Претрага
345 items
-
Ефикасност дистрибуције и коришћења природног гаса у домаћинствима
Dejan Brkić (2010-03-30)Природни гас ће се у будућности све више користити као енергент за подмиривање грејних потреба становништва у српским градовима. Стога је потребно изнаћи најповољнији начин употребе природног гаса. Природни гас се може користити за подмирење грејних потреба становништва на два дијаметрално супростављена начина, и то директно, тако што би се гас директно уводио у зграде путем дистрибутивног система за снабдевање гасом и затим сагоревао у гасном котлу којим је сваки стан опремљен (гасни дистрибутивни систем), или индиректно, тако што ...prirоdni gаs, distribuciја gаsа,grејаnjе, cеvоvоdi, cеvоvоdnе mrеžе,fаktоr trеnjа pri prоtоku fluidа,urbаnizаm... ни на систем убеђени да је то и истина. Овакво грејање имају једино становници приградског насеља Обреновац који су прикључени на термоелектрану „Никола Тесла“. E . И зб ор о пт им ал но г с ис те м а гр еј ањ а на п ри ро дн и га с на о сн ов у ур ба ни ст ич ки х па ра ...Dejan Brkić. "Ефикасност дистрибуције и коришћења природног гаса у домаћинствима" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2010-03-30)
-
Upravljanje resursima podzemnih voda severne Bačke
Bojan B. Hajdin (2013-03-07)Vodosnabdevanje gradova i naselja severne Bačke vrši se u potpunosti iskorišćavanjempodzemnih voda. Najznačajnije količine podzemne vode namenjene za piće zahvatajuse iz izdani u vodonosnim pleistocenskim naslagama koje su poznate kao osnovnivodonosni kompleks, dok su danas u vodosnabdevanju manje zastupljene vode izizdani u pliocenskim sedimentima i prve, slobodne izdani rasprostranjene plitko ispodpovršine terena.Pored snabdevanja stanovništva, veliki potrošači podzemne vode su i industrijskapreduzeća, a zbog loših uslova i nerazvijenih sistema za navodnjavanje sve veći korisnicivoda prve izdani postaju i poljoprivredni proizvođači.Geološka ...resursi podzemnih voda, vodosnabdevanje, održivo upravljanje, osnovni vodonosni kompleks, termomineralne vode, monitoring podzemnih... XI gimnaziju u Beogradu, a 1987. godine diplomirao je na Rudarsko-geološkom fakultetu, Smeru za hidrogeologiju. Dobitnik je nagrade Fonda “Miloš i Nikola Pavlović” za najbolji diplomski rad iz oblasti hidrogeologije za 1987. godinu. Od 1988. godine zaposlen je na Rudarsko-geološkom fakultetu, Smeru ...Bojan B. Hajdin. "Upravljanje resursima podzemnih voda severne Bačke" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2013-03-07)
-
Mineralni i hemijski sastav čestica u atmosferi zone Kolubarskog basena i uticaj na životnu sredinu
Željko R. Cvetković (2013-11-18)Čestice iz vazduha su prikupljane u blizini termoelektrane i površinskih kopovarudnika uglja u Kolubarskom basenu. Izmereni srednji sadržaji koncentracija rastvornih,nerastvornih i ukupnih taložnih materija na godišnjem nivou prelaze 200 mg/m2dan (K-1, K-3, K-4, K-5). Distribucija čestica na svim lokacijama klasifikovana je na česticeveličine veće od 10 μm, zatim na čestice veličine od 10 μm do 2,5 μm i klase česticaveličine ispod 2,5 μm. Ovakva podela je dala odnos koncentracija inhalatornih irespiratornih čestica po mernim mestima. Skenirajuća elektronska mikroskopija jepokazala ...mineral, četica, prašina, leteći pepeo, aerosediment, PM10, teški metali,koncentracija, veličina čestice, Kolubara... kvaliteta uglja i morfoloških karakteristika ugljenih slojeva ipak postoje. To je upravo i ograničavajući faktor pri plasmanu ovog ugla. Najveće TE ˝Nikola Tesla-A i B˝ u Obrenovcu kao i TE u Velikim Crljenima koriste ugalj toplotne moći veće od 5320 KJ/kg za direktno sagorevanje i proizvodnju električne ...Željko R. Cvetković. "Mineralni i hemijski sastav čestica u atmosferi zone Kolubarskog basena i uticaj na životnu sredinu" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2013-11-18)
-
Mineralni i hemijski sastav čestica u atmosferi zone Kolubarskog basena i uticaj na životnu sredinu
Željko R. Cvetković (2013-11-18)Čestice iz vazduha su prikupljane u blizini termoelektrane i površinskih kopovarudnika uglja u Kolubarskom basenu. Izmereni srednji sadržaji koncentracija rastvornih,nerastvornih i ukupnih taložnih materija na godišnjem nivou prelaze 200 mg/m2dan (K-1, K-3, K-4, K-5). Distribucija čestica na svim lokacijama klasifikovana je na česticeveličine veće od 10 μm, zatim na čestice veličine od 10 μm do 2,5 μm i klase česticaveličine ispod 2,5 μm. Ovakva podela je dala odnos koncentracija inhalatornih irespiratornih čestica po mernim mestima. Skenirajuća elektronska mikroskopija jepokazala ...mineral, četica, prašina, leteći pepeo, aerosediment, PM10, teški metali,koncentracija, veličina čestice, Kolubara... kvaliteta uglja i morfoloških karakteristika ugljenih slojeva ipak postoje. To je upravo i ograničavajući faktor pri plasmanu ovog ugla. Najveće TE ˝Nikola Tesla-A i B˝ u Obrenovcu kao i TE u Velikim Crljenima koriste ugalj toplotne moći veće od 5320 KJ/kg za direktno sagorevanje i proizvodnju električne ...Željko R. Cvetković. "Mineralni i hemijski sastav čestica u atmosferi zone Kolubarskog basena i uticaj na životnu sredinu" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2013-11-18)
-
Hidrogeoekološki uslovi eksploatacije kamenih i mrkih ugljeva Srbije
Branko R. Miladinović (2016-04-27)Ugalj predstavlja energent na čijoj osnovi se razvija privreda celog sveta.Zato mu se pridaje velika pažnja u eksploataciji i preradi, bez obzira na mnogeštetne uticaje na životnu sredinu, a posebno na efekat staklene bašte koji sestvara emisijom zagađujućih materija u atmosferu radom termoelektrana naugalj.U Srbiji, resurs koji se danas u najvećoj meri koristi u proizvodnjielektrične energije je ugalj i on učestvuje u proseku sa 70 %. U strukturi ukupneproizvodnje ugljeva, dominiraju lignitski ugljevi sa učešćem od 98 %, a ...Srbija, kameni i mrki ugalj, podzemna eksploatacija, preradauglja, rudničke vode, hemijski sastav, emisija zagađujućih materija, životnasredina... iznosila oko 100.000 t svih vrsta uglja (Simić 1960). Sve veći privredni razvoj Srbije je uslovio i veću potražnju za ugljem, tako da je do Drugog svetskog rata, najveća godišnja proizvodnja u Srbiji ostvarena 1939. godine i iznosila je 1.634.242 t (Simić 1958). Nakon Drugog svetskog rata, p ...
... 1960: Gidrogeologija i inženernaja geologija pri osnoeni i ugolnih mestorožnenij, Moskva. 81. Simić V., 1958: Razvoj ugljonokopa i ugljarske privrede u Srbiji , Izdanje SAN- u, knj.18., Beograd. 82. Simić V., 1960: Iz skorašnje prošlosti rudarstva u Srbiji, Zavod za geološka i geofizička istraživanja ...
... Prvi pisani podaci o pojavama kamenog uglja kraj Dunava (više Smedereva), potiču od Vuka Karadžića („Danica“ za 1827. god., str.29., preuzeto od Simić 1958). Interesovanje za rudarstvom u tadašnjoj Srbiji, počinje da se javlja posle hatišerifa od 1830. godine, kada je Srbija dobila malu nezavisnost ...Branko R. Miladinović. "Hidrogeoekološki uslovi eksploatacije kamenih i mrkih ugljeva Srbije" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2016-04-27)