Претрага
800 items
-
Field Zoning According to the Possibility of Applying Mechanized Excavation With a Longwall Below the Town of Gacko
Dragana Savić, Jelena Majstorović (2021)Mogućnost povećanja korišćenja resursa čvrstog energetskog goriva u procesu rešavanja energetske krize koja je sve prisutnija u širem regionu, jeste pravi izazov rudarske nauke. Podzemna eksploatacija uglja je složen proizvodni proces koji objedinjuje više tehnoloških postupaka u jedinstvenu celinu: izradu podzemnih prostorija, otkopavanje, transport i izvoz, ventilaciju proizvodnog sistema, odvodnjavanje, servisiranje objekata i sistema, zaštitu i sigurnost rada. Jedan od osnovnih problema koji prati podzemnu eksploataciju uglja jeste stabilnost podzemnih prostorija i deformacije na površini terena, jer su podzemne ...mehanizovano otkopavanje, mehanizovano široko čelo, zoniranje terena, modeliranje, stabilnost, sleganje, stabilnost kosinaDragana Savić, Jelena Majstorović. "Field Zoning According to the Possibility of Applying Mechanized Excavation With a Longwall Below the Town of Gacko" in 10 th International Conference Coal 2021 Zlatibor, 13-16 October 2021, Jugoslovenski komitet za površinsku eksploataciju (2021)
-
Optimizacija parametara reza rotornog bagera pri otkopavanju materijala sa povećanom čvrstoćom
Saša D. Bošković (2016-09-09)Otkopavanje materijala rotornim bagerom je veoma sloţen fiziĉko-mehaniĉki proces. Pokazatelji efektivnosti tog procesa zavise od velikog broja raznovrsnih ĉinilaca od kojih se posebno mogu istaći: fiziĉko-mehaniĉke karakteristike materijala koji se otkopava, reţim rada bagera i izbor tehnoloških parametara bloka, odreska i reza, geometrije vedrica i zuba itd. Poseban problem se javlja kod otkopavanja materijala povećane ĉvrstoće, što je ĉest sluĉaj na našim površinskim kopovima. Dimenzionisanje specifiĉne sile kopanja bagera prema manjim masama izuzetno ĉvrstog materijala je neracionalno i rešenje ...rotorni bager, parametri reza, otpor na kopanje, dinamika bagera, kapacitet, optimizacija, specifična potrošnja energije... kako na proizvodnji uglja tako i na proizvodnji otkrivke. Eksploatacija uglja rotornim bagerom je, usled raslojavanja ugljenog sloja i pojave velikog broja proslojaka jalovine u uglju, postala ekonomski neopravdana. Zato je primenjena tehnologija selektivnog otkopavanja uglja diskontinualnom opremom ...
... godišnjeg kapaciteta 2,2 miliona tona uglja, je otvoren 1978. god. i bio je podeljen na dva eksploataciona polja: Polje A i Polje B. Do 1999. godine, proizvodnja uglja i otkrivke je vršena uglavnom primenom kontinualne tehnologije. Eksploatacija uglja je vršena rotornim bagerom, odnosno BTD ...
... fakultetu u Beogradu, mentor Prof. Dr Vladimir Pavlović. Nakon diplomiranja se zaposlio u preduzeću ZDP Rudnik i TE Gacko. U rudniku Gacko obavljao je poslove smenskog inţenjera, rukovodioca RJ Rudnik, tehniĉkog rukovodioca tehniĉke pripreme, tehniĉkog rukovodioca sluţbe pripreme rudarskih radova ...Saša D. Bošković. "Optimizacija parametara reza rotornog bagera pri otkopavanju materijala sa povećanom čvrstoćom" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2016-09-09)
-
Analiza postignutih rezultata na izradu hodnika u rudniku Rudnik"sa predlogom za poboljšanje učinaka"
Vladimir Nastić (2002)Vladimir Nastić. Analiza postignutih rezultata na izradu hodnika u rudniku Rudnik"sa predlogom za poboljšanje učinaka", Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 2002
-
Reciklaža i ponovna upotreba flotacijske jalovine rudnika „Rudnik“ u cilju osvajanja tehnoloških postupaka prerade sekundarnih sirovina u Srbiji – projekat iz programa Prizma (2024-2026) - REASONING
Dragan S. Radulović, Jovica Stojanović, Grozdanaka Bogdanović, Vladimir Simić, Milena Kostović, Vladimir Jovanović, Dejan Todorović, Branislav Ivošević (2023)Velike količine flotacijske jalovine stvaraju se u Srbiji (preko 20 Mt), kao i u svetu (20.000-25.000 Mt). Zbog zaostalih teških metala (Pb, Cu, Fe i Zn...) ona predstavlja potencijalno opasni otpad koji bi trebalo zbog vrednosti plemenitih i obojenih metala u njoj reciklirati. Na Rudniku „Rudnik“ svake godine se generiše oko 250.000 t, flotacijske jalovine, od 1953. god. oko 11 Mt. Naučno istraživačkim radom i obavljenim ispitivanjima u okviru Projekta-REASONING (2024.-2026.) dobiće se rezultati i osvojiće se nova inovativna rešenja ...Dragan S. Radulović, Jovica Stojanović, Grozdanaka Bogdanović, Vladimir Simić, Milena Kostović, Vladimir Jovanović, Dejan Todorović, Branislav Ivošević. "Reciklaža i ponovna upotreba flotacijske jalovine rudnika „Rudnik“ u cilju osvajanja tehnoloških postupaka prerade sekundarnih sirovina u Srbiji – projekat iz programa Prizma (2024-2026) - REASONING" in X Kolokvijum o pripremi mineralnih sirovina, Univerzitet u beogradu, Rudarsko-geološki fakultet,08.12.2023, Beograd : Univerzitet u Beogradu, Rudarsko-geološki fakultet (2023)
-
Aлтерације перидотита контролисане карактером флуида на примеру харцбургита Рудника - Серпентинизација или талкизација?
Стефан Петровић, Наталија Батоћанин (2020)У раду су приказани резултати испитивања серпентинисаних харцбургита Брђана (43°58'45.1" СГШ, 20°25'12.6" ИГД) и талкизираних харцбургита откривених у интервалу 429-559.8 m у истражној бушотини 330А/18 (44°07'33.2" СГШ, 20°30'28.5" ИГД) на Руднику. Узорци оба локалитета показују карактеристике резидуалних харцбургита из омотача, односно тектонита; лепидобластичне, бластозрнасте, или порфирокластичне структуре и масивне текстуре. Серпентинисани харцбургити и серпентинити Брђана су изграђени од серпентина, ретких реликата оливина и ортопироксена, акцесорног спинела, и веома ретког секундарног магнезита и магнетита. Најдоминантнији састојак (местимично гради и преко ...... испитиваних харцбургита Рудника Figure 4. Composition of olivine from the studied harzburgites from Rudnik Mts Слика 5. Дифрактограм испитиваног узорка талкизираног харцургита са Рудника Figure 5. Diffractogram of the analyzed sample of talcized harzburgite from Rudnik Mts Слика 6. О ...
... Brydone Ltd., London, 371 pp. DJOKOVIĆ, I. (2010-14): Strukturno-geološka istraživanja sa izradom karte 1:2000 ležišta Rudnik. Fond stručnih dokumanata rudnika „Rudnik”, Rudnik. EVANS, W. B., JOHANNES, W., OTTERDOOM, H., TROMMSDORFF, V. (1976): Stability of chrysotile and antigorite in the serpentine ...
... Nevertheless, the serpentinized peridotites are certainly not. Key words: Rudnik, Brdjani, harzburgite, serpentinite, talc УВОД Током 2018. године, истражним бушењем у експлоатационом пољу рудника "Рудник" констатоване су ултрабазичнe стене. Картирањем бушотине 330А/18 (Сл. 1), из које ...Стефан Петровић, Наталија Батоћанин. "Aлтерације перидотита контролисане карактером флуида на примеру харцбургита Рудника - Серпентинизација или талкизација?" in Записници српског геолошког друштва, Српско геолошко друштво, Београд (2020)
-
Uvođenje fiberglas sidara sa dvokomponentnom smešom u tehnološki proces jame rudnika Rudnik
Mitić Saša, Belić Zlatko, Milojević Dragan, Tokalić Rade. "Uvođenje fiberglas sidara sa dvokomponentnom smešom u tehnološki proces jame rudnika Rudnik" in Podzemni radovi no. 18, Beograd, Srbija:Univerzitet u Beogradu, Rudarsko-geološki fakultet, Beograd (2011): 15-20
-
Primer mineraloške karakterizacije srednjovekovne šljake iz oblasti Pb-Zn rudnika „Rudnik” kao dela istraživanja u arheotehnologiji
Alena Zdravković, Suzana Erić, Kristina Šarić. "Primer mineraloške karakterizacije srednjovekovne šljake iz oblasti Pb-Zn rudnika „Rudnik” kao dela istraživanja u arheotehnologiji" in Prvi skup Sekcije za arheometriju, arheotehnologiju, geoarheologiju i eksperimentalnu arheologiju Srpskog arheološkog društva: "Aktuelna interdiscplinarna istraživanja tehnologije u arheologiji Jugoistočne Evrope" , Beograd, 29. februar 2020., Beograd : Srpsko arheološko društvo (2020)
-
Razvoj rudarstva i metalurgije olova i cinka u rudniku ,,Trepča’’ – Stari Trg
Posle seobe Srba 1690. i 1735. godine, dolazi do prestanka eksploatacije rudnika na prostoru sadašnje Srbije i nakon zastoja od blizu 200 godina, aktivirana je rudarsko-metalurška delatnost u Srbiji u drugom kvartalu 20. veka. Prve koncesije otkupili su Englezi 1926. godine, zatim se aktiviraju rudnici u Starom Trgu (1927.), Kišnici (1927.), Ajvaliji (1930.), Novom Brdu (1933.), a u Zvečanu počinje da radi Flotacija (1930.) i Topionica sa Rafinerijom olova (1939.). U Kosovskoj Mitrovici počinje sa radom hemijska industruja 1961. ...Slobodan Trajković, Branislav Nikolić, Željko Kamberović, Sanja Bajić. "Razvoj rudarstva i metalurgije olova i cinka u rudniku ,,Trepča’’ – Stari Trg" in Bakar (2022). https://doi.org/10.5937/bakar2202011T
-
Tehno-ekonomska analiza varijanti sistema odvodnjavanja površinskog kopa Drmno od podzemnih voda do kraja eksploatacije
Odvodnjavanje površinskog kopa Drmno od podzemnih voda je jedan od najznačajnijih podsistema u procesu eksploatacije u veoma zavodnjenoj radnoj sredini Kostolačkog basena uglja. Već od 2006. godine, Inovirani dugoročni program razvoja eksploatacije uglja predviđa izradu ekrana, pored zadržavanja postojećih standardnih metoda odvodnjavanja od podzemnih voda linijama bunara. Iako je kasnijim Glavnim rudarskim projektom, takođe, bila predviđena izrada ekrana, njegova realizacija nije započela. Na osnovu realnog sagledavanja postojeće projektne dokumentacije, početak izrade ekrana se predviđa od 2023. godine. ...Tomislav Šubaranović, Dušan Polomčić, Vladimir Pavlović. "Tehno-ekonomska analiza varijanti sistema odvodnjavanja površinskog kopa Drmno od podzemnih voda do kraja eksploatacije" in XIII Međunarodna konferencija OMC, Zlatibor, 2018, Jugoslovenski komitet za površinsku eksploataciju (2018)
-
Geologija, struktura i metalogeneza olovno-cikovog ležišta planine Rudnik
Vojin Simić (1965)Vojin Simić. Geologija, struktura i metalogeneza olovno-cikovog ležišta planine Rudnik, Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 1965
-
Petrološke i teohemijske karakteristike bazaltoidnih stena Rudnika i Kopaonika
Milivoje Jovanović (1995)Milivoje Jovanović. Petrološke i teohemijske karakteristike bazaltoidnih stena Rudnika i Kopaonika, Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 1995
-
Interacija sistema daljinske kontrole i elektroenergetskog razvoja u jamiSenjski rudnik""
Ćira Sanković (1987)Ćira Sanković. Interacija sistema daljinske kontrole i elektroenergetskog razvoja u jamiSenjski rudnik"", 1987
-
Morfogenetski tipovi orudnjenja i paragenetske asocijacije u polimetaličnom ležištu Rudnik
Radule Tošović (1997)Radule Tošović. Morfogenetski tipovi orudnjenja i paragenetske asocijacije u polimetaličnom ležištu Rudnik, Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 1997
-
Genetsko i geološko-ekonomsko modeliranje polimetaličnog ležišta Rudnik(Srbija)
Radule Tošović (2000)Radule Tošović. Genetsko i geološko-ekonomsko modeliranje polimetaličnog ležišta Rudnik(Srbija), Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 2000
-
Geohemijske karakteristike flotacijskog jalovišta rudnika Grot (jugoistočna Srbija)
Božidar Đokić (2012)Božidar Đokić. Geohemijske karakteristike flotacijskog jalovišta rudnika Grot (jugoistočna Srbija), Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 2012
-
Mogućnost obaranja lebdeće mineralne prašine u rudnicima metala vodenim zavesama
Slavko Kisić (1985)Slavko Kisić. Mogućnost obaranja lebdeće mineralne prašine u rudnicima metala vodenim zavesama, Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 1985
-
Mineralne parageneze rudne zone Nova Jama" polimetaličnog ležišta Rudnik"
Jovica N. Stojanović (2005)Jovica N. Stojanović. Mineralne parageneze rudne zone Nova Jama" polimetaličnog ležišta Rudnik", Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 2005
-
Matematičko-modelski pristupi determinacije optimalnog eksploatacionog veka opreme na rudnicima
Radmila Živojinović (2002)Radmila Živojinović. Matematičko-modelski pristupi determinacije optimalnog eksploatacionog veka opreme na rudnicima, Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 2002
-
Razvoj hibridnog sistema za analizu i upravljanje fizičkim i hemijskim uticajima u radnim sredinama rudnika
Aleksandar Cvjetić (2010)Aleksandar Cvjetić. Razvoj hibridnog sistema za analizu i upravljanje fizičkim i hemijskim uticajima u radnim sredinama rudnika, Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 2010
-
Пројекат ПРИЗМА: Карактеризација и технолошки поступци за рециклажу и поновну употребу флотацијске јаловине рудника „Рудник“
Владимир Симић, Стефан Петровић, Филип Арнаут, Весна Цветков, Милена Костовић, Драган Радуловић, Јовица Стојановић, Владимир Јовановић, Дејан Тодоровић, Нина Николић, Јелена Сенћански, Грозданка Богдановић, Драгана Мариловић (2024)Владимир Симић, Стефан Петровић, Филип Арнаут, Весна Цветков, Милена Костовић, Драган Радуловић, Јовица Стојановић, Владимир Јовановић, Дејан Тодоровић, Нина Николић, Јелена Сенћански, Грозданка Богдановић, Драгана Мариловић. "Пројекат ПРИЗМА: Карактеризација и технолошки поступци за рециклажу и поновну употребу флотацијске јаловине рудника „Рудник“" in Записници Српског геолошког друштва, Београд : Српско геолошко друштво (2024)