
In this study, we report evidence for brittle deformation in a part of the Carpatho–Balkan orogen, which is explained in terms of effects of the rigid Moesian promontory of the European plate on fault kinematics in East Serbia. We focus on the westernmost part of the Getic Unit of the East Serbian Carpatho–Balkanides, i.e. the Gornjak–Ravanica Unit, located between two main thrusts that were repeatedly activated from Early Cretaceous to recent times. We combine a new data set on ...Getikum, Mezijska jedinica, Karpato-balkanski orogen, krte deformacije, Gornjačko-ravanička jedinicaAna Mladenović, Milorad D. Antić, Branislav Trivić, Vladica Cvetković. "Investigating distant effects of the Moesian promontory: Brittle tectonics along the western boundary of the Getic unit (East Serbia)" in Swiss Journal of Geosciences, Springer (2019). https://doi.org/10.1007/s00015-018-0324-5
-
Dvodimenzionalna geometrijska morfometrija prvih gornjih molara hominina sa teritorije Srbije - taksonomska i metodološka analiza
Predrag N. Radović (2022)Primarni cilj ove studije tiče se taksonomske identifikacije fosilnih prvih gornjih molara (M1) hominina pronađenih u Srbiji, primenom metoda dvodimenzionalne (2D) geometrijske morfometrije. U prvoj (metodološkoj) fazi istraživanja ispitana je efikasnost 16 različitih pristupa (geometrijskih modela) u klasifikaciji M1 neandertalaca i anatomski modernog čoveka. Modeli su testirani na dva seta okluzalnih projekcija krunica (n = 34 i n = 64) dobijenih orijentisanjem digitalnih 3D modela u virtuelnom okruženju ili fotografisanjem fizičkih primeraka zuba. Prilikom testiranja primenjena je klasifikacija zasnovana ...2D geometrijska morfometrija, prvi gornji molar (M1), taksonomska identifikacija, neandertalci, anatomski moderni ljudi, Pešturina, Velika Balanica, SrbijaPredrag N. Radović. Dvodimenzionalna geometrijska morfometrija prvih gornjih molara hominina sa teritorije Srbije - taksonomska i metodološka analiza, Beograd : [P. Radović], 2022
-
Dimenzionisanje deponija za ugalj
... deponije Nikola Tesla-A 36.200 530.000 14 polarna da Nikola Tesla-B 42.000 370.000 9 polarna da Kolubara 12.000 110.000 10 linijska ne Morava 4.000 200.000 50 linijska da Kostolac-A 12.000 120.000 10 linijska ne Kostolac-B 38.400 600.000 15 linijska ne Vrsta deponije. Kada se ...
... homogenizaciju uglja. Deponije, kao prostor za mešanje ugljeva različitog porekla i karakteristika značajne su samo za velike luke. ZNAČENJE POJEDINIH IZRAZA Postoji veliko šarenilo izraza kojim se želi opisati homogenizacija, i u srpskom i u engleskom jeziku. U srpskom jeziku se to radi opisno ...
... 2, koja daje petogodišnji prosek, vidi se korišćenje deponija. U januaru, maju i novembru izrazito je veća potrošnja od proizvodnje (dovoza) uglja, dok je u aprilu, julu i oktobru suprotno (veći dovoz od potrošnje). Tokom ostalih meseci dovoz i potrošnja su prilično izjednačeni. Zbog postojanja ...Dinko Knežević, Božo Kolonja, Ranka Stanković, Aleksandra Tomašević, Dragana Nišić. "Dimenzionisanje deponija za ugalj" in Jedanaesta međunarodna konferencija o površinskoj eksploataciji OMC, 2014, Zlatibor, 15-18 oktoba 2014, Zlatibor : Jugoskovenski komitet za površinsku eksploataciju (2014)